KODAK ZEMLJA PORIJEKLA : Canada VISINA Prosječna visina u grebenu za odrasle mužjake iznosi 71 cm, a za odrasle ženke 66 cm. TEŽINA Prosječna težina iznosi 68 kg za mužjake i 54 kg za ženke. Visoki psi su poželjni, ali im se ne daje prednost pred simetrijom, općom skladnom i snažnom građom, kao i korektnim kretanjem. Jedna od prvih namjena Newfoundland psa je bila vuča teškog tereta ali prvenstveno rad u vodi. Pomagali su ribarima pri izvlačenju mreža iz mora i radeći taj posao pokazali su se kao izvrsni čuvari u vodi, došao je do izražaja njihov instinkt spasioca. U tim uvjetima se uobličio karakter ove rase i ljudi su sa oduševljenjem odgajali ovog plemenitog, hrabrog i inteligentnog psa. Njegov instinkt spasioca treba usmjeriti obukom da bi shvatio da svako kupanje ne znaci i utapanje. To je jace od njega ali sa vježbom taj nagon se može obuzdati i dobićemo psa uz kojeg smo stopostotno sigurni u vodi. Idealan je porodični pas zbog svoje uravnotežene i stabilne naravi, može živjeti bez problema sa drugim psima pa i sa malim rasama prema kojima je posebno nježan i pažljiv. To je pas koji je najsretniji u blizini svog gospodara i veoma teško podnosi odvajanje pa makar i na kratko. Veoma teško podnosi vrućine i zbog toga u vrelim ljetnim danima moramo posebno obratiti pažnju da mu osiguramo dovoljno hlada i svježe vode. Zima je njegovo godišnje doba kad pokazuje svu svoju energiju. Ako stalno boravi na otvorenom uopće mu nije potrebna klasična kućica jer voli spavati na hladnoći i ne rijetko se desi da ujutro u dvorištu osvane velika hrpa snijega a ispod nje u dubokom snu spava ovaj prekrasni div. Kao štene jede mnogo i često sve do završetka intenzivnog rasta kada mu se količina hrane smanjuje da ne bi dobio visak kilograma sto može biti pogubno jer je sklon displaziji i srčanim oboljenjima. Održavanje dlake zahtjeva redovno četkanje najmanje dva puta tjedno, a u vrijeme linjanja svakodnevno izvlačenje poddlake i skidanje vidljive nečistoće. Štene treba u najranijoj mladosti učiti na četku i češalj a po mogućnosti i na profesionalni fen za pse, čija je uloga u održavanju dugodlakih pasa veoma velika. Pošto nije preporučljivo često kupanje šamponima jer se tako skida prirodna zaštita dlake i kože, koristi se fen koji fantastično očisti dlaku, očisti apsolutno svu prašinu i dlaka postaje besprijekorno cista i blistava. Standardom nije propisano sisanje ali je uobičajeno oblikovanje dlake na usima, glavi, prsima i nogama da bi pas izgledao uredno. Ovaj gorostas je jedan od rijetkih autohtonih pasa sjeverno-američkog kontinenta. Oko 1700.g., obučen od strane ribara, vukao je ka obali teške mreže pune ribe. Oko 1880.g. povjereno mu je cak i raznošenje poste između različitih aglomeracija otoka. Pas je doveden u Veliku Britaniju od strane ribara koji su lovili bakalare. Jedan Newfoundland sa otoka Elbe je po jednoj prici, spasio Napoleona od davljenja. Može da pliva satima po najhladnijim vodama. Veliki je prijatelj djece na koju pazi poput savjesne dadilje. Teško podnosi vrućinu, prezire da bude zatvoren i teško podnosi da bude odvojen od svojih gospodara. OPĆI IZGLED Proporcionalno građen pas koji impresionira snagom i velikom okretnošću. Masivnog kostura ali ne odaje utisak težine ili neaktivnosti. Plemenit, veličanstven i snažan VAŽNE PROPORCIJE Dužina tijela od grebena do korjena repa veća je od visine tijela u grebenu.Tijelo je kompaktno.Kod ženski tijelo može biti malo duže i elegantnije nego kod mužjaka.Razmak od grebena do donje linije prsnog koša je malo veći od razmaka između donje linije prsnog koša i tla. PONAŠANJE/TEMPERAMENT Izražaj je blag i dobroćudan.Ovaj dostojanstven,veseo pas poznat je po svojoj poslovičnoj nježnosti i vedrini TIJELO U potpunosti masivan kostur. Gledano sa strane tijelo je duboko i dijeluje puno energije. Gornja linije-Ravna i čvrsta od grebena do sapi. Leđa-Široka. Sapi-Široke, koso položene pod kutom od 30°. Prsa-Široka, puna i duboka, s dobro zasvođenim rebrima. Donja linija-Gotovo ravna, bez uvučenosti. REP Rep služi kao kormimlo kad pas pliva, pa je zato snažan i širok pri korijenu. Kad pas stoji rep je u visećem položaju osim, možda, blago zavijenog vrha repa. Dostiže do ili malo ispod skočenog zgloba. U kretanju ili kad je pas uzbuđen rep je nošen vodoravno s blagim savijanjem prema gore, ali nikada nije savijen potpuno prema leđima niti nošen među nogama. UDOVI Prednji udovi: Prednje noge su ravne i paralelne u hodu i laganom kasu. Lopatice-Plećke mišićave, lopatice dobro koso položene. Laktovi-Priljubljeni uz prsni koš. Došaplje-Blago koso položeno. Prednje šape-Velike i u skladu s veličinom tijela, zaobljene, zatvorene, s čvrstim, kompaktnim prstima. Prisutne plivaće kožice Stražnji udovi: Veliki pritisak potreban za vuču teških tereta, plivanje ili učinkovito prelaženje velikih razdaljina, daju stražnji udovi, pa je građa stražnjeg dijela newfoundlandera od primarne važnosti. Križa susnažna, široka i dugačka. Bedra -Široka i mišićava. Koljena-Dobro podvijena, ali ne prejako, kako pas nebi djelovao kao da puzi. Podkoljenice-Snažne i prilično dugačke. Došaplja-Relativno kratka, nisko spuštena, razmaknuta i međusobno paralelna, ne izvrću se niti ne uvrću. Stražnje noge-Čvrste i zbijene. Čaporke, ukoliko postoje, treba ukloniti. HOD Newfoundlander se kreće s dobrim iskorakom prednjih i stražnjih potiskom stražnjih nogu, odajući dojam snažnog kretanja bez napora. Blago njihanje leđa je prirodno. Kako se brzina povećava pas približava šape u kretanju, dok leđna linija ostaje ravna. DLAKA Dlaka-Ima dvostruku vodootpornu dlaku. Vajnska dlaka je umjereno dugačka i ravna, bez kovrči. Dozvoljena j eblaga valovitost. Unutarnja dlaka j mekana i gusta, gušća zimi nego ljeti, ali uvijek u određenoj mjeri prisutna na sapima i prsima. Dlaka po glavi, ušima i njušci je kratka i fine građe. Prednje i stražnje noge imaju zastavice. Rep je u potpunosti prekriven dlakom, koja ipak ne tvori perjanicu.Trimanje i šišanje ne treba poticati pri ocijenjivanju. BOJA Boja - crna, crno-bijela i smeđa. Crna: Tradicionalna boja je crna.Boja treba biti što više ujednačena, ali blagi preljev od izloženosti suncu je dozvoljen. Bijele oznake na prsima, nožnim prstima i/ili vrhu repa su dozvoljene. Crno-bijela: Ovaj varijetet ima povijesno značenje za pasminu. Poželjni raspored oznaka je crna glava s cijenjenom bijelom lisom koja se širi do njuške, crno sedlo simetričnog oblika, crne sapi i crni gornji dio repa.Ostali dijelovi mogu biti bijele boje sa što manje šarenila. Smeđa: Smeđa boja može biti u nijansama od čokoladne do brončano smeđe. Bijele oznake na prsima, nažnim prstima i/ili vrhu repa su dozvoljene. Napomena: Mužjaci moraju imati dva testisa normalnog izgleda potpuno spuštena u skrotum. Ima mnogo hipoteza o porijeklu ove rase. Neki tvrde da se radi o rasi koja potiče od nordijskih pasa uvezenih na Newfoundland u 17.vijeku. Drugi misle da je to britanska rasa nastala u 18.vijeku kada je otok Newfoundland postalo engleski posjed, tada su uvezeni potomci tibetskog mastifa koji su ukrštani sa Newfoundlanddomaćim psima. Pristalice treće hipoteze smatraju da je Newfoundlandski pas nastao od labrador retrivera, bilo zbog sličnosti između ovih dviju rasa, bilo zbog toga sto su obale Newfoundlanda vrlo blizu, pa se ne isključuje mogućnost da je labrador, odličan plivač, preplivao moreuz Bel-Ajl ili je pješice prešao kad je more smrznuto.Jedna od hipoteza je da je Newfoundlandski pas nastao ukrštanjem domaćih pasa i velikog crnog psa kojeg su u periodu nakon 1100.godine doveli na otok Vikinzi. , a dolaskom i naseljavanjem evropskih ribara stižu i mnoge druge rase koje formiraju ovu rasu. Koja god od ovih teza da je ispravna bitno je da je nastala rasa sposobna podnijeti surove uvjete otočke klime koja uslijed miješanja polarne i golfske morske struje obiluje jakim vjetrovima i maglama.Prva namjena im je bila vuča teškog tereta ali i rad u vodi. Pomagali su ribarima kod izvlačenja mreža iz mora ili su izvlačili drvene trupce iz sume nakon sječe. U početku su to bili isključivo crno bijeli psi koji su stekli i veliku popularnost u Engleskoj. U tome su veliku ulogu odigrale slike poznatog slikara Edwina Landseera. Slavi ove rase pridonio je i pjesnik lord Byron koji ih je cesto spominjao u svojim djelima. Na kontinent su stigli u 18 stoljeću i to kako se zna u Njemačku. Do polovine 19 st. pretežno su uzgajani crno bijeli psi koji su dostizali visinu i do 90 cm. Kako je rasa postajala sve popularnija to se sve vise osjećao manjak tih pasa na izvornom otoku te su počeli uzgajati a i izvoziti i jednobojne tamne i niže pse. Može se zaključiti kako su ta dva tipa iz tog doba različitog porijekla i u početku su se jako razlikovali ali su se s vremenom razlike među njima istopile i nestale a ostali su psi ujednačenog današnjeg izgleda. |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv