| svibanj, 2010 | ||||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Svibanj 2010 (5)
Opis bloga
Blog o psihoterapijskoj teoriji i praksi.
Linkovi
Blogovi (HR):
Šiza je samo kriza
Psihoterapeut.blogspot.com
Blog protiv nasilja
Blogs (ENG):
In The Room
Dr. Katrina Wood
Dr. Deborah Serani
Modern Psychoanalysis
Mentalno zdravlje:
Psihonet: Psihoterapija
Psihonet
Medicina.hr - Psihijatrija
Lijekovi
Stručna društva:
The Institute of Group Analysis, London
Hrvatska psihoanalitčka studijska grupa
Citati
''Voljeti i raditi srodne su sposobnosti koje su znak pune zrelosti.'' Sigmund Freud
Napomena
Cilj ovog bloga je pružiti točne, lako razumljive i brze informacije o psihoterapiji, međutim posjet blogu nikako ne može zamijeniti odlazak odgovarajućem stručnjaku za mentalno zdravlje.
PSIHOTERAP-&-JA
Nakon Freuda...
- 16:56 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
|
Freudova otkrića su iz temelja promijenila znanost i umjetnost XX. stoljeća. Ideja da se naš um ne sastoji isključivo od svjesnog dijela, već da imamo osjećaje, misli i pulzije kojih većinu vremena nismo svjesni, iz korijena je promijenila naše viđenje sebe i svijeta oko nas Novo je bilo i razumijevanje da naizgled bezazleni simptomi imaju svoje psihološko značenje, koje pacijent osvještava kroz psihoanalitičku terapiju. Psihoanaliza uvodi i naoko jednostavnu, a u stvari genijalnu tehniku- poticanje pacijenta da govori sasvim slobodno, bez prekidanja i potpitanja, dok terapeut pažljivo sluša. Prilično rano u svome radu Freud je primijetio kako fantazije koje pacijent ima o terapeutu nalikuju simptomima te da veza koja se stvara između pacijenta i analitičara predstavlja arenu u kojoj se uživo odigravaju različiti aspekti pacijentove osobnosti. To zajedničko iskustvo pacijenta i analitičara neprocjenjiv je izvor brojnih spoznaja o nesvjesnim problemima pacijenta. Dakle, odnos nekog pacijenta s terapeutom s vremenom će početi nalikovati njegovim ranijim odnosima, što otvara brojne mogućnosti za uviđanje i promjene.  Osobe koje pate od najrazličitijih smetnji mogu imati velike koristi od psihoanalitičke psihoterapije. To mogu biti vrlo specifični simptomi, poput opsesivnog ponašanja, fobija (iracionalih strahova), anksioznosti ili psihosomatskih smetnji. Međutim, često se radi o ljudima koji se općenito u životu osjećaju zabrinutima ili depresivnima, i imaju suptilnije smentje, poput osjećaja nedostatka smisla i uživanja u profesionalnom životu ili nesposobnosti da stupe u zadovoljavajuće međuljudske i seksualne odnose Psihoterapijsko liječenje je dugo i zahtjevno, jer psihoanalitčke psihoterapije ne priznaju "čudesne lijekove". Sami ciljevi psihoterapije su veliki i zahtjevni, a to je u prvom redu promjena osobnosti, s kojom istovremeno dolazi i do gubitka simptoma. Dakle, cilj psihoterapije nije puko rješavanje neugodnog simptoma, već duboka promjena ličnosti koja omogućava pacijentu da počne slobodno uživati u radu i ljubavi, da ostvaruje zadovoljavajuće odnose s drugim ljudima, da zna realnije procjeniti situacije i odnose te da ima više snage i otpornosti prema svakodnenvnim frustracijama. Jasno je da tako velik posao zahtijeva i ustrajan angažman, prvenstveno emocionalni, ali i vremenski i financijski. Danas imamo izbor mnoštva različitih psihoterapijskih pravaca, od kojih je dobar dio potekao iz psihoanalize ili su njihovi osnivači bili psihoanalitičari. Broj psihoterapija raste iz dana u dan, a fond znanja se neprestance mijenja i dopunjuje.  Sama psihoanalitička misao evoluirala je tijekom godina pa su nastale različite psihoanalitičke škole s pripadajućim teorijama (ego psihologija, teorija objektnih odnosa, self psihologija, teorija attachmenta itd.), koje su mijenjale i dopunjavale Freudovu izvornu teoriju. Neke su se sasvim izdvojile u zasebne psihoterapijske tehnike, uglavnom s ciljem da se stvore ekonomičniji oblici psihoterapije, koji bi bili dostupni većem broju ljudi. Nazivamo ih psihodinamskim psihoterapijama, jer se temelje na osnovnim psihoanalitičkim postavkama, uz određene modifikacije tehnike rada. U psihodinamske psihoterapije spadaju grupna analiza, psihoanalitička psihoterapija, obiteljska/ partnerska terapija, kratka dinamska psihoterapija, Morenova psihodrama itd. Osim psihodinamskih psihoterapija proisteklih iz psihoanalize, neosivno su nastajali i drugi psihoterapijski pravci, koji se temelje na različitim teorijskim konceptima. Načelno ih možemo podijeliti u skupine kognitivnih, humanističkih i bihevioralnih terapija, od kojih je velik broj zastupljen i u Hrvatskoj. O njima će više pisati drugi blogeri. Literatura: The Institute of Psychoanalysis (London): Psychoanalysis Today Zarez: Sigmund Freud i psihoanaliza, Eduard Klain Metalhealth: Psychotherapy Wikipedia: Psychotherapy |
