Psychokiller
25.01.2007., četvrtak
Kratke vijesti
|
Uloga kore mozga u anksioznim reakcijama U novom broju časopisa Journal of Neuroscience bit će objavljena studija znanstvenika iz Puerto Rica koji su otkrili kako kod naučenih reakcija straha dolazi do hiperaktivnosti u prefrontalnom dijelu kore velikog mozga. Ti su nalazi u suprotnosti sa nekim ranijim prema kojima je aktivnost amigdaloidne jezgre dovoljna za kontrolu reakcija straha. Ako naknadna istraživanja potvrde ove nalaze, moglo bi doći i do promjena u tretmanu anksioznih poremećaja, jer ističe ulogu i mogućnost kontrole anksioznih reakcija od strane "viših" struktura mozga. Razlike u mozgu između altruističnih i sebičnih osoba U časopisu Nature Neuroscience koji će izaći u veljači bit će objavljena studija o razlikama u funkcioniranju mozga između sebičnih i altruističnih osoba. Studija je rađena fMRI tehnologijom(Funkcionalna magnetna rezonancija), a autori su znanstvenici Dharol Tankersley, C Jill Stowe i Scott A Huettel sa sveučilišta u Sjevernoj Carolini u USA. Altruizam je definiran kao tendencija da se dobrobit drugih stavi ispred vlastite dobrobiti. Glavni rezultat istraživanja je to što su utvrdili povezanost altruističkog ponašanja s aktivnosti stražnjeg gornjeg temporalnog dijela kore mozga, pSTC-a (posterior superior temporal cortex). Taj je dio kore mozga uključen u proces percepcije djelovanja drugih osoba i okoline, te pridavanju značenja tome. Osim toga, pokazala se i očekivana veza altruističkog ponašanja s aktivnosti centara za mozak povezanih s nagrađivanjem. Iz istraživanja proizlazi da je altruističko ponašanje ne samo rezultat osjećaja zadovoljstva pri altruističkim postupcima, već i načina na koji percipiramo i dajemo smisao okolini i osobama iz okoline. Nije da su te psihološke veze bile nepoznate do sada, no zanimljivo je kada se potvrde i neurološkim istraživanjima. Gotovo polovica žena s anoreksijom ili bulimijom ima poremećaj ličnosti Znanstvenici sa sveučilišta Jaume iz Španjolske su u nastojanju utvrđivanja povezanosti osobina ličnosti kod žena s anoreksijom/bulimijom (prosječna dob - 24 godine) utvrdili kako 48,5% oboljelh od tih poremećaja hranjenja ima neki poremećaj ličnosti. Najčešći obrasci poremećaja ličnosti su izbjegavajući i auto-destruktivni. Autori studije se nadaju kako će taj podatak pomoći u tretmanima anoreksije/bulimije koje su karakteristične po visokoj stopi recidiva (prema nekim podacima 35% lječenih anoreksičarki se u periodu od dvije godine "vraća" u bolest). Antidepresivi u starijih osoba povećavaju rizik od lomova kostiju Endokrinlozi s Montrealskog sveučilišta utvrdili su kako uzimanje popularnih antidepresiva (poput Zolofta, Prozaca i sl.) u osoba starijih od 50 godina udvostručuje rizik od lomova kostiju. Veza s lomovima nije samo zbog utjecaja na mentalno stanje (rizik od pada i ozljeđivanje zbog utjecaja lijeka), već postoji izravno djelovanje na sastav skeleta. Na ovo istraživanje su već reagirali neki drugi stručnjaci, tvrdeći primjerice da postoji veza između depresije i kostiju, tako da je povećan rizik od lomova vezan uz samu depresiju, a ne uz lijek. U zaključku, istraživači ne preporučuju da se ti lijekovi izbace iz uporabe, već da se činjenica o utjecaju na kosti uzme u obzir prilikom određivanja terapija. Povodom toga, oglasila se i PR-ica Eli Lilly-a (proizvođača Prozaca) s tvrdnjom kako je osteoporoza potencijalna, ali vrlo rijetka nuspojava uzimanja Prozaca, te kako provedena studija ne nudi dovoljno čvrste dokaze o vezi uzimanja SSRI* antidepresiva i fraktura kostiju. *SSRI - Selective Serotonin reuptake Inhibitor. Skupina antidepresiva u koje spadaju spomenuti Zoloft, Prozac i još neki drugi antidepresivi. |
