Psychokiller
27.01.2007., subota
Socijalna fobija
|
Socijalna fobija (F40.1) ili socijalna anksioznost definirana je kao iracionalni strah u situacijama u kojima osoba može biti promatrana i prosuđivana od strane drugih osoba, poput situacija govorenja pred drugima, hranjenja u restoranima, korištenja javnih WC-a itd. Procjenjuje se da između 2 i 7% populacije ima problema sa socijalnom fobijom. Socijalnu fobiju treba razlikovati od nekih drugih poremećaja, poput agorafobije ili izbjegavajućeg poremećaja ličnosti, iako se u nekih osoba javljaju zajedno. Same socijalne fobije se međusobno razlikuju, ovisno o stupnju generalizacije. Neki stručnjaci razlikuju socijalnu fobiju koja se javlja samo u situacijama nastupa pred drugima osobama i fobiju koja se javlja općenito u socijalnim interakcijama. Tretman je ovisno o specifičnostima farmakološki i/ili psihoterapijski. Fobije Za početak nešto o fobijama. Fobije označavaju poremećaje intenzivnog, neprimjerenog straha koji se javlja kao reakcija na neki specifični poremećaj koji u većine ljudi ili ne izaziva strah ili izaziva blagu reakciju straha ili napetosti. Bitno je reći da su i sami fobičari obično svjesni neprimjerenosti i "iracionalnosti" svog straha i nisu ga u stanju obrazložiti. Sam se pojam fobije u današnjem smislu počeo koristiti u 19. stoljeću. Prva fobija koja je sistematski opisana je agorafobija (strah od otvorenih prostora). I Freud je pisao o fobijama. On je između ostalog razlikovao fobije na podražaje koji u većine ljudi izazivaju strah (npr. strah od smrti, zmija itd.) i fobije na podražaje koji u većine ljudi ne izazivaju takve reakcije. Kao zasebna kategorija poremećaja, fobije su uvrštene u međunarodnu klasifikaciju bolesti (ICD) 1947. Današnja međunarodna klasifikacija bolesti (ICD-10) razlikuje tri vrste, dijagnoze fobija: 1. Agorafobija (F40.0) - strah od otvorenih prostora. Često je praćena paničnim napadima, zbog čega neke klasifikacije (npr. Američki DSM) razlikuje Agorafobiju s i bez paničnih napada) 2. Socijalna fobija (F40.1) 3. Specifične fobije (F40.2) - Fobije na specifična biće, objekte i situacije (hidrofobija, arachnofobija itd. itd.) Obično se javljaju ranije (često i prije 8. godine) nego agorafobija i socijalna fobija koje se javljaju u adolescenciji. Vezano uz fobije potrebno je istaknuti razliku između fobije i averzije prema nečemu. Osoba kojoj se gade mandarine, ne mora nužno osjećati i reakciju straha od mandarina. Socijalna fobija i ostali poremećaji Socijalnu fobiju treba razlikovati od ostalih poremećaja s kojima katkada dijeli neke slične simptome. Socijalna fobija - Agorafobija Glavna razlika je u tome što se osobe sa Socijalnom fobijom boje socijalnih situacija, dok kod agorafobije to nije slučaj. Osoba sa socijalnom fobijom se može ugodno osjećati u praznoj ulici, dok osoba s agorafobijom ne. Treba napomenuti kako neke osobe pate od oba poremećaja. Socijalna fobija - Dismorfofobija (poremećaj tjelesne dismorfije) Dismorfofobija je poremećaj percepcije tijela kod kojega osoba koje bez nekog stvarnog razloga smatraju da im je tijelo izobličeno ili da šire neugodan miris. Katkada te osobe imaju neki sitan nedostatak kojeg okolina najčešće niti ne primjećuje ili mu ne poklanja pažnju, no te osobe ga smatraju hendikepom. Uglavnom, tu se ne radi o socijalnoj fobiji, već o pogrešnoj percepciji tijela. Socijalna fobija - Izbjegavajući poremećaj ličnosti Tu je već situacija složenija. Preporuka je da se kod osoba s generaliziranom socijalnom fobijom treba provjeriti radi li se u pozadini o izbjegavajućem poremećaju ličnosti (eng. Avoidant personality). Naime kod osoba s izbjegavajućim poremećajem ličnosti, socijalna je fobija jedan od simptoma poremećaja. Obrnuto ne vrijedi, tj. osoba sa socijalnom fobijom ne mora imati i izbjegavajući poremećaj ličnosti. Poremećaj ličnosti je puno dublji i obično puno sveobuhvatniji nego što je to fobija sama za sebe. Također simptomi poremećaja ličnosti počinju ranije nego simptomi socijalne fobije, a i osobe s poremećajem ličnosti imaju lošiju percepciju samoga sebe nego što je to slučaj sa osobama koje imaju "samo" fobiju. Ostali se poremećaji katkada javljaju uz socijalne fobije, najčešće anksioznost i depresija, koja može biti i posljedica socijalne fobije, odnosno neostvarivanja zadovoljavajućih odnosa s ljudima i percepcije vlastite nekompetencije. Osobe sa socijalnom fobijom također imaju slabije socijalne vještine, što predstavlja začarani krug. Zbog fobije izbjegavaju socijalne situacije, zbog čega nisu u prilici razvijati socijalne vještine i razviti samopouzdanje. Vrste socijalnih fobija Iako je glavna karakteristika socijalnih fobija strah od procjenjivanja i mišljenja drugih osoba, nisu sve socijalne fobije iste. Socijalne fobije možemo razlikovati prema nekoliko dimenzija. Kao prvo, neke osobe imaju fobiju samo od specifičnih situacija, dok neke osobe imaju fobiju od mnogih ili svih situacija koje uključuju druge osobe. Obično je kod osoba sa specifičnom situacijom lakše utvrditi i sam uzrok nastanka fobije (neki se čak i sjećaju konkretne situacije), a i sam tretman je lakši. Kod tih osoba se u manjem postotku uz socijalnu fobiju javljaju i drugi poremećaji. Generalizirane socijalne fobije kod kojih se strah javlja u većini ili svim socijalnim situacijama, su puno teže, puno više ometaju normalno funkcioniranje, terapija je dugotrajnija, a često se uz njih javljaju i neki drugi anksiozni ili depresivni poremećaji. Nadalje, neki stručnjaci razlikuju vrste situacija u kojima se javlja socijalna fobija. Istraživanja su pokazala da neke osobe imaju socijalnu fobiju samo u situacijama izvedbe (poput javnih nastupa, govora, predavanja i sl.), dok neke osobe imaju socijalnu fobiju u situacijama socijalnih interakcija. Ovo drugo češće predstavlja problem, jer su takvim situacijama ljudi češće izloženi. Epidemiologija Procjene broja ljudi sa socijalnom fobijom obično variraju od 2% do 7% u populaciji. Evo nekoliko zemalja s procjenama osoba sa socijalnom fobijom (za Hrvatsku, nažalost nemam podatka): Nizozemska - 4,8% Velika Britanija 3,8% USA - 3,7% Novi Zeland - 2,8% Australija - 2,3% Brazil - 2,2% Pretpostavlja se da se mnoge osobe niti ne javljaju na liječenje poremećaja, tako da su u stvarnosti ove brojke vjerojatno dosta veće. Za razliku od ostalih fobija koje se češće javljaju u žena, socijalna fobija podjednako pogađa i žene i muškarce. Socijalna se fobija javlja kasnije u životu nego specifične fobije. Obično počinje između 15 i 25 godine života i razvoj socijalne fobije najčešće je postupan, iako ima osoba s naglim razvojem simptoma. I na kraju ... Svjestan sam da nisam pokrio sve aspekte problematike oko socijalne fobije. Probleme uzroka poremećaja, neuralnih mehanizama, uloge kulturalnoga okruženja, povezanosti sramežljivosti i socijalne fobije, liječenja, ekonomske i društvene posljedice i td. U krajnjoj liniji o socijalnoj fobiji bi se mogla napisati podeblja knjiga. Za one koje dodatno zanima ovaj problem ovdje je nekoliko linkova za početak: Social Anxiety Institute Social Phobia/Social Anxiety Association National Institue for Mental health: Facts about Social Phobia |
