srijeda, 01.12.2004.
Adventski vijenac
Pletenje i ukrašavanje zimzelenih vijenaca običaj nastao još prije kršćanstva. Drevna germanska plemena imala su običaj paliti svijeće na zimzelenim vijencima kako bi otjerali hladne prosinačke noći. I u ostalim sjevernim predjelima, primjerice u skandinavskim zemljama, postojao je sličan običaj. Tamo su pak palili svijeće na 'krugu zemlje' te tako zazivali ponovni dolazak ljeta i dugih dana. U srednjem vijeku kršćani su preuzeli ovu tradiciju, pa je tako adventski vijenac postao dijelom i naše tradicije.
Plete se od zimzelenog lišća ili grančica. Tako je pleten da nema početka ni kraja, pa označava Boga koji je vječan. Četiri svijeće na vijencu simboliziraju četiri godišnja doba odnosno četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve se nedjelje pali prva svijeća, i tako redom do Božića, kada gore sve četiri. Danas ćemo adventskih vijenaca naći u crkvama, ali i u kućama i stanovima. Naravno, u kućama on je poziv na obiteljsku molitvu. Advenski je vijenac danas prihvatila gradska sredina, ali mu prijeti da preraste u ukras, a izgubi simboličnost i snagu poziva na božićnu pripravu. |
