RAD POLITIČARA NA CRNO-UVAŽAVA LI SE I KATEGORIJA PRIHODA NA CRNO?
Čudno je bilo 30.studenog o.g. u dvorani Vatrosalv Lisinski na 2. Kongres malih i srednjih poduzetnika gdje se razlagalo o radu na crno.
Glede navedenih poduzetnika, pretpostavljam da je riječ o poduzetnicima iz Hrvatske, jer to nikako ne može biti jasno obzirom da je Vlada u Hrvatskoj (nikako hrvatska vlada) glavni sponzor Kongresa .
Naime, (ex)pomoćnici našeg dičnog premijera su Joca Vlaislavljević,u javnosti znana kao Jadranka Kosor i Miomir Žulul su čisti antihrvati i bivši komunistički otpad, dok je njihov mentor nakon make-upa svoje biografije, usrećio svoju domovinu povratkom iz 'dijaspore' u kojoj je prema svojoj izjavi 'zaradioza tri života svoje obitelji'). Ovo pišem jer nitko nije spomenuo da je jedina istina je da se premijer zapravo obogatio se isključivo 'političkim poduzetništvom' po svom 'povratku' u Hrvatsku, odnosno klasičnim 'radom, tj. prihodima, na crno', uključujući i vilu u Zagrebu koju je dobio gotovo besplatno.
Stoga,za divno čudo,političari-sponzori Kongresa,kao i njihovi tajkunčići, nisu bili zastupljeni kao (ne)radnici na crno, iako je izvor njihovog dramatično uvećanog imovnog stanja isključivo 'rad', odnosno prihodi na crno, nerijetko kao nagrada za veleizdaje hrvatskih interesa i kriminalnih radnji.
Ipak, Vjesnik nezaposlene obavještava 1. prosinca o.g., s oko deset godina zakašnjenja, kako će im biti puno lakše....
HZZ će s 80 posto sufinancirati troškove za novozaposlene radnike koji se trebaju dodatno osposobiti, a nezaposlenima će, dok se obrazuju, isplaćivati novčanu pomoć
Na sjednici Vlade uskoro će se naći nove mjere aktivne politike zapošljavanja kojima će se znatno promijeniti način poticanja zapošljavanja. Jedna od najvažnijih mjera bit će obrazovanje radi stjecanja i dopunjavanja znanja i vještina, koje će uglavnom moći trajati najviše tri mjeseca.
Kako doznajemo od ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Zrinke Blažević, riječ je o dvije mjere. Jedna je sufinanciranje obrazovanja osobe koja se namjerava zaposliti kod unaprijed određenog poslodavca ili je već zaposlena. Druga je namijenjena dugotrajno nezaposlenima kojima bi se organiziralo i sufinanciralo obrazovanje radi zapošljavanja.
U prvom slučaju HZZ će s 80 posto sufinancirati troškove za novozaposlene radnike koji se trebaju dodatno osposobiti da bi mogli obavljati poslove na koje ih je poslodavac rasporedio. Ista se mjera može primijeniti i kada poslodavac, da bi zadržao postojeće radnike koji su zbog novih tehnologija i uvjeta rada postali tehnološki višak, mora provesti njihovo osposobljavanje.
U drugom slučaju HZZ će onima koji su u evidenciji dulje od godine dana, osobama mlađe i srednje životne dobi koje žele raditi na sezonskim poslovima te osobama koje su se spremne obrazovati za deficitarna zanimanja u brodogradnji i graditeljstvu, za vrijeme dodatnog obrazovanja isplaćivati novčanu pomoć u visini minimalne novčane naknade za nezaposlene i troškove prijevoza. Naravno, to nisu sve mjere kojima će se zapošljavanje poticati, no o ostalima će u Zavodu nešto više moći reći za nekoliko dana, nakon što ih ocijeni i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja po zakonu mora dati zeleno svjetlo za sve poticaje.
Da bi saznao potrebe poslodavaca i posloprimaca te EduCentra (središnjeg informacijskog mjesta za cjeloživotnu edukaciju), MojPosao.net je tijekom posljednja dva mjeseca proveo istraživanje na uzorku od 1501 posloprimca i 45 poslodavaca. Prema riječima direktora grupe Selectio, koja je sastavni dio tog web portala, Nenada Bakića, poslodavci su izdvojili područja profesionalne edukacije koja su najpotrebnija. Riječ je o komunikacijskim i prezentacijskim vještinama (69 posto), vještinama vođenja (56), prodajnim vještinama (53), timskom radu (49), managementu (47) i stranim jezicima (44 posto).
Kao najatraktivniju opciju za učenje, 89 posto poslodavaca ocjenjuje učenje putem kompjutora (e-learning). Oko 40 posto njih smatra kako bi bilo dobro da se ovakav način kombinira s klasičnim načinom učenja.
Poslodavci su ocjenjivali i sustav redovnog školovanja, odnosno oko 50 posto njih zaključilo je da su oni tehničke struke odlično ili vrlo dobro osposobljeni za radno mjesto.
Direktor drugog web portala za zapošljavanje Posao.hr Saša Jurković, smatra da nezaposleni obavezno moraju usavršiti znanje rada na računalu (Word, Excel, Outlook, Internet), znanje jezika te ciljano usavršavanje (stručni tečajevi). Bilježi se, kaže, porast potrebe za zaposlenicima sa specijaliziranim znanjima u wellness-centrima te zastupnicima u osiguranju. Trenutačno su najtraženija zanimanja u građevini (inženjeri građevine), diplomirani ekonomisti (marketing, prodaja, financije), informatičari i inženjeri strojarstava, a procjenjuju da će na tržištu zbog novog zakona o zaštiti novčarskih kuća uskoro nedostajati zaštitara.
Deficitarna zanimanja
HZZ će novim mjerama pokušati smanjiti neusklađenost ponude i potražnje te povećati zapošljivost osoba s nedovoljnim ili deficitarnim zanimanjima. Naravno, to se ne odnosi na obrazovanje u visokoškolskim ustanovama, ali ono što pokazuje evidencija HZZ-a može biti putokaz budućim studentima i učenicima u izboru studija. Hrvatskoj je lani nedostajalo diplomiranih matematičara, programera, diplomiranih inženjera arhitekture te svih drugih inženjera, doktora medicine, profesora društveno humanističkih predmeta te stranih jezika. Arhitekata se traži 178, a na Zavodu ih je samo 58. Od srednjoškolskih zanimanja nedostaju ekonomisti u marketingu, zastupnici osiguranja, zidari, armirači, betonirci...[Q][/Q
|