_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

četvrtak, 02.05.2013.

Vrijeme je za radnu akciju!

Na e-mail Promina bloga, dobio sam sljedeću poruku:

***
Dana 04.05.2013. (subota) , od 08:00 sati

...raditi će se na uređenju groblja Gospe Čatrnjske u Lukaru (košnja trave i korova).

Ovim putem molimo sve mještane koji imaju ukopna mjesta na spomenutom groblju, a posjeduju alat za košnju (motorna kosa - "trimer", ručna kosa....), a imaju slobodnog vremena, da nam se pridruže u čišćenju samog groblja, ali i okoliša groblja.

Ukoliko nas bude veći broj, i efikasno odradimo čišćenje na groblju kod Gospe, plan je da se isti dan odradi i čišćenje groblja kod Sv. Mihovila u Oklaju.

Gorivo i rezna nit za trimere ("španja") osigurani.

Hvala lijepa i tebi, Sanimire i svima koji se na bilo koji način odazovu na ovu akciju.

***


U ime ekipe koja organizira čišćenje, e-mail poslao Marko Perić



Što reći, nego vidimo se u subotu….moja kosilica je spremna!




Nadopuna posta 02.05.2013. 16:30 h


Odlučio sam napraviti nekoliko fotografija groblja kod Gospe Čatrnjske da vidimo kako izgleda prije "akcije".

Kod Gospe sam zatekao ekipu Suknovčana, Pandžića, koji su već danas krenuli u akciju i kosili travu ispred groblja.

Ali, dosta je priče, prepustimo je fotografijama:




A za sve one koji dugo nisu bili u Promini, evo važne obavijesti koja stoji na oglasnoj ploči kod ulaza u groblje:



nastavlja se...




Nadopuna posta 04.05.2013. 16:10 h


Akcija čišćenja groblja je iza nas, pa je red, da kao u nekadašnjoj emisiji "Slikom na sliku", objavim koju fotografiju na ovu temu.

Premda je najavljeno da se s čišćenjem groblje kreće u 08:00 h, sinoć je plan promijenjen, te su neki stigli već u 7:00 sati kod Gospe Čatrnjske.

Ja sam stigao u 8:00 i trimeri su bučili na sve strane, a moj trimeri koji mi je osigurao susjed Ago, čekao je spreman.

Dugo nisam radio sa trimerom, pa sam jedno vrijeme imao dojam da baratam s njim, kao Mujo u vicu s motornom pilom...kada je tek nakon 5 ispilanih metara drva čuo da se ista može i upaliti...pa pilanje ide puno lakše...

Kako kažu, -"gdje postoji volja...postoji i način da se nešto nauči", tako da sam i ja nakon nekoliko sati radio "ko veliki".

Uglavnom, trava se kosila na sve strane, a ekipa iz logistike se pobrinula da nam ne nedostaje goriva, španje, pive....i do 10 sati, sve oko groblja, i samo groblje je očišćeno.

Tek tada sam zapravo uspio vidjeti da nas ima preko dvadeset s trimerima!

Evo i fotografija:




i naravno jedna "milenijska" svih nazočnih:




Nakon groblja Gospe Čatrnjske, krećemo do sv Mihovila u Oklaju.
Za pola sata sve je bilo riješeno, tako da sam uspio napraviti samo nekoliko fotografija trimera, trenutke odmora i marende i tek jedna fotografija pokošenog groblja...




Kako nam je dobro krenulo, odlučili smo pokositi i groblje u Mratovu.
Trava je na mjestima bila visoka preko jednog metra...ali i tamo smo sve pokosili:





Mislio sam da je tu bio kraj našem poslu, ali onda sam čuo poziv "Idemo u Razvođe"

Neko je spominjao neko čašćenje, nekog pečenog janjca, i ja naivčina pomislio da idemo na janjetinu u npr "Pilipove dvore"... pa ja viknem za svaki slučaj-Di točno? (malo šale ne škodi..)

Idemo do crkve Svih Svetih!

Kako sam se malo zadržao dok sam napravio fotografije pokošenog groblja u Mratovu, dok sam stigao do crkve Svih Svetih, ekipa je već krenula prema pravoslavnoj crkvi Svete Nediljice:



Ovdje nije bilo toliko trave, pa je posao bio brzo gotov...i ja sam zbrisao kući.

Uglavnom, do 13:30, sav posao je bio riješen!


Post nije nešto, a nisu ni fotografije, jer sam danas prvenstveno uživao u zajedničkim radovima, trenucima nakon kojih se pitam koliko bi toga mogli korisnog napraviti kad bi ovako bili složni svaki dan?

Oznake: Gospa Čatrnjska, Sveti Martin, Mratovo, Razvođe, Oklaj

- 12:26 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 21.03.2013.

Srebrena medalja za Agroturizam u Dalmaciji-Pilipovim dvorima iz Razvođa



Na web stranici Šibensko-kninske županije, možete pročitati sljedeću vijest:

Nagrađena najbolja agroturistička imanja u Šibensko-kninskoj županiji
20.3.2013. 12:28:46
Link: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/index.asp?dID=1116

„Šibensko-kninski župan Goran Pauk i koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton, danas su u Gradskoj vijećnici u Šibeniku dodijelili 15 priznanja najbolim agroturističkim imanjima u Šibensko-kninskoj županiji.


Zlatnu medalju za kvalitetu u agroturizmu dobili su:

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kalpić, Seosko imanje i autokamp Robeko iz Skradina, Seosko domaćinstvo Dabar Danilo-Perković, Baćulov dvor Draga-Primošten Burni, Seljačko domaćinstvo „Kuća kamena“ Pakovo Selo, Poljoprivredno gospodarstvo Dalmati d.o.o. Pakovo Selo, Jurlinovi dvori Primošten Burni, Kušaonica Skradinske delicije Bićine-Skradin i Šarićevi dvori Šarići-Primošten Burni.

Srebrnu medalju za kvalitetu u agroturizmu dobili su:

Poljoprivredna zadruga branitelja Dalmacija eko projekt Vodice, Galjin dvor Kruševo-Primošten, Pilipovi dvori i Agroturizam Čogelja Lozovac.

Brončanu medalju za kvalitetu u agroturizmu dobili su:

Seosko gospodarstvo Banovi dvor Tišnjanska Dubrava i Kamp Skradin.


(…) „Natječaj za izbor najkvalitetnijih agroturističkih sadržaja proveden je kao jedna od aktivnosti projekta COAST Program Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj (UNDP) u suradnji s četiri dalmatinske županije s ciljem poticanja kvalitete, inovativnosti i atraktivnosti agroturističke ponude u Dalmaciji. Na području Dalmacije nagrađeno je ukupno 35 agroturističkih gospodarstava s ukupnim nagradnim fondom od 228.000 kuna, od čega 15 nagrada ukupne vrijednosti 97.000 kuna ide u našu županiju.



Čestitke svim nagrađenim, a posebno Marku Duvančiću, koji je „branio boje Promine“!

Oznake: turizam u promini, Marko Duvančić, Razvođe

- 12:07 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 10.12.2012.

Kolinje u Razvođu

Kad je kolinje u pitanju, znam da će mnogima uz tu riječ automatski pred očima zatitrati slika svinja koje vise, ili gradelanja nakon dobro obavljenog posla….

Naravno, i meni to proleti mislima, ali mi proleti i sadržaj sljedećeg teksta (kojeg sam već objavio jednom prilikom na blogu):


Kolinje

U prosincu je kolinje.
Ljudi tada napokon dobiju nagradu za svoj mukotrpan rad.
Proces klanja svinja veoma je težak pa ga radi mnogo ljudi.
Prvo iz svinjaka sa sajlom izvadimo svinju.
Onda ga macom precizno udarimo po glavi.
Nakon toga svinja padne na pod.
Tada otac dođe sa nožem i preriže vrat.
Tada majka sa loncem hvata krv za kulen.
Tada nas pet uhvatimo svinju za udove i ubacimo u traktor.
Tada ga odvezu i ubace u korito.
U to vrijeme majka i baka nalože vatru u kotlu i skuhaju vodu. Tada vrelu vodu polijemo po svinji u koritu. Tada sa pirijom skinemo dlaku.
Onda ga položimo na stol. Onda uzmemo brener da spalimo dlaku koja je preostala.
Tada počinje ono najteže.
Odvajanje mesa –pršuta, pečenice, mesa za kobasice.
Nakon svega toga naložimo vatru na gradelama i stavimo na njih šnicele.
Tada svi uživaju u plodovima svojega rada“.

Sastav je napisao Josip…., i vjerojatno će se i on sam nasmijati, kad vidi kako je prije 5 godina, kao osnovnoškolac šaljivo pisao svoje sastave…..


A sad, vratimo se naslovu.

Ukoliko ste večeras propustili Dnevnik Nove TV, evo još jednom snimke iz Razvođa;




Oznake: Razvođe, Život u Promini

- 22:59 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 09.12.2012.

LED žarulje uskoro iz Razvođa?

Nedavno je u Šibeniku održan „Međunarodni obrtnički i gospodarski sajam Udruženja obrtnika Šibenik“.

Čitajući „Šibenik News“, dolazim do naslova:

Najvažnija svjetska energetska inovacija dolazi iz Razvođa!
Objavljeno: 01.12.2012. | Autor: Diana Ferić

…a u članku možemo pročitati:

„Kanadski poduzetnici i inovatori Stevan i Bogoljub Pokrajac, čija su LED rasvjetna tijela proglašena jednim od
najboljih energetskih inovacija u svijetu, podrijetlom su iz Razvođa kod Oklaja i žele dio svog poslovanja
prenijeti u Šibensko – kninsku županiju".

„Nadam se da smo nastupom na šibenskom MOGS-u barem malo hrvatskim građanima, dužnosnicima i stručnjacima
dočarali o kakvoj je revolucionarnoj tehnologiji riječ.

U Šibenik i na MOGS nismo došli slučajno već ciljano jer smatramo kako bio ovaj projekt mogao biti od vitalnog
interesa za naš zavičaj, za Prominu, Šibensko – kninsku županiju, Dalmaciju i, naravno, Hrvatsku.
„Tesla Digital“ jedini u svijetu ima dLED tehnologiju i sva patentna prava na nju.

Moja je osobna želja da jedan tako vrijedan projekt krene u osvajanje europskog tržišta upravo iz Šibenika
iz Dalmacije.“ – kazao je za portal sibeniknews Bogoljub Pokrajac.

Cijeli tekst svakako pročitajte pod linkom:
http://mok.hr/vijesti/sibenik/odjeci-sibenskog-mogs-a-najvaznija-svjetska-energetska-inovacija-dolazi-iz





Više podataka o „Tesla digitalu“, možete saznati na njihovoj web stranici po linkom:
http://www.tesla-digital.com/td/

i citirat ću samo jedan od navoda koji kod njih možete pročitati:

„Pokrajac currently employs 20 people, but if things go as planned heĽs hoping the company will be able to add
to that number. HeĽs not in a rush though; he wants Tesla Digital to have a long prosperous future.
“We are growing slowly and very carefully,” Pokrajac says.

Ili u prijevodu googla:

„Pokrajac trenutno zapošljava 20 ljudi, ali ako stvari krenu po planu nadamo se da će tvrtka biti u mogućnosti
zaposliti dodatan broj ljudi. Ne žurimo se, želimo da Tesla Digitalni dugu i prosperitetnu budućnost“.

"Mi rastemo polako i vrlo pažljivo", kaže Pokrajac.




Malo sam još proguglao i pronašao sljedeći članak:

Kanađani traže kredit IRB-a za fabriku sijalica u Prijedoru
30. 05. 2011. 07:48

Vlada RS zadužila je Ministarstvo finansija da s Investiciono-razvojnom bankom (IRB) RS razmotri mogućnost
finansijske podrške pokretanju proizvodnje štednih sijalica u Prijedoru, za koju ukupna investicija iznosi
6,65 miliona KM.

Kanadska firma "Tesla Digital Inc." odabrala je opštinu Prijedor kao ponuđača najpovoljnijih i najkonkretnijih
uslova, osnovala preduzeće "Tesla Digital NRS" sa sjedištem u gradu na Sani i obezbijedila četiri miliona maraka,
dok od Vlade RS očekuje podršku za dva miliona maraka povoljnog kredita kod IRB-a.
Opština Prijedor investitoru je ponudila povoljnu lokaciju u krugu preduzeća "Autotransport" s proizvodnom halom
površine 2.468 kvadratnih metara i upravnom zgradom od 880 kvadratnih metara po cijeni od dvije KM po kvadratu,
s tim da plaćanje zakupa počne mjesec dana nakon pokretanja proizvodnje. Period zakupa je najmanje pet godina i
investitor ima mogućnost da otkupi ove, a po potrebi i dodatne poslovne prostore.

Učešće opštine Prijedor u infrastrukturi iznosiće 300.000 KM, gdje se obavezala da dovede struju do objekta i
da dijelom učestvuje u sanaciji objekta. Investitor bi u prvoj fazi zaposlio 75 radnika.


Nastavak teksta pod linkom:
http://www.ekapija.ba/website/bih/page/435104




Tema je objavljena i na jednom BiH forumu, pod linkom:
http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=78645594&postcount=5316

....kako i Bosanaca ima širom svijeta…stigao je komanter iz Kanade:


**************************************************

Ovo je bas interesantna vijest.

Nevolim da kritikujem ovako dobre vijesti ali hajmo malo redom.

1)Investicija od 6.6 mil KM u dvije godine.
2)godisnja zarada 9.6 mil KM.
3)investicija se odplatuje za dvije godine.

zar se investicija ne odplacuje za 9 mjeseci?

I na kraju, za pet godina sa ovom investicijom od 6.6 miliona KM zaposljava se 1000 judi.
pleeeease.

A koja je to silna firma koja pretvara 6 miliona u devet miliona za godinu dana? i koja ce zaposlavati
1000 ljudi za par godina."Tesla Digital Inc" iz Windsor, Ontario.

Svake srece pa ja cesto idem u Windsor da pijem i kockam kad sam u Detroit.

Puno je sigurnije. Znam da Windsor nije neki centar industrije kao detroit preko rijeke naprimjer, pa kontam
haj da vidim gdje je ta firma, mozda sam pored nje proso nekad.
Idem na yellow pages i dobivam adresu - 602 Ellis St W Windsor, ON N8X1B4 - pa onda idem u google street view,
i nema nista od te firme.

Tamo ima neka zgrada ali plakat firme nigdje. ….

Nastavak komentara pod već navedenim linkom:
http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=78645594&postcount=5316

**************************************************





Putovanja googlom su besplatna, i nema druge, nego otići do Kanade na adresu firme „Tesla digital“-
602 ELLIS ST.W WINDSOR,ONT. N8X 1B4.

Evo i linka:Google 1

A evo i fotografija pogona:











..i još pogleda iz zraka na pogone "Tesla digitala":



Link: Google 2


Hoće li najmodernija rasvjeta krenuti u proizvodnju u Razvođu, Šibeniku, Prijedoru, ili na nekom četvrtom mjestu?
- ostaje nam da pričekamo odgovor onoga koji to sigurno zna- a to je vrijeme.

„Vrijeme će nam dati sve odgovore“.





Oznake: Razvođe

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 05.12.2012.

Pismo profesora Paška

Stalni čitatelji Promina bloga, sigurno se sjećaju postova pod naslovom:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar“
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/promina-prije-pola-stoljea-prof-pako-mlinar

Postovi temeljeni na neobjavljenoj knjizi-skripti profesora Paška, bavili su se temom prominskih prezimena, ali i općenito životom, događajima u Promini prije više od pedeset godina.

Pod već navedenim linkom, možete se još jednom posjetiti na sadržaj tih postova.

Na e-mail sam dobio i nekoliko upita zainteresiranih za kupnju Knjige prof Paška....pa i ovim putem moram još jednom ponoviti da ista nije još tiskana, ali nikad se nezna....možda jednog dana i izađe iz tiska!


Nedavno sam se čuo s prof. Paškom, i obećao mi je poslati jedan tekst-pismo, i nekoliko fotografija…te ukoliko mi materijali budu zanimljivi, da ih objavim na blogu…



Evo pisma i fotografija;



****************

Poštovani Sanimire,

Iako moja generacija nije baš vična modernoj komunikaciji, ipak pratimo tvoj rad na Promina blogu divimo se upornosti kojom pratiš sva zbivanja u našem kraju.
Ja i moje društvo – a to su uglavnom profesori Vlade Bikić i Ante Juric, kipar Vlade Radas i mladi Ivica Bilušić, a zna nam se pridružiti i Crna Kraljica –okupljamo se subotom i glavna tema naših razgovora najčešće je Promina.

O svom kraju imam više sjećanja nego materijalnih dokumenata, ali mali prilog tvojoj tematici iz prominske ne tako davne prošlosti mogu biti ove fotografije iz mojeg skromnog albuma, koji će vjerojatno zainteresirati sve koji prate promina.blog.

Na fotografijama je moje prvo radno mjesto, škola Bobodol, Marasovine.




Izgrađena je oko 1950. a ja sam ključeve preuzeo 1952. od Anke Bilušić .

Tu je još radilo nekoliko Prominaca, kao što su Paško Bikić, Mile Dujić, a prije nas Andrija Dujić.

Na drugoj fotografiji je kuća Čavlina, u neposrednoj blizini škole, koja je izgrađena uz tada vrlo prometni put nastao u vrijeme Napoleona i na koji je bila orijentirana većina prominskih sela.




Kuća je prvo bila gostionica, a podigla su je braća Čavlina.

- Prominci su u to vrijeme živjeli u zajednicama, zato se navode sva trojica kao graditelji (o čemu svjedoči kamen iznad vrata s njihovim imenima).
Ta braća Čavlina su u vrijeme Drugog svjetskog rata bila vezana uz NOB, a posebno srednji, Pajo.

Pričao mi je otac koji je prvi izašao iz brine u to nemilo vrijeme, da je u selu našao zaklane roditelje braće Čavlina i bačene na đubrenjak.
Nakon Drugog svjetskog rata tu je bio mjesni ured, i tada je s kamena iznad vrata isklesan natpis „uz pomoć Boga“.



Crno-bijela fotografija nastala je 1976. dan uoči Sv. Ane, nakon akcije čišćenja mratovske ceste koju sam organizirao i u šali nazvao Dan narodnog običaja.



Snimio sam je kod kuće Klicića, a na njoj su svi koji su sudjelovali u akciji – tu su i neki od Đomlija. S akcijama smo nastavili i poslije 1995., na primjer kad se obnavljala crkva (uz pomoć države).

Treća skupina fotografija je iz Razvođa, vrlo su zanimljive i mnogima iz samog sela nepoznate.
Snimio sam ih 2011. kad sam tražio kesten u dvorištu bivšegnačelnika Promine, Marka Škovrlja, ponukan napisom Ante Tomića kako je prije rata bio u Promini i „za kamenim stolom u hladovini pod kestenom pio prominsku žutinu“.



Uz kesten, koji je rijetkost u našem kraju, pronašao sam i natpis na ulaznim vratima, koji je očito nastao u vrijeme Domovinskog rata– Civilima zabranjen ulaz (pisano latinicom – jer oni na koje se to odnosi ne znaju drugo pismo).




Na vratima konobe, pak, piše ćirilicom – Prdekana! I radno vrijeme od 0-24.




Valjda je taj šaljivdžija time htio dati važnost uredu koji je tu postojao.
Tko je u tom zatvoru boravio, meni nije poznato, a možda je to bila samo prolazna postaja.

Lijepo te pozdravljam, i nadam se da se dogodine vidimo,

Paško Mlinar

****************


Zahvaljujem se profesoru Pašku na lijepim riječima podrške, ali i na ovom kratkom putovanju u prominsku prošlost, sjećanju na minula vremena.

Živili mi profesore Paško, i vidimo se za Svetu Anu u Mratovu!


Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Marasovine, Bobodol, Razvođe, Mratovo

- 10:02 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 16.05.2012.

Razvodje kuća Duancic

Prije nekoliko dana napisao sam post pod naslovom:

Od Promine do Kanade…i natrag

Link

„Sastanem se tako s časnom sestrom Duvnjak…i ona mi između ostalog kaže kako je bila na Krizmi prije nekoliko dana u Promini, i kao dar jednoj djevojčici poklonila razglednicu Razvođa, staru više od 100 godina!- i eto meni teme za novi post….“

Jučer sam uspio doći do razglednice koju spominje časna sestra Duvnjak.
Skenirao sam razglednicu-dopisnicu, i evo je (s jedne i s druge strane):





Razglednica je tu, ali, koju nam ona priču priča?

-Gdje je nastala fotografija za razglednicu?
-Tko je obitelj na razglednici?
-Tko je „Izdavatelj:P. Duancic“?

Vjerojatno i svi vi koji gledate razglednicu već imate u mislima cijeli niz pitanja….a možda i odgovora?

Evo što sam ja saznao na ovu temu….

Na razglednici-dopisnici prvo su mi za oko zapeli zidovi sa vratima i prozorima sa lijeve i desne strane kuće, kao i sama kuća na kat.

Gdje bi to moglo biti???

Pa to je kuća pokojnog Baje, pored puta u Razvođu!-bila je prva asocijacija.

Ajmo reć' da je to točno…ali tko je onda P. Duancic?

Igrom slučaja, pričao sam s prijateljem na ovu temu, i on se odmah ponudio da će nazvati svoju tetu, suprugu pokojnog Baje, da provjeri zna li ona što o ovoj razglednici.

Tetka je kao iz topa odgovorila da ona ima istu razglednicu…i između ostalog sam saznao još sljedeće;

Na razglednici se nalazi obitelj Filipa Duvančića.

Uz njega je na fotografiji njegova supruga (ime zaboravljeno), i sinovi Slavko i Vlade, i dvije kćeri čija su imena također zaboravljena.

Razglednica je nastala kao uspomena na mjesto na kojem je trebala biti sagrađena tvornica manistre, ali se očito nešto zakompliciralo pa se od toga odustalo.

Logično je zapitati se što se kasnije događalo s tom obitelji, s obzirom da su već prije više od sto godina bili toliko napredni da naprave vlastitu razglednicu?- Kad su bili toliko bogati da su planirali gradnju tvornice manistre u Promini, u Razvođu?

Sinovi Filipa Duvančića školovali su se i završili za doktore i živjeli u Zagrebu. Navodno su i njihova djeca nastavila njihovim stopama….i ta „loza“ Duvančića i dan danas živi u Zagrebu.

Ime Filip se prije sto godina izgovaralo u Promini kao Pilip, tako da je „Izdavatelj P Duancic“ zapravo Filip Duvančić, samo je netko „F“ zamjenio sa „P“, odnosno napisao ime onako kako ga je čuo.


Pokušat ću predočiti koliko je stara Razglednica pomoću imena ljudi kojih se Prominjci sjećaju ( a nisu na razglednici).

Filip Duvančić je bio stric pokojnom Romi koji bi da je živ imao vjerojatno oko 100 godina!
Pokojni Rome je otac pokojnog Baje (koji bi da je živ imao oko 70 godina) kojeg spominjem na samom početku priče kao vlasnika kuće.

Naravno da bi se na ovu temu napisati još priča i priča.

Tko zna…možda netko komentarom proširi moja saznanja?

(Nadam se da mi obitelj Duvančić neće zamjeriti što u priči spominjem članove njihove obitelji po nadimcima, ali oni su po njima bili daleko poznatiji nego po imenima.)


Oznake: Razvođe

- 19:32 - Komentiraj post (4) - Link posta

nedjelja, 12.02.2012.

Sniježne priče se nastavljaju

Snijeg nam je opet jučer ujutro, i kasno sinoć zabjelio Prominu, i prominska sela.
Dvadesetak centimetara koliko je vjerojatno palo po metru kvadratnom, i nije nešto strašno, kad ne bi
bilo bure. Ali, kada se i bura pojavio kao glavni junak priče, onda su tu i sniježni nanosi koji blokiraju ceste.

Tako je jučer cesta prema Drnišu, opet na dionici Gluvače- "Rampa" iza Razvođa, bila blokirana.
Vjerojatno je i danas tako, ali nemam sigurnu informaciju, pa to ne mogu potvrditi.

Uglavnom, ovaj najavljeni snijeg, puno je spremnije dočekan.

Dionicu ceste Oklaj-HE Miljacka, čistili su djelatnici HE Miljacke bagerom koji je osigurao direktor
Tomislav Miletić, tako da ovaj put radnici smjene nisu ostali blokirani u elektrani.

Sniježni nanosi prema Kninu, nisu bili nešto posebno veliku, tako da je cesta Oklaj-Knin prohodna.

Danas oko podne, veliki bager prominskog kamenoloma "Prvi bljesak", ili "Bila strana" (više ni sam nisam siguran u ime) opet je čistio lokalne prometnice. Njegov angažman organizirala je općina Promina.

Kakvo je stanje u ostalim prominskim selima, teško je reći, jer na cestama u Oklaju gotovo da i nema
prolaznika, automobila..."znakova života", nema se koga pitati.

Nastave naravno do daljnjega nema. (javljaju nam iz Županije)
Autobusi zbog sniježnih nanosa u Razvođu i dalje ne prometuju, jer kroz njih (sniježne nanose) ne mogu proći.
Hladnoća je prekjučer malo popuštala, i Prominci su mogli utvrditi koje su im vodovodne cijevi
popicale, jer je iz njih privremeno potekla voda, i najčešće napravila poplavu.
Popucali su vodokotlići u nenastanjenim (ali i nastanjemim) kućama, otpale slavine....negdje su se od
procurivanja vodovodnih instalacija stvorili "hladni podovi" nastali od 10-ak centimetara leda....
Potkrovlja su puna sniježnih nanosa.

Ovih dana, jedna je baka preminula, i nakon nekoliko dana čekanja da se rodbina "probije" do Promine,
sahranjena je a da se ni u crkvu od snijega nije moglo ući.

Ni danas nije bilo mise. Fra Krešo je namjeravao održati misu u Domu za starije i nemoćne u njihovoj kapelici,
ali je na kraju morao odustati zbog velikih sniježnih nanosa koji su mu se isprječili na putu.

Ipak, na kraju ove priče, mislim da je najgore stočarima.

Iza nas je sušna godina sa minimalnim zalihama bala sijena, djeteline...a sad blago iz svojih štala
ne može na pašu.
Slušam danas na radiju vlasnika mljekare koji od problema ne zna kud bi.
Farmeri ne mogu muzilicama pomusti krave, jer su muzilice smrzle, pa i po dvadesetak krava muzu ručno!
Vozači cisterni se ne mogu probiti do farmi po mljeko...a onda ako se i probije do koje farme, mlijeko
se na putu u cisternama zamrzne!

Napravio sam opet đir po Oklaju i evo nekoliko fotografija;

*

*

*

*

*



Naravno da bi bilo lijepo kad bi netko poslao koju fotografiju iz Lukara, Matasa, Ljubotića, Razvođa, Mratova.......da bi to bilo super, pa i ovim putem poziva sve one koji imaju zanimljivh fotografija, da ih pošalju na
e-mail blog.

Eto, toliko informacija za danas...









Oznake: Gluvače, Oklaj, HE Miljacka, Prvi bljesak, Razvođe

- 19:03 - Komentiraj post (2) - Link posta

četvrtak, 09.02.2012.

Sniježni nanosi u Razvođu

Konačno se bura smirila, i danas je bio lijep, sunčan, ali i dalje prilično hladan dan.
Jutro se budilo sa -10 stupnjeva, ali je dnevna temperatura prelazila za dva tri stupnja nulu.

Najpopularniji alat ovih dana je uz lopatu za snijeg, sigurno i brener za otapanje zamrznutih vodovodnih
cijevi.
Nakon pet dana "borbe", i ja sam uspio otopiti led u dovodnim cijevima, i sada uživam u blagodatima
tekuće vode.
Nažalost, mnogi i dalje pokušavaju otopiti led u vodovodnim cijevima, ali uzaludno.

Koliko je bilo hladno, možda bi vam najlakše opisao kad bi fotografirao ledom rascjepljenu
slavinu za tuš kabinu! (Ali...to sam se tek sjetio kad sam započeo pisati ovaj post...i sad je kasno...)

Ali, vratimo se malo samom naslovu posta.

Jutros sam morao do Drniša, i ponio sam fotoaparat da ovjekovječim velike snježne nanose, koji su prije tri,
četiri dana zatvorili cestu Oklaj-Drniš.

Naravno da sam dobrano zakasnio....da se snijeg već podosta otopio...ali, što je tu je...evo fotografija;

Prvo, fotografija mjesta gdje je nekada stajala rampa za željezničku prugu, kojom se nekada odvozila ruda iz Promine.
Ovaj kadar nije slučajan. Razvođe je mjesto gdje se "razvode vode", a na ovom mjestu se dijeli prominska od
drniške klime....prominska od drniške općine...U biti mjesto koje je uvjek neka granica....Od Rimljana, pa do
današnjih dana.



Ispred mene je vozio jedan Opel, koji mi je odlično poslužio kao "mjerilo za usporedbu", da bi lakše shvatili
koliko su zapravo sniježni nanosi visoki...Još naravno nadodajte na tu visinu najmanje metar snijega koji
se istopio u ova tri dana!

*

Od "rampe" pa do samog ulaza u Razvođe, vozite se kao jednosmjernim tunelom, i onda se zna dogoditi sljedeće:



....i kažu momci, "ajde prođite, šta čekate?"

A kuda????


I tako, u nekoliko minuta, eto kolone sa jedne i druge strane....




A da ne dangubimo, evo jedne fotografije Promine u ovim vremenskim uvjetima;




Na kraju, red je i jednu fotografiju i samog Razvođa objaviti...



Na izlazu iz Razvođa, opet ista priča...




...i opet se može voziti samo jednom trakom!



..i tako priča o sniježnim nanosima koja počima od "rampe", završava kod Gajića, ili vinograda Rajka Žulja,
ili skretanja za kamenolom...kako vam je draže.



Eto, ukoliko budete vozili ovih dana ovom prometnicom, vozite oprezno, jer mjesta za "bjeg" s ceste nema,
a podloga je jako skliska.

Zaboravio sam ono najbitnije vezano uz fotografije....

Zahvaljujem se sinu Ivanu, jer mi je napravio ove fotografije za blog.


Oznake: Razvođe

- 19:19 - Komentiraj post (3) - Link posta

ponedjeljak, 16.01.2012.

PROMINA PRED STO GODINA II dio

Prethodni post sa prvim dijelom ove priče, nalazi se pod linkom:

http://promina.blog.hr/2012/01/1629801845/promina-pred-sto-godina.html




Prvo malo ponavljanja dijela priče objavljene u navedenom postu:

Medju selima je Razvodje, gdje upravo stanuje i obitelj Pokrajac koja me je ugostila.
Iz Knina se uputismo kolima oko 4 sata poslije podne, prolazi se kroz kamenitu visoravan, dosta neplodnu sa škrtim predjelima šuma, kružeći uvijek uz planinu Prominu; malo poslije 6 sati prispjesmo u Razvodje.
Odmah zapazih, da bi gotovo taj nepoznati teritorij, sa svojim prostranim i vrlo plodnim poljem, golemim i divnim obzorjem prema Šibeniku i moru, morao zanimati alpiniste. Bijaše kasno za polazak na izlet.
Odlična gazdarica, predvidjevši našu želju za jelom, spremila je večeru jedan sat ranije i za stolom se dugo razgovaralo.
Doznadoh, medju ostalom i to, da su lihvari iz Drniša doveli narod ovoga kraja u bijedu i da se zbog toga - možda da se ispričaju, ili da zaborave ekonomske tjeskobe -brdjani dadoše iz očaja pijankama, razvratno-stima i bludu.
- Više nemaju ništa - reče Jovo - i zato neće da rade, napuštaju polja koja više nisu njihova, radije ljenčare i griju klupe u krčmi.
- I ne mora se vjerovati - nadoda brat Djuro -da su izgubili smisao za moral.
U nekim prigodama su jako radišni i umjereni: za 50 novčića i dvije litre bevande, cijeli dan podnose najteže poslove.
Sve više sam uvjeren da austrijska vlast mora hitno poduzeti istragu o lihvi u brdskim trgovinama u Dalmaciji, i zauzeti se za obranu, još prije nego taj korov uspije uništiti i demoralizirati te prostrane, bogate i plodne teritorije. Na stolu nam je bilo servirano krasno vino, crno, po ukusu šampanjac.


A sada....evo i nastavka priče Jose Modrića, koji opisuje svoj posjet Promini, davne1892 godine;


-Gdje prodajete vaše vino? - zapitah.
-Skoro ga svega kupe ličani iz područja pogranične Hrvatske i plaćaju nam ga prilično.

- A da li morlako (vlah) uzgaja mnogo loze?

Malo njega privlače plodne ravnice. On ne uračunaje rad (oranje) svojih šest junaca, niti svoj osobni trud.
Ovako računa:"Ako potrgam grožđe, vino brzo nestane;naprotiv, zemlja koja je plodna daje mi kruha za godinu dana i malo slame koja mi vrijedi zlata za uzdržavanje stoke u oštrim zimskim mjesecima«
Zato, kako negdje naglasih, seljak cijeni svo ju stoku, posebno volove, kao svoje desno oko. Ona mu je ponos. Svu je svoju ljubav usmjerio na nju. Kuća koja ima junaca za dva ili tri pluga - za svaki plug se broji njih šest-jasno je da tim samim uživa ugled u selu. A kada se dogodi da sudski podvornik, ili izvršitelj zakona dodje u selo da zaplijeni volove nekom seljaku, ovaj bi volio da ga zajedno sa njegovom obitelji, zemlja proguta. 0nda postaje plašljiv: trči u gradić, stavlja se na milost i nemilost lihvara, koji mu je zaplijenio ono što mu je najdraže, a Shylock od toga kriminalno zaradjuje, čak i kuću, u kojoj stanuje njegova nesretna žrtva daje u zalog. Prisustvovah u Razvodju jednom sličnom prizoru:jedan seljak kojemu su dan prije zaplijenili četiri junca, bijaše zbog toga toliko unesrećen i neutješen, da bi u tom času bez sumnje, bio kadar učiniti bilo koji zločin, bilo koju podlost.

Šetajući, zaputih se sve do Oklaja, sjedišta općine Promina, žandarmerijske stanice i poštanskog ureda.
Ovaj posljednji je povjeren općinskom tajniku, Čavlini, čovjeku preko šezdeset, čiji život predstavlja jedan fantastičan roman.
Općinska kuća je nova zgrada od klesanog kamena, možda i previše fina za jednu seosku općinu.
Žurilo mi se da vidim tajnika: govorili su mi o njemu da je učena osoba i odveć čudnog ponašanja.
Najprije bijaše fratar, potom vojnik posade u Beču,a onda čoban – socijalist.
Deset godina pasao je filozofski svoje stado koza, prezirući svijet i udobnost društvenog života, odjeven po seljačku. Spavao je u pećini izvrgnut svim tjeskobama sličnoga života. Ali u svojoj torbi, osim kruha, stalno je nosio Vergilova djela, koja je čitao na originalu, u slobodno vrijeme.
Neki ga je sudac pokušao odvratiti takvog načina življenja i u tom je uspio ali s velikom mukom, nakon dugih rasprava i nagovaranja.
Ali pastir — socijalist, sebe nije porekao: i dandanas on živi idilično, kao seljak: u šezdesetoj godini života oženio je mladu seljanku s kojom ima dvoje divne djece, koja su mu sva radost.
Nadjoh ga gdje odmara,drijemajući odjeven, na krevetu.
Žena ga probudi i on me primi veoma uljudno.

Mnoge sam ga stvari pitao.

Na moja pitanja je odgovarao otvoreno: zapazih, da je osim svoga materinskog jezika, znao talijanski, njemački i ponešto francuski.

-Koliko se vina proizvodi u Promini?
-30.000 hektolitara, okruglo, - odgovori mi.

-Da li su ovi seljaci inteligentni?
-Veoma, posebno su domišljati i uvijek spremni za šalu i dosjetljive odgovore.

-Da li su umjereni?
-Ne u piću, jer bi popili Krku, kad bi onuda teklo vino; ali u hrani su umjereni:kruh im je najdraža hrana, pršut i bakalar. Seljak malo jede.

-A zanosi li ih Venera?
-Zaista malo: ženu smatraju kao hladan tuš za čuvstvenost.

- Razumiju li se što u politiku?
-Upravo ništa, slijepo slijede one u koje imadu povjerenje.

-Imaju li pjesme ili narodne priče?
-Imaju i to čudnovate. Stoga, zabilježi jednu čudnu okolnost: pjesme su im istinite, dok su im priče izvanredno fantastične, svakako istočne, nadilaze svakako i one iz „Tisuću i jedna noć“.

Nastavlja se….



Oznake: Prošlost Promine, Razvođe

- 12:39 - Komentiraj post (4) - Link posta

petak, 18.11.2011.

Prezimena u Razvođu 1948 godine i 2011 godine



Prethodni post na temu prezimena u Razvođu nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe“

Link: http://promina.blog.hr/2011/11/1629612793/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-13-dio-razvode.2.html

...i donosi nam između ostalog i popis prezimena u Razvođu 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Razvođu imali sljedeća prezimena:

Duvančić 159/18
Lacić 52/9
Klepo 29/7
Kulić 27/6
Jukić 41/8
Traljić 19/5
Vujčić 2(2)
Suman 81/11
Cvijetić 106/19
Medić 4/1
Manojlović 108/20
Dujić 142/20
Berša 18/3
Tošić 85/17
Škovrlj 45/9
Jakovljević 20/3
Juric 27/5
Kabić 12/2
Stanić 12/2
Dodig 7/1
Kerić 21/5
Pokrajac 82/18
Zelić 4/1

Ukupno 1103/ 192

Katolika 783/129
Pravoslavaca 320/63


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Razvođu 1948 bila su:

1. Duvančić
2. Dujić
3. Tošić
4. Jukić
5. Suman
6. Manojlović
7. Cvijetić
8. Pokrajac
9. Kulić
10. Škovrlj
11. Juric
12. Kabić
13. Lacić
14. Berša
15. Nadrčić
16. Traljić
17. Buha
18. Cvjetić
19. Kerić
20. Stanić


Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi još prezimena Nadrčić i Buha, ali izostavlja prezimena koja vidimo kod prof Mlinara kao što su Klepo, Vujčić, Medić, Jakovljević, Dodig i Zelić.


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Razvođu 1948 godine bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Drago
4. Mile
5. Josip
6. Marko
7. Mirko
8. Branko
9. Petar
10. Željko
11. Slavko
12. Anđelko
13. Jure
14. Milan
15. Nikola
16. Rajko
17. Vinko
18. Vladimir
19. Zvonimir
20. Zvonko

Najčešća ženska imena 1948 u Razvođu bila su:

1. Ana
2. Marija
3. Ivana
4. Jelena
5. Ivanka
6. Katarina
7. Antonija
8. Dragica
9. Jadranka
10. Maja
11. Matea
12. Paula
13. Sanja
14. Brankica
15. Mira
16. Sandra
17. Anka
18. Jasminka
19. Martina
20. Milena

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Razvođe sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Razvođu 2011

1. Ante
2. Drago
3. Ivan
4. Josip
5. Milan
6. Branko
7. Dragan
8. Dražan
9. Marko
10. Petar
11. Rajko
12. Slavko
13. Čedo
14. Žarko
15. Denis
16. Goran
17. Hrvoje
18. Ilija
19. Ivica
20. Joso

Ženska imena u Razvođu 2011

1. Milka
2. Danica
3. Jagoda
4. Katarina
5. Luca
6. Milica
7. Nada
8. Vesna
9. Zorica

Prezimena u Razvođu 2011 su:

1. Duvančić
2. Dujić
3. Jukić
4. Suman
5. Juric
6. Pokrajac
7. Cvijetić
8. Lacić
9. Berša
10. Manojlović
11. Tošić
12. Traljić
13. Škovrlj
14. Brešković
15. Dodig
16. Kašnar
17. Kulić
18. Lovrić
19. Mandić
20. Medić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena: Kabić, Nadrčić, Buha, Kerić, Stanić.

Od novih prezimena imamo: Kašnar, Brešković, Lovrić i Mandić.


A sad malo više informacija o prezimenima u Razvođu koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Duvančić

Podrjetlo

Duvančići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Duvančića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Duvančić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Duvančića u oko stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Duvančića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Promine u Split te iz Dervente (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Duvančići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Splitu (50), Oklaju kraj Knina (45), Razvođu kraj Drniša (25) i u Velikoj Gorici (25).


Dujić

Podrjetlo

Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).



Tošić

Podrjetlo

Tošići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Promine kraj Knina. Ponekad su i Srbi (iz okolice Knina). Razmjerno najviše Tošića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Tošić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Tošića u više od dvjestopedeset domaćinstava (878. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Tošića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Janjeva (Kosovo) i Promine u Zagreb te iz Zažablja u Dubrovnik.

Raspostranjenost

Tošići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 81 općini i 111 naselju, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Splitu (60), Šibeniku (40), Metkoviću (35) i u Dubrovniku (30).


Jukić

Podrjetlo

Jukići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a prema nekim izvorima iz Bosne, Istre te Bitelića kod Sinja. Razmjerno najviše Jukića u proteklih sto godina rođeno je u Komesarcu kraj Slunja, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Jukić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Jukića u više od dvije tisuće domaćinstava (26. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jukića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split te iz Posušja (BiH) i Zavidovića (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Jukići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 265 općina i 493 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1000), Splitu (800), Sinju (250), Osijeku (250) i u Otoku kraj Sinja (200).


Suman

Podrjetlo

Sumani su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a vrlo su rijetko i Talijani. Razmjerno najviše Sumana u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Suman. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Sumana u oko šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Sumana u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Drniša u Zagreb.

Raspostranjenost

Sumani su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (50), Rijeci (20), Slavonskom Brodu (15), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vukovaru (10).


Manojlović

Podrjetlo

Manojlovići su većinom Srbi, dobrim dijelom iz okolice Knina, ali su često i Hrvati (iz Karlovca, Ogulina ili Hercegovine). Razmjerno najviše Manojlovića u proteklih sto godina rođeno je u Gornjem Sjeničaku kraj Karlovca, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Manojlović. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Manojlovića u više od četrstopedeset domaćinstava (383. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Manojlovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Karlovca i Ogulina u Zagreb te iz Rakovice u Rijeku.

Raspostranjenost

Manojlovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 110 općina i 181 naselju, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Karlovcu (100), Markovcu kraj Knina (60), Rijeci (60) i u Trpinji kraj Vukovara (45).


Cvijetić

Podrjetlo

Cvijetići su većinom Srbi, dobrim dijelom iz okolice Knina, ali su često i Hrvati (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Cvijetića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cvijetić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Cvijetića u više od devedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Cvijetića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Rijeku te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Cvijetići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 40 općina i 48 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Splitu (30), Rijeci (20), Sisku (15) i u Osijeku (15).


Pokrajac

Podrjetlo

Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.

Migracije

Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).


Kulić

Podrjetlo

Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce.

Raspostranjenost

Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35).


Škovrlj

Podrjetlo

Prezime Škovrlj nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Splita.



Juric

Podrjetlo

Prezime Juric nose Hrvati, većim dijelom iz okolice Vinkovaca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Juric. U Hrvatskoj danas živi oko devedeset Juricova u oko trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Najveća migracija Juricova u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost

Juricovi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 25 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Svetom Križu Začretju kraj Zaboka (10), Vinkovcima (10), Nijemcima kraj Vinkovaca (6) i u Razvođu kraj Drniša (5).


Kabić

Podrjetlo

Kabići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (također iz okolice Knina). Razmjerno najviše Kabića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Kabić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kabića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.


Kabići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 27 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Zadru (15), Šibeniku (10), Kninu (8) i u Mirkovcima kraj Vinkovaca (7).


Lacić

Podrjetlo

Lacići su Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine. Razmjerno najviše Lacića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Brčko. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Lacića u više od stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osamdeset, pa se njihov broj do danas upeterostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Lacića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) u Zagreb, iz Brčkog (BiH) u Županju te iz Brčkog (BiH) u Rugvicu.

Raspostranjenost

Lacići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 44 općine i 56 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Sesvetama kraj Zagreba (35), Zadru (30), Splitu (25) i u Županji (20).



Berša

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Berša vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Nadrčić

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Nadrčić vuče podrijetlo iz okolice Knina.



Traljić

Podrjetlo

Prezime Traljić nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz Bosanske Krajine.


Buha

Podrjetlo

Buhe su gotovo u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Cazinske krajine (BiH), a rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Buha u proteklih sto godina rođeno je u cazinskoj općini Sanski Most. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Buha u više od sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Buha u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Sanskog Mosta (BiH) u Novsku, iz Sanskog Mosta (BiH) u Zagreb te iz Drniša u Rijeku. Raspostranjenost

Buhe su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 44 općine i 56 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Drnišu (50), Zagrebu (35), Našicama (35), Splitu (20) i u Rijeci (15).


Kerić

Podrjetlo

Kerići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Šibenika, a mogu biti i Srbi (iz bosanske Posavine) kao i Bošnjaci (iz Srednje Bosne). Razmjerno najviše Kerića u proteklih sto godina rođeno je u Šibeniku. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kerića u oko šezdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Raspostranjenost

Kerići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 39 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Splitu (25), Zagrebu (10), Šibeniku (10), Rijeci (10) i u Vukovaru (10).


Stanić

Podrjetlo

Stanići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Posavine, a prema drugim izvorima iz sela Stanići u okolici Omiša. Rijetko su i Srbi (iz okolice Vukovara). Razmjerno najviše Stanića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskim općinama Modriča i Bosanski Šamac, u kojima se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Stanić. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Stanića u više od tisućuosamsto domaćinstava (44. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Stanića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) i Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.

Raspostranjenost

Stanići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 283 općine i 523 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (850), Slavonskom Brodu (350), Splitu (200), Omišu (180) i u Osijeku (170).


Brešković

Podrjetlo

Prezime Brešković nose Hrvati podrijetlom s otoka Brača. U Hrvatskoj danas živi oko sto Breškovića u oko dvadesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov

Raspostranjenost

Breškovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 15 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Splitu (35), Bolu na otoku Braču (20), Kaštel Starom kraj Kaštela (7), Mlinima kraj Dubrovnika (6) i u Dubrovniku (5).


Dodig

Podrjetlo

Dodizi su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi iz Benkovca. Razmjerno najviše Dodiga u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Ljubuški. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dodiga u oko četrsto domaćinstava (485. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dodiga u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb, iz Ljubuškog (BiH) u Metković te iz Ljubuškog (BiH) u Vrgorac. Raspostranjenost

Dodizi su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 82 općine i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Metkoviću (120), Splitu (100), Velikom Prologu kraj Vrgorca (60) i u Trilju kraj Sinja (60).


Kašnar

Podrjetlo

Kašnari su Hrvati, najvećim dijelom iz Zagreba. Razmjerno najviše Kašnara u proteklih sto godina rođeno je u Glavnici Gornjoj kraj Zagreba, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Kašnar. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Kašnara u oko sto domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Raspostranjenost

Kašnari su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 38 naselja, pretežito u seoskim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Belovaru kraj Zagreba (100), Zagrebu (60), u Glavnici Gornjoj (40), Sesvetama (30) i Kašini (30) kraj Zagreba.


Lovrić

Podrjetlo

Lovrići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira, dok prema drugim izvorima vuče podrijetlo iz okolice Sinja ili sela Odžak kod Livna (BiH). Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Lovrića u proteklih sto godina rođeno je u Ražnju kraj Trogira, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Lovrić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Lovrića u oko tri tisuće domaćinstava (23. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Lovrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.

Raspostranjenost

Lovrići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 296 općina i 590 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (400), Slavonskom Brodu (300), Vinkovcima (170) i u Šibeniku (160).


Mandić

Podrjetlo

Mandići su često Hrvati, dobrim dijelom iz tuzlanske regije (BiH), a prema nekim izvorima iz Boke Kotorske. Ponekad su i Srbi (okolica Knina). Razmjerno najviše Mandića u proteklih sto godina rođeno je u tuzlanskoj općini Kladanj, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Mandić. U Hrvatskoj danas živi oko šest tisuća Mandića u više od dvije tisuće domaćinstava (34. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mandića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Doboja (BiH), iz Širokog Brijega (BiH) te iz Tešnja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Mandići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 284 općine i 571 naselju, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (300), Osijeku (170), Zadru (170) i u Rijeci (150).


Medić

Podrjetlo

Medići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Mogu biti i Srbi (iz okolice Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Medića u proteklih sto godina rođeno je u Kožinu kraj Zadra, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Medić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Medića u više od sedamstopedeset domaćinstava (162. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije
Glavni migracijski pravci Medića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH), iz Čitluka (BiH) te iz Širokog Brijega (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Medići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 172 općine i 258 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (110), Zadru (100), Brelima kraj Makarske (100) i u Rijeci (80).


Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/


Prezimena u Razvođu već su bili tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-“Upoznajmo naš stari zavičaj“ 7.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/05/1622562817/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-7dio.2.html

A tamo piše....

U Razvođu su 1735. popisana 22 roda s 48 obitelji te ukupno 322 stanovnika.

To su bili:

Bibić- 1 dim-1 član;
Boljanić- 1 obitelj –8 članova;
Cvitić- 1 obitelj –16 članova;
Čučić- 1 obitelj- 5 članova;
Dodić- 2 obitelji- 34 člana;
Duić (Dujić)- 5 obitelji- 25 članova;
Jakovljević- 2 dima- 2 člana;
Klepić- 3 obitelji – 24 člana;
Kulić- 2 obitelji- 18 članova;
Lacić-2 dima-2 člana;
Maleš- jedan uz dodatak Dodić- 3 obitelji- 16 članova;
Mirković- 5 obitelji – 34 člana;
Pantelić- 1 obitelj-6 članova;
Pokrajac- 6 obitelji- 44 člana;
Rajčević- 1 dim ( 1 rod u Velušiću);
Sekulić- 2 obitelji- 7 članova;
Stanić zvani Josić- 4 obitelji- 47 članova;
Skomalj- (kasnije Škovrlj)- 1 obitelj- 10 članova;
Suman- 1 dim- 1 član;
Vuković- 1 obitelj- 8 članova;
Vojčić- 1 obitelj- 5 članova;
Vaslaga- 1 obitelj- 8 članova;


Prema sudskim spisima u Razvođu se navode još obitelji Beršić i Tošić (1808-13.), te Tralić, Duvančić (s istoimenim zaseokom na imanjima Mirkovića i Stanića) i Manojlo (1828).



Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine IX dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/04/1626144863/prominski-vidici-i-sudbine-ix-dio.html


Razvođe

Razvođe je najveće i najrasprostranjenije selo u Promini i seže od sredine planine do miljevačke međe.

Tu je obitavalo preko stotinu i osamdeset domaćinstava s prezimenima:
Tralić. Suman, Pokrajac, Duvančić, Kulić, Jukić, Jakovljević, Berša, Lacić, Vujičić, Juric:, Klepo, Škovrlj, Kabić, Manojhvić, Cvijetić, Stanić. Tošić, Dujić, Dodig i Kerić.
Žitelji s prezimenima Pokrajac, Cvjetić, Kerić i Manojlović su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Većinski katolički žitelji pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
U Razvođu je katolička crkva posvećena Svim Svetima, ali uza nju nema groblja.
Pravoslavni žitelji pokapaju se u novije doba u mjesnom groblju uz koje je sedamdesetih godina ovoga stoljeća izgrađena i crkvica.
U mletačkom popisu pučanstva u Razvođu se navode žitelji s prezimenima:
Bibić, Boljanić, Ćučić, Dodić, Duić, Jakovljević, Klepić. Kulić, Lacić. Maleš, Mirković, Pantelić, Pokrajac. Rajčević, Sekulić, Stanić, Josić Skomalj, Suman, Vuković, Vojčić, Vaslaga, a početkom devetnaestog stoljeća spominju se i žitelji s prezimenom Beršić Tošić, Tralić, Duvančić i Manojlo.


Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Razvođe

- 23:48 - Komentiraj post (4) - Link posta

srijeda, 16.11.2011.

Obnovljeni „Pilipovi dvori“ u Razvođu

Prije četiri godine napisao sam post pod naslovom:

„Obnavljaju se Pilipovi dvori u Razvođu“

Link: http://promina.blog.hr/2007/06/1622754643/obnavljaju-se-pilipovi-dvori-u-razvodu.html


A u tom postu između ostalog piše:

***************************************************************************
„Nedavno sam pronašao na web-u informaciju o dodjeli državnih potpora Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitkaza za 2007. god.
Potpore se dodjeljuju temeljem «Programa poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam tradicijske i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima».“

„Jedan od njih je i "Marko Duvančić OPG, Duvančići 13, Razvođe, Oklaj", sa svojim projektom "Pod starim krovovima- Pilipovi dvori, Duvančići 11, Razvođe".
Marko je za svoj projekt dobio 70,000.00 kuna potpore“.

***************************************************************************

Prije skoro mjesec dana, nazvao me Marko Duvančić i zamolio da popratim otvaranje „Pilipovih dvora“. Otvaranje je bilo zakazano za 12.11.2011, ali je zbog nekih sitnica odgođeno za jučerašnji dan, odnosno utorak, 15.11.2011 godine.

Rado sam se odazvao Markovom pozivu, jer me iskreno zanimalo kako izgledaju „Pilipovi dvori“, a nadam se da isto zanima i posjetitelje promina.blog.hr-a.

Nešto prije 11:00 došao sam u Razvođe...a ekipe HRT-a, Slobodne Dalmacije, Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, Šibenskog lista, Šibenske televizije......i naravno Radio Drniša već su bile tu.

Osim predsatvnika medija, otvaranju su nazočili i Dožupan Smolić, direktor RRA Drago Matić, načelnik općine Promina Paul Cota....i naravno, Marko Duvančić i njegovo osoblje....

Iskoristio sam gužvu i odmah Marku postavio nekoliko pitanja vezanih uz ovu temu...te saznao...

„Pilipovi dvori“ nastali su na ostatcima starine Markova istoimenog djeda. Markov djed imao je brata Pilipa koji je umro sa samo 16 godina.
Markov djed je iza sebe ostavio brojno potomstvo, čak 14 sinova i 2 kćeri, a iza Pilipa je ostalo samo ime i dio djedovine koji sada i unuci djeda Markova uživaju.....i zato ime „Pilipovi dvori“.

Nadam se da se uspio dobro pohvatati informacije vezane uz ime dvora, čiji temelji potječu iz davne 1860 godine.

Nakon intenzivne obnove od 2,5 godine, kako kaže Marko, uređen je restoran koji može primiti od 45 (unutra) do 80 gostiju (zajedno sa stolovima u dvorištu).

Gostima se na jelovniku nude naša tradicionalna jela kao što su janjetina na ražnju, janjetina ispod peke, teletina ispod peke....pršut ...sir...roštilj....I naravno sve to mogu zaliti Markovim vinima o kojima možete više saznati pod linkom: http://www.vina-duvancic.hr/

Radno vrijeme bi se moglo nazvati „kliznim“, jer se gosti moraju najaviti makar dva dana ranije, i mora ih biti najmanje desetak....i tako će biti dok se ne popuni cijeli tjedan i cjelotjedni rad restorana bude isplativiji.
A kako sada stvari stoje....već je cijeli niz vikenda odavno zauzet...pa bi to moglo biti i uskoro.

A sada još malo o samom događaju...

Nakon što nam je Marko prezentirao ponudu dvora...od restorana...do balotališta...dječjeg igrališta, zanimljivo uređenih wc-a....došao je red na pršut i sir....pa pečenu janjetinu....ćakulanje o svemu i svačemu....uglavnom jedno poučno druženje u kojem sam jako malo pričao....a jako dobro slušao....

Eto....sad kad budete imali u planu doći u Prominu sa ekipom, a ne znate gdje pojesti dobru janjetinu, popit čašu nagrađivanog vina...pa na kraju malo i zabalotat...Nazovite Marka na broj mobitela koji možete pronaći pod linkom: http://www.vina-duvancic.hr/ ....i pripremite oko 200.00 kuna po osobi za po meni prilično dobar meni.

Više od svega pričaju fotografije, pa evo i njih:
















i to bi bilo to.....

E da... ista tema obrađena je i na web stranici Radio Drniša pod linkom:http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=1603&catid=1




Oznake: Pilipovi dvori, Razvođe, Marko Duvančić

- 22:03 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 07.11.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe

Photobucket

Link na prethodi post na ovu temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar“ je:

http://promina.blog.hr/2011/10/1629574319/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-12-dio-lukar.html

PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)


Razvođe


Razvođe ime sela u prominskoj općini.
Razvađa je topografski naziv mjesta u Dalmaciji.
Plemić Ivan Kučić 1484. ovlašćuje se da smije na svoja imanja odvesti i naseliti Vlahe ne samo s turskoga nego i
mletačkoga područja.
Tako je dobio ime. (2)

Ovakve i slične informacije stižu do naših dana.

Govorno se još čulo Razlođe.

Načelnik i tabornik općine Promine 1941. godine Joso Duvančić na nekoliko mjesta spominje Razvađe
(neobjavljeni dokument).

Poslije rata ustalio se naziv Razvođe.

Razvađe su česti toponimi za mjesta gdje se vode razvode, razdvajaju i tako se nameće objašnjenje za
Razvođe, jer se i tu vode doslovno razdvajaju pri padanju kiša niz obronke Promine u više smjerova.

Povijesna informacija da se i ljudi razdvajaju, jer po nečemu nisu isti, ni slični i da još potom mjesto dobije takav
naziv je prava rijetkost.

Pretpostavimo da su s turske strane naseljeni Pokrajci pripadnici grčke vjere, a do njih s Mletačke strane Sumani
pripadnici latinske vjere i mogućnosti za povijesnu kombinatoriku dobivamo napretek.

Pokrajac znači graničar, međaš - prezime je vrlo rašireno posebno u Istri.
S druge strane su Sumani koji su sumnivi ili koji sumnjaju na one druge.
Dakle, povijesna osnovna postoji, ali ne dovoljna da bi je bez rezerve prihvatili. Inače, to je najveće prominsko
selo u kojem živi više mnogočeljadnih zajednica.

Za Duvančiće se pretpostavlja da su u svezi s Duvnom, i doseljeni iz tog kraja. Inače najveća patrijarhalna
zajednica u selu koja se do II. svjetskog rata nije iseljavala s matičnog područja , vrlo je složna i uzvisuje ju
zajednički kult sv. Jurja.

Kulić u turskom jeziku kula, znači tvrđava, višekatna zgrada.

Kabić izvodimo iz turskog -kablić , kabla drvena posuda za mlijeko.

Kerić isto izvodimo iz turskog. Ker je pas.

Za Tošiće osnovu nalazimo u talijanskom jeziku toš - je preša. Ovo prezime P. Šimunović izvodi iz grč. jezika
od Teodosijević (nj.dj.str.22), a na stranici 26 svrstava ga u srpska prezimena.

Berša u latinskom bersa - birza - koža.

Traljići bi bili slabo odjeveni ljudi. Nisu se valjda zato naglo iseljavali jer je posla u rudnicima boksita u Razvođu
moglo biti za njih.
Naime, 1948. u Razvođu ih je živjelo 19/5 obitelji i 17/4 u Nijemcima.

Prezime Dodig rasprostranjeno u Imotskoj i Sinjskoj krajini, nastalo iz stočarskog zanimanja. Dodignuti se,
zaposjesti nešto, dodići se stokom (21).

Juric je hipokoristik za Juraj, a Stanić matrimonijalni oblik od Stana.

Klepo izvodimo od klep- buka, zvuk koji se čuje udaranjem tvrdog u tvrdo.

Cvitići i Manojle su brojne zajednice. Tako su se zvali izvorno.
Kasnije su uzeli sebi svojstveniji oblik Cvijetić, odnosno Manojlović.

Lacić moguće po Lacko. Lacka često ime u prošlosti.

Za prezime Škovrlj nisam našao osnovu.
Ovo prezime spominje Miho Pavlinović i smješta ih u Sinjsku krajinu, što je netočno. Matica im je isključivo
Promina.

Razvođe

Duvančić 159/18
Lacić 52/9
Klepo 29/7
Kulić 27/6
Jukić 41/8
Traljić 19/5
Vujčić 2(2)
Suman 81/11
Cvijetić 106/19
Medić 4/1
Manojlović 108/20
Dujić 142/20
Berša 18/3
Tošić 85/17
Škovrlj 45/9
Jakovljević 20/3
Juric 27/5
Kabić 12/2
Stanić 12/2
Dodig 7/1
Kerić 21/5
Pokrajac 82/18
Zelić 4/1

Ukupno 1103/ 192

Katolika 783/129
Pravoslavaca 320/63

Z a b i I j e š ke
2. Pavičić Stjepan: Seoba i naselja u Lici, Gospić, 1990. (str.251)
21. Petar Šimunović: Hrvatska prezimena str. 200 1995. Zagreb

Photobucket


Nastavlja se….

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Razvođe

- 11:52 - Komentiraj post (5) - Link posta

četvrtak, 11.11.2010.

Došao i Ljubotić konačno na red za obnovu NN mreže

Photobucket


Čitajući Vjesnik HEP-a, u jednom od članaka pročitao sam sljedeće:

„U šetnji šibenskim područjem u aranžmanu Službe razvoja i investicija, zabilježit ćemo o drugim malim ali ne i manje vrijednim poslovima. Spomenimo da se, uz desetak novoizgrađenih TS 10/0,4 kv, posljednjih mjeseci obavilo blizu 30 velikih rekonstrukcija niskonaponskih mreža, kako u priobalju, tako i u njihovom zaleđu.
U ovom trenutku radi se istodobno šest mreža i to potpunih rekonstrukcija na području drniškog Pogona; u naseljima Pokrovnik, Ljubotić, Razvođe - Sumani, Umljanovići, Brištane Donje i Vinovo Gornje.
- Svi izvedeni radovi predviđeni su Programom sanacije naponskih okolnosti i to na područjima gdje smo našim mjerenjima utvrdili da su te okolnosti loše. U pravilu, riječ je o ratom devastiranim dijelovima ili mreži čija je starost tražila određene zahvate.

Mreža će biti izvedena SKS-om na betonskim i novim drvenim nosačima. Primjerice, samo na drniškom području ugradili smo blizu deset kilometara nove mreže“.

Vjesnik HEP-a, RUJAN 2010 WWW.hep.hr (Veročka Garber)

Doduše, ovo je za Ljubotićane zakašnjela vijest, jer oni već zadnjih mjesec dva vide da se na obnovi niskonaponske mreže radi, ali nije loše napisati koji članak za „kroniku našeg malog mista“.

Inače kad smo već kod „struje“ u Promini.

Baš prije nekoliko dana (točnije na Sve Svete) gledam potrošnju el.energije dalekovoda kojim se napajaju sela Nečven, Mratovo, Bogatići….
Ampermetar tog dalekovoda kao da je odavno otišao u penziju…potrošnje skoro da i nema….Kad za vikend, u kojem Prominci dolaze donijeti cvijeće, upaliti svijeće na grobovima svojih najmilijih…potrošnja 10 puta veća od uobičajene!

Nečven zadnjih vikenda posebno živne, jer je mala uljara za preradu maslina proradila…a prominske masline došle na rod. Kako neki kažu, ovo je jedna od boljih godina. Premda poticaja za sadnju maslina u Promini nema, to nije razlog da i maslina u Promini nema, da ih se ne posadi čak nekoliko tisuća komada!
Doduše, veliki broj maslina se ove godine koja je bila iznimno hladna nažalost osušio…ali izgleda da ove koje led nije „slomio“…dobro ih je ojačao…

A sad da se opet vratim struji.

Dalekovod za Nečven i ostala sela koja sam naveo, velikim dijelom prolazi kroz minska polja. Pale su stare i dotrajale, i svako malo na toj trasi dolazi do kvarova na dalekovodu. Stanovnici Nečvena, Mratova….Bogatića …najbolje znaju o čemu pričam.

Postoji rješenje i za ovaj problem, a to je gradnja novog 10kV dalekovoda TS Oklaj-Marići-Mratovo. Koliko sam imao čuti, projekt je napravljen, i sredstva su bila osigurana, ali trasa nije bila razminirana….i sve je još na čekanju.

Eto, kad se razminira područje oko Marića (o tome sam nedavno pisao kako uskoro treba početi), vjerojatno će i ovaj problem biti riješen, a stanovnici spomenutih naselja u miru slušati fijuk bure, i kapi kiše što se slivaju niz oluke.

Oznake: Ljubotić, Nečven, Mratovo, Razvođe

- 15:32 - Komentiraj post (8) - Link posta

ponedjeljak, 01.11.2010.

Svi Sveti u Promini

Kad bi se sada provozali autom kroz Prominu, što bi vidjeli?

Ako bi u pohode Promini krenuli iz smjera Razvođa, odmah bi uočili da se u tom selu večeras naveliko fešta. Osim u Razvođu, fešta se i u Oklaju u kućama Razvođana koji drže do svojih običaja.
I dok se selom širi miris pečene janjetine, a oko kuća vriska djece, groblje Gospe Čatrnjske, Martina i Mihovila krase buketi cvijeća i svjeće.
Ovih dana Promina je opet, na dan dva živnula, jer su se njeni sinovi i kćeri došli pokloniti svojim najmilijima koji na spomenutim grobljima počivaju.

Nažalost, današnjim danom opet se sve vraća na staro, i Promina tone u tišnu.
Gužve na prominskim prometnicama polako jenjavaju.

Noćna fotografija, poseban je izazov, i odlučio sam napraviti jednu na temu Svih Svetih u Promini.

Evo fotografije crkve sv Martina u Mratovu.

Photobucket



Oznake: religija, Razvođe, Mratovo

- 18:53 - Komentiraj post (4) - Link posta

utorak, 22.12.2009.

Razvođe - požar u obiteljskoj kući

Evo jednog policijskog izvješća, vezanog za Prominu:

* * *

20. prosinac 2009 -

Jučer (19.12.2009 op.a.) oko 10.50 sati u Razvođu, zaseoku Duići, u potkrovlju obiteljske kuće 60-godišnjaka iz Zagreba izbio je požar koji je djelom zahvatio i krovište, vezane kuće (kuće u bloku) vlasništvo 88-godišnjakinje iz Razvođa. Požar je u 15.00 sati lokaliziran a u 16.20 sati ugašen. Na obje kuće ,dimenzija 13x8 m svaka ,došlo je do djelomičnog urušavanja krovišta. Uzrok izbijanja požara i materijalna šteta će se utvrditi naknadno.

* * *

Link:
http://www.sibensko-kninska.policija.hr//MainPu.aspx?id=30293

Temom iz naslova bavi se i Nova TV:

Spasio staricu iz vatre ( Dnevnik.hr , Internet )
20.12.2009.

" - Josip Dujić -Žitar 78 - ogodišnjak iz Razvođa kraj Drniša, Iz plamteće kuće u posljednji je trenutak izvukao 88 - ogodišnju susjedu i tako joj spasio život"





Oznake: Razvođe, Život u Promini

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 19.04.2009.

Prominski vidici i sudbine IX dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:






Razvođe

Razvođe je najveće i najrasprostranjenije selo u Promini i seže od sredine planine do miljevačke međe.

Tu je obitavalo preko stotinu i osamdeset domaćinstava s prezimenima:
Tralić. Suman, Pokrajac, Duvančić, Kulić, Jukić, Jakovljević, Berša, Lacić, Vujičić, Juric:, Klepo, Škovrlj, Kabić, Manojhvić, Cvijetić, Stanić. Tošić, Dujić, Dodig i Kerić.
Žitelji s prezimenima Pokrajac, Cvjetić, Kerić i Manojlović su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Većinski katolički žitelji pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
U Razvođu je katolička crkva posvećena Svim Svetima, ali uza nju nema groblja.
Pravoslavni žitelji pokapaju se u novije doba u mjesnom groblju uz koje je sedamdesetih godina ovoga stoljeća izgrađena i crkvica.
U mletačkom popisu pučanstva u Razvođu se navode žitelji s prezimenima:
Bibić, Boljanić, Ćučić, Dodić, Duić, Jakovljević, Klepić. Kulić, Lacić. Maleš, Mirković, Pantelić, Pokrajac. Rajčević, Sekulić, Stanić, Josić Skomalj, Suman, Vuković, Vojčić, Vaslaga, a početkom devetnaestog stoljeća spominju se i žitelji s prezimenom Beršić Tošić, Tralić, Duvančić i Manojlo.


Nastavlja se…..


Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Razvođe, Prominsko prezime

- 19:12 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 05.12.2008.

Smijeh pod Prominom II dio

Nakon prvog dijela priče iz Promine sedamdesetih godina, prepričanih nizom odabranih fotografija, slijedi drugi dio priče.
Drugi dio fotografija koje sam odabrao iz emisije „Smijeh pod Prominom“, opisuje jedno vjenčanje u Razvođu.
Izlazak mlade iz kuće… kupovina mlade…..snimke Brljana…

Fotografije pogledajte pod linkom:

http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202008/Smijeh%20pod%20Prominom/II%20dio/

Oznake: Život u Promini, Razvođe

- 12:18 - Komentiraj post (5) - Link posta

srijeda, 03.12.2008.

Smijeh pod Prominom

Nedavno sam saznao za TV emisiju/snimku „Smijeh pod Prominom“, koja je nedavno objavljena na HRT3.
Zahvaljujući IB i BB, večeras sam dobio DVD sa snimkom spomenute emisije.





Ukratko…
Vrijeme radnje: Promina 1975 godine.
Glavni junak priče, predsjednik mjesne zajednice iz Razvođa.
Mjesto radnje:Malo u Razvođu, malo u Oklaju za vrijeme održavanja „Prvomajskih utrka“.
Tema: Život i pogledi na život Prominjaca prije tridesetak godina…

Odabrao sam 23 fotografije kako bi vam pokazao o čemu se zapravo radi.
Fotografije možete pogledati pod linkom:
http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202008/Smijeh%20pod%20Prominom/I%20dio/

Ostale fotografije stižu uskoro….nakon vaših komentara….


Oznake: Život u Prominia, Razvođe, Oklaj

- 22:39 - Komentiraj post (14) - Link posta

ponedjeljak, 20.10.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina VI dio

Šest dio priče- nastavak posta Sv Mihovil –Dan općine Promina:

Osnivanje prominske općine


Zbivanja prema pisanju zadarskog »Narodnog lista«



Druga je ova točka.
Razvodje je najveći odlomak naše obćine te je grjehota da nema učione, kad imade djeca od 6 do 12 godina preko 40, koja bi ju mogla pohadjati.
A opet je u doticaju selo Lukar, te i ovi bi mogli dolaziti u učionu.

Za stan učione i učitelje imade seoske braštine.
Liepa nova kuća, koju nudjaju samo malim troškom za nutrnje prigrade, bila bi sposobna.
Prosvjeta naroda najvažnije je dobro. Naprjed slavna obćino!«

Odvažnost ostati na svome i ne popustiti pred bilo kakvim neugodnostima očituje se dopis, neobično naslovljen:
»Iz Škripca kule u Promini 25. svibnja«.

Evo tog zagonetnog dopisa. Čiji se pisac potpisao »Rebus«:

Neka mistična-pseudo-ptica, malo koju noć da nedoliće u Oklaj, gdje iztrese punu kapu tričilaži viesti, te opet odprhne: kud i kamo nezna se.

Ovako sliedi dolazit, odlazit i donosit, odkad je ova obćina hrvatskom narodu dobivena. A što je začudmo samo se znade za tu pticu po ostavljenom upljuvku nemira, nesloge, razdora i svakovrsnih osvada, skovanih u kovačiji Nepoznanovića — Nevidovića — Ortaka. Jaoh ga onom preko čije glave preleti potla sedam sati u večeri: onoga opali, ocrni, ozloglasi do zlaboga.

Do sada je pet poštenih brkova operušala. Pa uzalud sudci izslraživaoci i nekoliko stražara noćobdija vrebaju nebili joj stali u trag. Kamo prolazi, il odakle dolazi, tajna je. Nego, moglo bi se dati, da ju šalje amo onaj laži-prorok engležki, koji je proricao nazad malo godinu svrhu svieta, pa kad nije mogao potresti strahom cieli sviet, kuša nebili uzdrmao pojedine krajeve ili barem lahkoumne osobe. Da vidimo dokle će kušat našu strpljivost laži-kuga! Ovdi samo ponavljamo geslo, „istina često biva potamnjena, no ona nikad neugasne«.

Prominsku općinu posjetio je 7. svibnja 1884. carski namjesnik za Dalmaciju, koji je stolovao u Zadru general Jovanović. Isti dan iz Promine su javili:

»Danas za prvi put carski namjesnik posjeti ovu novu obćinu. Pregleda obćinski ured, župnu crkvu, pučku učionu i žandarsku postaja.

Velečastni naš župnik O. Miho Bronić prikazao je namjesniku veselje ovog naroda što se je odciepio od obćine Kninske, i velike koristi koje narod već sada crpi od samostalne obćine, premda ga sa strane Kninske često uznemiruju kriveć novu obćinu da je nametnula lugariju itd. Namjesnik odvrati da to neće smesti napredak Promine, koju nalazi puno bolju i liepšu nego mu je predstavljahu, i kojoj želi svaki napredak.
Posjet carskog namjesnika dao je priliku širenju dvostruke neistine. Na to je 24. lipnja odgovrio u »Narodnom listu« prominski župnik fra Mijo Bronić (potpisao se samo inicijalima F. MB.):

»U susjedstvu naše obćine ima nekih podlih stvorova, koji svašta izmišljaju na škodu ovog mirnog puka. Tako su uz ostalo bili kadri prikazati na visokom mjestu, da su naš velečasni župnik i tajnik bili nesporazum ni za priček carskom namjesniku, da župnik na više poruka obćine nepohiti prikazati se itd. Da je sve ovo crna laž ne treba ni kazati, ko što je puka izmišljotina što isti podli stvorovi kažu, da je namjestnik naložio upraviteljstvu obćine Kninske, nek primi na znanje nezadovoljstvo obćinara Prominskih dok bi ih naišla polovica, pa da će biti gotova prispoidba promine staroj matici itd.
Što se babi htjelo to joj se i snjelo! Ali je nedostojno, da nerečemo sramotno uzimat ovako u rieć visoka lica, pa širiti spletke u narod u podle svrhe.
Ovoliko za danas dosti, a do potrebe pjevat ćemo bistrije. Ludjaci, opametite se«.

Prominska je općina u srpnju 1884. doživjela nov triumf.

Ono što se kanilo učiniti u veljači, izvršeno je u srpnju (kad je i zgodnije). Blagoslovljena je hrvatska općinska zastava. Taj čin izvršio je neumrli don Miho Pavlinović 13. 7. 1884. »Narodni list« donio je opis proslava u tri broja. Pri kraju 1884. »Narodni list« objavio je dvije kraće informacije povezane uz općinu. U prvoj se iz Promine (4, 11.) javlja:

»Amo nemamo što nova javiti već to da je naša ukupno obćina, hvala Bogu, ovom godinom sretna u obilnosti žitnicom i vinicom. Vinu je valaj ciena liepa medju fiorina 6-7. Dodadeli dobri Bog još jednu dvili godine ovako obilne, nadamo se, da će se ovaj narod izmaknut zauvijek iz kamatničkih šapa. Tako budi«.
Druga potpisana od »Većine obćinara obavještava javnost o parnici u Beču:

»Uročena je za 19 tekućega, na ukidnom sudu u Beču, razprava u parnici obćine Prominske sa Antom Montiem, radi paše marve na općinskim dobrim. Ta parnica vrlo zanima ovo pučanstvo, koje se nada nad pravice i u Beču i u Zadru.«
Prominska općina ne da svoje.
Listajući tri godišta »Narodnog lista« (1882-1884.) uspjeli smo podosta otkloniti povijesnu nepoznanicu o nastojanju da se osamostali općina Promina, kako je do toga došlo, kad je potpisan zakon, kako je formirana, kad je bilo utemeljenje, izbor prvog načelnika.
I njegova skora odreka, kako je djelovala u godinu i po Života, tko je bio tajnik, prisjednici (Mate Validžić Dundo, Jakov Škarica, Pajan Bagić, Josip Sarić) i neki vijećnici — Bože Parać, Jakov Škarica, Fra. J. Runjić).

Ako se zbrojimo, doznali smo dostva. U protivnom ne bismo znali gotovo ništa.
Dopisi su tako rječiti i otvoreni, da nas uvode i u objektivnu povijesnu istinu i u ponosno doživljavanje svoje prošlosti Naši su stari znali ljubiti svoje i biti sami gospodari u svojoj kući.


Došli smo tako do kraja povijesne priče o osnivanju općine Promina prije punih 125 godina, kada je kako nam donosi „Narodni list“, -„Promina proslavila sretni dan u srpnju godine 1883. otvarajuć svoju obćinu«.

Tekst je prenesen iz „Prominskog glasnika“ koji je tiskan 1993. godine.
Izvorni tekst objavljen je u knjizi „Prominjske obljetnice“ koju je napisao Mirko Validžić Ćelkanović u Zagreb 1987.

Ovim putem zamoljavam čitatelje Bloga koji možda imaju navedenu knjigu, da mi se jave na e-mail promina.blog.hr-a.

Zanimao bi me i ostali sadržaj knjige, a nadam se da bi zanimao i čitatelje Bloga, koji kao ni ja još nisu pročitali tu po svemu sudeći zanimljivu knjigu.




Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

- 19:09 - Komentiraj post (1) - Link posta

utorak, 14.10.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina V dio

Peti dio priče- nastavak posta Sv Mihovil –Dan općine Promina:

Osnivanje prominske općine







Zbivanja prema pisanju zadarskog »Narodnog lista«

Valja znati da: suložnistvo, psost na javnosti, radnja u dane svetačne, paljenje, kradja, pijančenje po krčmah, bilo je preoteto mah svakom zakonu i dospilo do najskrajnje mjere. Ali hvala upraviteljstvu obćinskom koje kroz Četiri mjeseca svog rada, stalo je ustopu mal ne svakoj nezakonitosti.

Evo stroge naredbe koju je izdalo upraviteljstvo dne 1 rujna broj 400:

1. Tkogod bude javljen da radi u dane svečane, bit će kažnen ravnicom ili globom.
2. Tkogod bude javljen da u javnosti psuje Boga i svece po šokacim i u komšiluku, bit će kažnjen tavnicom ili globom.
3. Tkogod umakne ženskicu bit će po zakonu kraljskom i crkovnom rastavljen, kažnjen pako sa tavnicom ili globom, i ovo žešće, ako ju ne može odmah vjenčati.

Ovom naredbom obćina je postigla prepohvalni uspijeh.
Evo dokaza:
Iza ove zabrane nitko nije svecem zaradio, što je prvo bilo u velikoj zloporabi osobito u vrieme jematve (...).
Krčme i dućani moraju preko službe Božje biti zatvoreni u dane svetčane, što se strogo vrši.
Najgora rana bilo je suložništvo: a odsad?
Od šesnaest koji su se napovjedili za vjenčanje cigli jedan umakao je preko zabrane, koga odmah obćina činila je ustaviti i bi kažnen tamnicom i globom.
Psosti sada nije vise čuti u javnosti.
Za ove shodne naredbe velika zasluga je našeg upraviteljstva, osobito prvoga prisjednika, Šime Ćorića, pa tajnika Čavline, koji se marljivo zauzimlju za svako dobro i koristno poduzeće na korist i napredak obćine.
Nu, neka gospoda po Kninu navaljuju na našu obćinu. Ja bih jim rekao: neka ih za to neboli glava i neka zabodu svoj rep poda se: bit će im bolje!
Ovdje mimogred spomenut mi je fuhrere Džepinu i Kneževića, koji su ustukli dobro lupežiće, tako da ti oni nesmiju obnoć više na dvor, odkada su ova dva žandara k nama došli — stoga mnogo su oba ljubljena od svijuh poštenih Prominjana koji mogu sada mirno spavati. Ako ovim redom i ovom slogom uznapredujemo, obćina Promina do malo će procvasti«.
Tako, eto prođe 1883. u kojoj se ostvari prominska volja da ima svoju samostalnu općinu i svoje domaće rukovodstvo.
Već početkom 1884. javljaju iz Promine 4. siječnja krupnu i neočekivanu vijest:
Usljed nepovoljna stanja zdravlja, dao je ostavku načelnik naše obćine častni M. Škovrlj.
Naskoro bit će mu imenovan nasljednik, koji želimo da sliedi stope osamdesetgodišnjeg predšasnika.
Njegova pravodušnost i miroljubivost ostat će do vieka medju nam nezaboravna.
Bog ga obdario zdravljem i poživio!«
Odmah se pomišlja i na »krštenja barjaka nove obćine Prominske«.
Bilo je planirano da se to izvrši već u veljači 1884., ali će taj svečani čin biti kasnije obavlje, 13. srpnja iste godine.
Dopis iz Promine, od 29. veljače 1884. suprotstavlja se dopisu »iz Kninske krajine« koje je objavilo kaludjersko klapalo Zadarsko«.
Taj dopisnik »dojmio se prominske obćine — koja mu stoji na srdcu kao djavolu očenaš (...)«.
Dalje čitamo: Sažaljiva obćinu prominsku i onoga komu je bila na pameti ona prokleta osnova odciepit ju od Knina! Ala brajne grjehota, da već nupravljaju talenti Kninski cjelokupnom obćinom (...).
Ali nek znade dopisnik kaludjerskog klapala, da je i bez njih Promina proslavila sretni dan u srpnju godine 1883. otvarajuć svoju obćinu«.
I nastavlja:
»Vlada uz želju narodnih zastupnika nije mogla što koristnieg učinit Promini, koliko odcjepit ju od nereda Kninske obćine!
Danas u Promini poliepšani su puti, stavljen je uztuk patarluku, nije već palitba i ne čuje se kradnje.
Neka dokaže Kninski sud jeli od lanjske godine bila u Promini komnisija za ubojstva!
To je sve pripisat u zaslugu upravitelj stvu obćinskom, podpomoženom zaslužnim oružnim poštovodjom Džepinom i Kneževićem.
Nu, mlada obćina da i neistra svaku na čistac mogla bi ju valjda prikorit koja stara uzorna posestrima!...
Bože dragi, vidi li!
Kroz malo vrieme, Prominska obćina izsmijavat će se mnogim drugim sa svojom dobrobiti, a navlastito onim koji joj klipove podmeću da ju prisvoje ili unište!«
Iako je prvi načelnik dao ostavku prvih dana siječnja, drugi je izabran tek nakon 3 mjeseca.
Izvjestitelj iz Promine javlja 4. travnja:
»Priznata ostavka načelnika gospodina Škovrlja, bi odabran u sjednici na 31 p. m. za novog načelnika obćine Prominske gospodin Šime Ćorić, a za prisednika gospodin Mate Validžić. Da bude sretno!«
Uvid u zbivanja, uspjehe i poteškoće razabire se iz »osobitog dopisa« iz Promine koji je pisan 10. svibnja:
»Svaki dobromisleći Prommjanin radošću uvidja koliko je napredka postigao kroz ovu samu godinu od kada je zadobio svoju obćinu.
Učiona se većma od djece pohadja, a postaje žandarske koliko u Oklaju, toliko u Razvadju nebilježe već nemilih čina. Evo imade cjela godina, da se amo nepojavi nikakva kradja, palitba, šteta ili koje drugo zločinstvo!
Dojdućeg mjeseca počet će nam djelovati i poštarski ured prediljen odlukom 3 studenog p. g.
Ovo je lipi jednogodišnji plod nastojanja nove obćine.
»Kalugjersko klapalo« u svom 5. om broju, premda u njegovoj maloj glavi podrugljivo, al ipak istinu kaže kad nazivlje novu Prominsku — hrvatsku uzor-obćinu te nepravedno prekorava one, koji izradiše da se ustanovi.
Nego kad je i na nas došao rod sunčanog traka, hajdmo da nas još bolje obasja, te spomenut ću i ove dvie glavne, moleći obćinsko upraviteljstvo da ih uzme u obzir.
Za Prominu je od velike važnosti da u obćini bude ustanovljen nagodbeni ured, nek bude dozvoljeno činiti pogodbe i obveznice, a to jedno, jer smo daleko koliko od Knina toliko od Drniša 20 kilometara da idjemo bilježniku ili sudu: a drugo: ovim bi se zapela stupica svim privatnim činiocima takvih pisama kojim se globi sviet, i dolazi do svakakvih neprilika…..

Nastavlja se…


Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

- 20:35 - Komentiraj post (5) - Link posta

utorak, 07.10.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina IV

Četvrti dio priče- nastavak posta Sv Mihovil –Dan općine Promina:

Osnivanje prominske općine





ZBIVANJA PREMA PISANJU ZADARSKOG »NARODNOG LISTA«

Nakić izusti jezgrovit govor, zahvali Prominjanima i odvrati im nazdravice. Pri svršetku svakog govora završivalo se: »Živili Prominjani«! »Živila hrvatska obćina Prominska!« Poslije toga pjevale su se svakovrsne narodne pjesme. Milota je bilo slušati osobito Niku Vežića, Matu Kulušu, otca Ritorevića. Čast vama, dični Drnišani, čast vami, vriedni prijatelji, koji nam odvažnošću pokazaste da ste nam prijatelji mi se dičimo, kad iz vaših krjepkih grla puče ko grom iz vedra neba onaj divni uzklik: »Živila hrvatska nova obćina Prominska!« Ćutimo da vi svi razumite što nas od davno tištilo, te u ime bratske ljubavi i vami, Knjinjani, govorim. Sve nas je jedna hrvatska majka rodila, i jednim hrvatskim mliekom zadojila, sve nas je jedna hrvatska krv razplodila, i jednim hrvatskim opojila: svi smo plod jednog hrvatsko sjemena: u jednu rieč, svi smo braća Hrvati: zato mi naš hrvatski narod ljubimo, s njime se veselimo i bratimo. Napomenuti mi je da i ovi dan sliedile su zamjenite i vesele nazdravice. Sobet svrši s prelogom otca Jerka Runjića, predsjednika odbora, da se podigne spomenik dana 23. srpnja. Predlog bi dragovoljno primljen, pak okolo 7 sati u najvećem veselju razstadosmo se«.
Točno 8 mjeseci je prošlo od dana, kad je car po-pisao zakon o ustanovljenju nove hrvatske općine u Prominini (22. 11. 1882.) do izbora prvog prominskog načelnika Marka Škovrlja iz Razvođa (23. 7. 1883.). Rođendan općine obilježio je novo razdoblje cjelo-kupnog prominskog naroda od oko 6000 žitelja u 9 kapitanija (petnaestak sela). Već u kolovozu naišao je u Prominu neimenovani došljak, koji se potpisao »Istinović« u spomenutom listu (od 1. 9.) i evo što piše:
»(...) Zašao sam takodjer i u Prominu, kupovati vina. U istinu prevario sam se jer ga sada kod njih malo ima, a i to što jest, skupo je i nezdravo. Nego drago mi je. Što sam vidio Prominu i njihovu novu obćinu, koja do sada u redu napreduje Osvjedočio sam se i to da svečanost, koju su ima mjesec dana obavili bila je slavna i oduševljena, da nije moglo bolje. Pohvalno je što su svoga mješćanina učiniliza tajnika: N. Čavlinu«.
Kako je djelovala nova prominska općina prvih mjeseci svoga života u 1883. imamo dva dopisa u »Narodnom listu«.
Prvi se odnosi na zauzimanje općine da željeznička pruga od Splita do Knina, iz Drniša ide preko Promine. Nude se veliki ustupci. Dopis je upućen iz Promine 22. rujna 1883.
»Po predlogu načelnika M. Škovrlja, u sjednici našeg obćinskog vieća od 4. tekućeg bijaše jednoglasno zaključeno blagodariti državi sva obćinska dobra, koja bi zauzela željezna pruga produženjem od Drniša do Knina, a takodjer podati vlastita zemljišta su polovinom njihove vrjednosti Ovih bi posve malo susrela željeznica, ako bi se držala onog pravca, kao što je nazad desetak godina bilo mjereno, i kako znakovi i danas obstoje.
Na tom temelju odposlala je od obćinskog upraviteljstva N. V. molbenica, koja cienimo, imat će povoljan uspjeh za nas, uslied temeljitih razloga u istoj navedenih.
Krenuvši produženje nove željezne pruge od Drniša do Knina preko Kosova, jedno: prošla bi neizključivo sve preko vlastitih zemljišta prve vrste, koja bi se morala platiti pod skupu cienu: drugo: oni predjeli su močvarni, te kao takovi nestalni težnji željeznih vlakova: a treće nebi imala nikakva važnog prometa u porednim pravcima. Dočim, krenuvši putem Promine, susrela bi odmah rudno ugjjevlje u Velušiću vlastitosti gospodina Ante Makale iz Šibenika: susrela bi pak ostalih rudnih predjela, kojim Promina obilatuje, ali još uvijek uzaludno spavaju. Umnožila bi se osim toga radja plemenite vrsti našeg raznobojnog mramora, a takodjer i ona obilatog bielog kamena, što u Dalmaciji na riedkim mjestima se nahodi: te privozbom gore napomenutih predmeta bila bi koristna prihoda državi, a istidobno bilo bi kao za priporodjenje našeg naroda, koji bi našao u svom mjestu radije, te ne bi bio biedan prinužden neprekidnoj izseobi po svietu. Dragovoljno čitamo o tom shodne brazde u našem »Narodnom listu« i zahvaljujemo skladu braće nam Drnišana koji vazda bijahu i jesu pri ruci svojim Prominjanim, istodišućim duhom hrvatskim. Sretno nam živili! U svakom poslu rad — Bog pomaže sklad.«
Koncem studenog je objavljen, a 24. 11. poslan »osobiti dopis« iz Promine, u kome se podrobno razglaba uspješan rad i nastojanje mlade općine.
Promotrimo ga uglavnom u cijelosti:
»Pošto odavna ne vidi se željenih viesti i pošto su se izvrgli ovdješnji dopisnici, i pošto mnogi prijatelji znatiželjni su čuti rad nove Prominske obćine: stoga usrdno vas molim za malo prostora u cienjenom vašem listu.
Nova obćina, mora se jamčiti da u svakom pogledu napreduje. Nek necieni nitko da je to lahk posao, novu obćinu ustrojit, ništa ne imajući pri ruci, nego mnoge protivštine raznih neprijatelja domaćih i izvanjskih, ni jednog novčića za po trošak, boreć se raznim nezgodom, koje su i starim obćinama gdjegod od velike neprilike, a kamoli ne novim. Principis obstat, govori latinska poslovica, pa to znajuć naši upravitelji nove obćine, odmah su se iz početka svu požrtvovnost i pomlju uložili, radeć sdušno i odvažno, za materijalno i moralno dobrobiće žitelja. Evo glavnije točke napredka. Puti glavni popravljeni su pod povjerenikom Kirchmeyerom, a sada se nastavljaju popravljati i popriečni. U poslidnoj obćinskoj sjednici od 16 listopada bi izabran odbor od petorice viećnika koji će se postarat, za pripravljanje potrebitog materijala za gradnju nove kuće: za koju jur počelo se je vaditi kamenje. Uz ostale nedoskočice; obćini se je brinuti i za zapuštenu moralnost. Valja znati da: suložnistvo, psost na javnosti, radnja u dane svetačne, paljenje, kradja, pijančenje po krčmah, bilo je preoteto mah.....

Nastavlja se…..


Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

- 19:43 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 04.10.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina III

Treći dio priče- nastavak posta Sv Mihovil –Dan općine Promina:

Osnivanje prominske općine





ZBIVANJA PREMA PISANJU ZADARSKOG »NARODNOG LISTA«

Lijepim redom uputi se crkvena povorka obćinskih…članova, glavara i seoskih odličnjaka, i u liepom broju inostranih prijatelja, na glavi c. k. kotarski poglavar, sa narodnim zastupnikom. Na desnu je namjesnički tajnik Kirchmayer, a s Ijeva povjerenik Škarić praćeni trobojnicom: to sve dvoje a dvoje kroz ulicu koja vodi od kuće Ćorića do pridvorja crkvenog. Koliko na ulicah, toliko okolo crkvenog pridvorja, narod se sakupio da vidi povorku. Iz c. k. oružničke postaje, i kuća visile su trobojnice, i uresni sagovi u znak velikog veselja.
Kad povorka prispi u crkvu pred oltaron na desno zauzima mjesto c k. poglavar sa narodnim zastupnikom Nakićem, a na lievo c k. tajnik Kirchmayer sa povjerenikom Škarićem, a po niže obćinski viećnici, odličnjaci i seoski glavari sa vise brojnim narodom. Okolo 9. ga sata, započe svečano, uz gruvanje mužara sveta misa. Naš velezaslužni župnik otac Danko Marin, kroz misu, držao je uzorito prigodno slovo, kratko, ali sabrano.
Potlie, nego se dovrši služba Božja, odma se uredi povorka, kao i prvo, razvitom trobojnicom praćena do obćinskog ureda.
Oko 11 sati sljedilo je odabiranje načelnika obćinskog upraviteljstva, gdje svetčano položiše obećanje, da će točno i sdužno izvršivat svoju dužnost
Poslije toga c k tajnik Kircmheyer držao je govor s kojim se izrazi ozadovoljstvu svoga tromjesečnog boravljenja medju nami i o divoti prominskog položaja, te se osobito radova našoj krasnoj svečanosti, i pri svršetku trikrat poviknu: Živio naš priljubljeni i primilostivi cesar i kralj Frane Josip I!, čemu svi gromovito odgovoriše. Zatim ganutljivo izreče: želim da pod zaštitom mile nam hrvatske trobojnice pomognu svi mišćani, da se čim prije Promina opet osviesti! Te zaori; Živio! Živila nova obćina prominska! Živilo obćinsko upraviteljstvo! Tim je svršen prvi dio svečano-sti Okolo 1. ga sata posije podne uputiše se u priredjeno mjesto za sobet . Sa sjevera na ulasku bio je podignut slavoluk krasno izradjen, nadpisom liepim, na-rodnim mnogobrojnim zastavama, a na sriedi lepršala je carska zastava. Pridvorje šatora bilo je ukusno izkićeno svakovrstnim zelenim cviećem. Sprieda visila je priredjena pjesmica u znak veselja. Sve to bijaše pomnja i nastojanje uzoritog otca Jerka Runjića, pred-sjednika odbora za svečanost! U 1 1/2 sat u priredjenom šatoru započe sobet na kojem je bilo preko 20 osoba. Stolovi su bili krasno uredjeni, z glave zauzimaju mjesto odličnije osobe, pak sliedile su redom osobe, brez razlike staleža kao prava braća. Milota je bilo gledati svega, nazdravi caru i kralju Frani Josipu I sa trokratnim živio! Zatim se ispjeva carevka. Članovi obćinski u ime upraviteljstva kratkim govorom izraziše svoju zahvalnost caru, ministarstvu, namjesniku i zemaljskom odboru, te su se nizale svakovrstne nazdravice Strossmayeru, narodnim prvacima, Pavlinoviću, Klaiću, boriocu za narodna prava Biankini-a, svim narodnim zastupnicima, Franjevcim, pa svim odsutnim prijateljima. Sve ove zdravice bijahu nadahnute živom rodoljubljem u čisto hrvatskom smislu. U 6 1/2 sati bi završena svečanost riečim: Da Bog poživi sa prejasnom obitelji priljubljenog i premilostivog cesara i kralja Franu Josipa 1. Predsjenik odbora otac Jerko Runjić, svakom posjetni listić u znak današnje uspomene. Okolo 7. ga sata malo po malo počeše odlaziti gosti, od praćeni gromovitim pucanjem i slavljem: do 8 sati se je pjevalo. U jednu rieč svak se divio i začudio, te svaki ostav potpuno zadovoljan.«
Ni to nije bilo dosta. Osmi dan ponovilo se veselje u posebnom domaćem raspoloženju. Isti dopisnik opisuje i drugo slavlje:
»Kako sam vam jur javio u mome dopisu do 23. srpnja, bila je velika svečanost prigodom ustrojenja obćine Prominske.
Opet osmi dan sastalo se je obćinsko upraviteljstvo i velik broj viećnika i seoskih glavara, te taj dan držalo se je uspomena osmodnevnog veselja. Taj dan držao se je svečani sobet pred obćinskim uredom, u dvorani gdje upravo veličanstveno bijaše priređena trpeza.
Tko bi opisati mogao ono iskreno veselje, onu živu srdačnost, ono uredno, veličanstveno oduševljenje, koje je svakom grudi nadimalo? I taj dan nismo zaboravili, na onaj skup odličnih, veselih osoba, na živahne zamjeni te razgovore, na onaj jedini duh koji vladaše, u onom veličanstveno izradjenom šatoru, na onaj red, na onaj mir, na ono veselje. Tko bi igda pomislio da će to biti u ovom mjestu, koje je bilo sasvim zanemareno i na svaki način uvrijedjeno! Ali sloga sve može: ona sloga koja je bila svedjer i biti će medju namim koja jedini temelj svakog napredka, te smo se razgovarali o onim veselim osobam, inostranih prijatelja, pak nismo zaboravili obćeljubljenog bivšeg našeg župnika Fra Bone Labora, koji nas je znao posjetiti pri našem veselju. Kad su se počele nizati nazdravice, napomenut mi je Niku Vežića kako hitro i jezgrovito sabranim riečima učini podugi govor kojim čestita Prominjanim, da jim pravica bi učinjena, i kako je moćna careva rieč smela napokon i uništila neprijateljska zanovjetanja, te pri svršetku nazdravi Prominjanim, koji mu odvratiše: Žvio! Za tim c k. tajnik Kirchmeyer, držao je govor o svom boravljenju u Sarajevu, te se laskavo izrazi naliepe uspomene, koje su ostavili po cieloj Bosni Franjevci, te im nazdravi
Njemu odvrati podugim O. Fra Andrija Copić. Zatim c k. poglavar držao je sabrani govor, te pri svršetku nazdravi Prominjanim, obećavajuć jim laskavo da će jim svedjer gdje bude potreba na ruci biti. Dignu se za tim c k. povjerenik Škarić. Divota je bilo gledati kako mu sabrane rieči izlaze iz poštenih usta, te pri svršetku i on nazdravi Prominjanim, obećavajuć jim laskavo da će jim svedjer gdje bude potreba na ruci biti, te pri svršetku i on nazdravi Prominjanim. Dični narodni zastupnik Nakić izusti jezgrovit…..

Nastavlja se…..

Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

- 22:28 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 30.09.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina II

Drugi dio priče- nastavak posta Sv Mihovil –Dan općine Promina:

Osnivanje prominske općine


Zbivanja prema pisanju zadarskog »Narodnog lista«





Uzdam se da ga svak znade, a tko neznade, mogao ga je upoznati iz dopisa od okolice Kninske od dneva 9 tekućeg mjeseca. Kninska obćina izdala je predračun za ovu godinu. Čujem da od svih glavara povraćen je kao nepriznat a to, jer nije naznačen ni jedan dio što Promina plaća.
Oštra zima, koja je ledila nemilo u Dalmatinskoj zagori 1883. i prouzročila krepu janjčića nije usporila priprave za početak rada nove općine. Vesela vijest pojavila se u "Narodnom listu" 2. svibnja:
"Ustrojila se napokon, iza dugih osam godina molba i prepiranja Prominska obćina. Upraviteljem nove obćine bio je imenovan tajnik Kirchmayer. Uz to je namjesništvo razpustilo i obćinsko vieće Kninsko, a politički povjerenik Škarić bio je imenovan upraviteljem Kninske obćine«.
Nakon obavijesti iz Knina, od 5. svibnja, da je općina razpuštena i da (...) gospodin Grisogono čini nam se da je dovršio sve što je bilo potrebito za Prominu, te će tamo do koji dan bit izbori (.,..)« stiže iz Promine važna informacija (pisana 5. 5.):
Danas nam je stigao iz Zadra gospodin Kirchmayer, vladin povjerenik za ustanovljenje obćine Prominske. On bi željno i srdačno dočekan i primljen sa klicanjem premilostivom kralju Franji Josipu, koji je našu pravednu želju uslišao. Grmljavina mužara i pušaka i veselje oko zastave kod kuće Josipa Bandala-Ćorića bijaše neopisivo u naroda živila nova hrvatska obćina Prominska!" O istoj stvari izvještava i kninski dopisnik (7. 5.)
»(...) Danas ću vam još nuzgredno spomenuti, da je na Spasovo u jutro prispio ovdje namještenički taj-nik Kirchmayer. Odmah u petak u jutro odputovao je u Prominu da uredi tamošnju obćinu, koja se, kažu mi, odmah od onog dana broji. Onaj isti dan poglavarstvo je na vrat na nos dogotovilo imenice za Prominu, i na 2 sata po pol noć odpremilo ih po žandarima Kirchmayeru u Prominu. Bože naspori«.
Nakon mjesec i po dana održani su izbori 27. lipnja;
"Večeras na 7 sati dovršiše se izbori naše nove obćine. Od svakog od trijuh odiela bilo je zakonito imenovano po 12 viećnika, koji će se u predieljeno vrieme imenovati obćinsko upraviteljstvo,
Zanimivo je bilo vidieti kako skladno i radnostno vrviše birači na glasovanje veleć: jesmo, jesmo po sto-put zadovoljni! Slava i hvala onim, koji nam potpomogoše do žudjenog cilja.
Mi smo svi kolici uvjereni da članovi, koji će sačinjavati upravu naše obćine biti će čistih hrvatskih načela, spravni na svaku žrtvu za milu domovinu. Živili kremen — Hrvati".
Koncem srpnja (21.7.) pojavio se u »Narodnom listu« kratki izvještaj s potpisom »Rodjeni Prominac". Evo ga u cijelosti;
»Milo mi je što mogu javiti u ovom štovanom glasilu liepi sklad naše braće Prominjana, koji rodoljubnom radu složno se savjetuju kako će svaka u narodnu korist izpasti. Takovi njihov rad pratio sam na 8 i 9 tekućeg mjeseca kad se dogovoriše o imenovanju tajnika. Reć bi da će odabrati kremen Hrvata Alfreda Dundovića sad obćinskog tajnika u Kninu (...).
Nekoliko dana iza dogovaranja koga će izabrati za tajnika prominske općine došla je brzojavna vijest iz Knina (24. 7.) o izboru prvog prominskog načelnika iz redova seljaka posjednika na dan 23. srpnja 1883.
Vijest je uputio odbor za svečanost:
»Jučerašnji dan najsvečaniji izpade. Načelnikom nove Prominske obćine jednoglasno bi izabran Marko Škovrlj. Pri sjajnom sobetu pod veličanstveno okićenim šatorom mnogobrojnim trobojnicama, preko stotine najodličnijih Drnišana, Knjinjana i Prominjana prisustvovaše slavlju.
Nazdravice nizale su se uzklikom caru, ministarstvu, zemaljskom odboru, koji uslišaše želju ovog naroda da ustanovi novu obćinu: — dičnom Strossmayeru, Pavlinoviću, hrvatskoj domovini, Klaiću, Biankinu, narodnim zastupnikom i ostalim prijateljima. Do-čekani i odpraćeni bijahu gosti gromoviti pucanjem i slavljem. Najmirnije svršila je svečanost u osam sati u večer. Sretno!«
Opširan izvještaj o prominskom povijesnom danu — izboru prvog načelnika — i o nezapamćenom slavlju objavio je »Narodni list« 8. kolovoza. Cjelovit opis svega upućen je iz Čitluka 25. srpnja. Evo ga, od riječi do riječi:
»Nedilja je 22. t. m. Sunce k zapadu oborilo, zvonik svetog Mihovila barjacima crkvenim okićen, slavljenje zvona, gruvanje mužara, ulice nakićene narodnim zastavama, navješćuju svečanost za ustrojenje nove obćine prominske. Odbor se je postarao da što veličanstvenije ispadne. Nitko nebi pomislio da će se u ovom mjestu, gdje je bio zapušten i na svaki način uvrijedjen narod, da će moć u najljepšem redu i oduševljenjem do sad nevidjenjim, slaviti preznamenito slavlje, kojeg će se naši praunuci ponosom sijećati. Dne 23. srpnja opet iz rana jutra započe slavljenje zvona, gruvanje mužara, koji naviešćuju svakom rodoljubu da se probudi veselim srcem, jer nakon jedanaeste godine posli velikih napora, odciepljuje se od Knina obćina Prominska.
Već od 6 sati iz jutra sakupljaju se članovi obćinski, seoski glavari i odličnjaci pred obćinski ured. Okolo 7 sati ugleda se kočija u kojoj je c. k. kotarski poglavar gospodin De Grižogono sa povjerenikom Škarićem, zatim sukale su se kočije inostranih prijatelja, praćene milom našom trobojnicom: na Čelu je velecienjeni narodni zastupnik Marko Nakić, načelnik Drniša sa gospodinom Markom Šupukom. Bijaše svečano dočekani uz grmljavinu mužara. Kud okom segneš, po svuda sklapaju se ruke. Sabrani prijatelji pitaju se za junačko zdravlje. Divota je bila gledati. Netom se razlediše zelenom limunjačom, i posrkaše kavu, udari 8 sati: vrijeme urečeno za Božju službu. Lijepim redom uputi se put crkve povorka obćinskih…..

Nastavlja se…..

Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

- 19:06 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 29.09.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina

Danas je u Promini svečano obilježen Dan Općine.
Voditelj osnovne škole Oklaj zajedno sa djecom i nastavnicima, Načelnik Općine, Predsjdnik općinskog vijeća, Vjećnici, direktor HE „Miljacka“, direktor „Metal-Sint-a“, predstavnici Branitelja, roditelji poginulih branitelja i civila…članovi KUU „Promina“…okupili su se u crkvi sv. Mihovila i poslušali misu koju je predvodio naš župnik fra Šime Nimac.
Ispred crkve pred mramorni spomenik civilnim žrtvama položeni su vijenci i zapaljene svijeće.
Nakon toga, svi nazočni su se uputili pred središnji križ ispred zgrade općine, te i tamo nakon prigodnih riječi sjećanja na sve Promince poginule u ratu, položili vijence i zapalili svijeće.

Dan općine Promine obilježen je skromno.
Biranim riječima i stihovima ovom prilikom Prominci su se prisjetili svih onih koji nisu više sa nama.


Dan općine Promina, prilika je da se prisjetimo kako je zapravo naša općina prije 125. godina uopće nastala, tko je u tome pomagao, a tko odnemagao?
Priča je objavljivana u zadarskom „Narodnom listu“ , ali ju je „Prominski glasnik“ 1993. „oživio“ u danima kad se općina Promina opet budila nakon sna dugog tridesetak godina.

Evo prvog djela priče:

Osnivanje prominske općine (I dio)


Zbivanja prema pisanju zadarskog »Narodnog lista«
Car i kralj Franjo Josip potpisao je zakon o konstituiranju nove općine Promine 2. 11. 1882.
Proći će više od pola godine u intenzivnim pripremama da se općina uputi samostalnim putem, provedu izbori, izabere prvi načelnik, općinsko vijeće i tajnik.
Već u provom broju »Narodnog lista« 1883. izlazi 3. siječnja dopis iz Promine koji nosi nadnevak 23. prosinca 1882. Opisuje se oduševljenje prominskog svijeta na vijest da je dobio općinu:
»Bogu hvala iza desetgodišnjeg nastojanja izpunila se jedna od najprvih i najvrućih naših želja: Pormina je sada samostalna obćina. Hvala narodnim zastupnicima, a osobito našem dru. Klaiću, koji se je u to ime toliko starao: hvala vam, gospodine uredniče, koji ste kroz vaš cjenjeni list toliko zagovarali živo našu svetu stvar, hvala dalmatinskom saboru, koji je još godine 1875. glasovao zakon o ustanovljenju naše obćine, a najskoli hvala premilostivom našem vladaru, koji je zakon potvrdio. Bi li vam ja mogao iskazati sve naše veselje? Netom nam ovdje dojde vaša brzojavka, odmah odlučismo da pohotimo k crkvi i da Bogu zah-valimo. Misa je bila svečana. Prisustvovao je njoj odbor za odciepljenje obćine, glava sela, mjestno Školsko vieće, c. k. oružnici i mnogobrojno pučanstvo. Častni župnik rekao je prigodno kratko slovo, ali jezgrovito, iztičuć znamenitost događaja, koji smo svetkovali. Iza mise pjevalo se je svečano »Tebe Boga hvalimo«, a zatim carevku. Vas dan pak gruvanju mužara nije bilo kraja ni konca. Uz to dao Bog da Prominjani budu znali okoristi se svojom samostalnosti i odgovoriti onim nadam, koje uzbudjuje naša liepa pobjeda«.
Koncem istog mjeseca siječnja već se poduzimlju konkretni koraci da se općina stvarno osnuje:
»U prošlu sriedu bilo je u Zadru naročito odaslanstvo iz Promine, da pospieši ustanovljenje Prominske obćine, jer određeno je carskim zakonom. Mi smo uvjereni da će nadležne vlasti bez oklievanja učiniti sve ono što su dužne, a da pravedna želja vrlih Prominjana bude čim prije uslišana«.
Da nije išlo glatko izvještava početkom veljače zamjenik odbora za konstituriranje općine dopisom iz Čitluka (3. 2.):
»Zakon o ustanovljenju obćine Prorninske od 22. studenog, potvrdjen vlastoručnim podpisom našeg milostivog kralja, još uvjek je najveća naša utjeha, i vapijemo da se čim prije izpuni. Obćina Kninska i njezini (.,. .) potajne i javne sastanke drže da osujete naše pravedne nade, laskajući oko nekih ovdašnjih osoba i glavara, obećavajuć jim gospodstvo i blago, samo da pristanu na njihovu želju, i našu svetu stvar sunovrate. Ali mi stojimo na zakonu, a (...) nek klapaju: mi ne ćemo njihovih zlatnih obećanja, i volimo u našoj kući dvoriti neg u tudjoj gospodariti. Na oprez Prominjani! Proklet bio izdajica — svaki domovi ne!«
Zapreke ne obeshrabruju prominske rodoljube, oni svoje rade. To svjedoči vijest iz Promine od 9. veljače:
»Dan za danom neustrpljivo čekamo da se uzspostavi nova obćina odobrena od N. V. nek se uvede red i stane na rep svagdašnjim neredim, koji se zgadjaju u ovoj zapuštenoj Promini. U koliko nam je poznato, odabrano povjerenstvo od triju lica: Nike Čavline, Andre Svetine pokojnog Lovre i Mate Validžića, pribavlja marljivo potrebita za novu obćinu.
Nego molimo stariju nadležnu vlast da što skorije pospješi odciepljenje«.
Početkom ožujka opet se pojavio energičan dopis na račun protivnika prominske općine, poslan iz Čitluka 27. veljače:
»Kako sam vam već javio (...) obćine Kninske, sve moguće načine ulažu, da sunovrate naše pravedne nade, a ne obaziruć se na zakon od 22. studenog prošle godine potvrdjen od našeg milostivog kralja. U ovoj okolici kolaju glasovi da Kninska obćina i njezini (...) sakupljaju novac, i kažu da su sakupili dosad preko dvi tisuće fioirina, a to za jednu svrhu, nebili kako osujetili ustrojenje nove naše obćine. Neustrpljivo s toga čekamo dan za danom da se pospješi odciepljenje, da već neosnovana brbljanja (...) prestanu. Čujem da kažu da smo neuki i da nećemo znati upravljati obćiom. Jadni (...)! Znadu u našim očima viditi dlaku, a ne vide u svom gredu! Neka mi kažu kako su učni ljudi Kninske obćine upraviteljstvo izabrali!

Nastavlja se……

Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

- 21:01 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 01.08.2008.

Povratak otpisanih…

Bilo je potrebno skoro četiri mjeseca da napunim baterije i odlučim se na novi post…
Zašto nisam pisao u proteklom periodu, sada ionako nije bitno…

Čini mi se da je situacija u Promini takva, da je šteta da se na nju ne osvrnem sa kojim postom, a Vi sa svojim komentarima…

Jedna od mnogih tema ovih dana u Promini je „Transfer stanica“, odnosno jednostavnim rječnikom rečeno, pretovarna stanica za smeće.
Ona bi se trebala izgraditi kako kaže prijedlog „Prostornog plana uređenja Općine Promina sa smanjenim sadržajem“, u Razvođu, na lokalitetu Donji Gaj, na ukupnoj površini 1,25ha.
U „Prijedlogu Prostornog plana…“ navodi se i to da „Transfer stanica služi kao zona privremenog skladištenja (najviše do sedam dana)…….“

Sve što sam naveo, Prominci su mogli pročitati od 03.04.2006. do 03.05.2006. u zgradi Općine Promina, kada se mogao pogledati Nacrt Prijedloga Prostornog plana Općine Promina, te je svatko mogao dati svoju primjedbu.

Bio sam nazočan „Javnoj tribini“ koja je održana 29.07.2008 u 17:00 sati, u osnovnoj školi.
Za tribinu sam saznao deset minuta prije samog početka „usmenom predajom“, a u Oklaju nigdje nisam vidio poziv za istu…premda kažu da je poziv bio upućen i preko Radio Drniša..
Na „Javnoj tribini“ se okupilo pedesetak Prominjaca, i sve je krenulo prilično žestokim tonovima, ali je načelnik Paul Cota uspio smiriti situaciju.
Većina se nazočnih pobunila na Načelnikovu ideju, da se sva pitanja napišu na papir, te će na kraju Župan odgovarati na jedno po jedno pitanje…
To je i izazvalo najveću pobunu nazočnih kako kaže Matilda Jelčić „Neugodnih“ Prominjana…

Ipak jedan Prominac je uspio nagovoriti Župana, da rasparava bude javna, te da se odgovara na jedno po jedno postavljeno pitanje…

Na web stranici Radio Drniša, spominje se da je načelnik Paul Cota rekao sljedeće:

„U stanici se ne bi pretovarao opasni otpad već pet ambalaža, komunalni otpad, papir i karton, staklo, metalna ambalaža poput limenki, glomazni otpad i građevinski otpad. Treba sagledati sve činjenice i tek onda donijeti odluku. Možemo izbjeći da transfer stanica ne bude u katastarskim granicama naše općine ali ako je ne prihvatimo prihvati će Biskupija.
Stanica će nam opet biti fizički blizu, kamioni će opet prolaziti, a nećemo imati nikakve financijske koristi od toga. Treba sagledati sve prednosti i mane i onda donijeti odluku, kazao je načelnik Cota“.

Ipak, većina Prominjaca je bila protiv, jer je prema dosadašnjim iskustvima, izražena velika sumnja da će ta „Transfer stanica“ poštivati sve zakone o zaštiti okoliša, te neće zbrinjavati „sumnjivi“ otpad iz Knina, Drniša i Kistanja.

Kao primjer se navodilo dovoženje smeća sa lokacije bivšeg TEF-a, (građevinskog otpada), koje se zbrinjava ilegalno u napuštene rudnike boksita u Gluvačama, kod Čveljića.
Pozvana je inspekcija i policija, ali osim policije koja je napravila uviđaj i popisala registarske oznake kamiona, te imena vozača, ništa se nije dogodilo-inspekcija nije izašla na mjesto „zločina“.

Kao drugi primjer, navodi se cesta kojom se kninski komunalni otpad vozi pod malu Prominu. Cesta Knin-Vrbnik-Mala Promina.
Svi smo svjedoci koliko tog otpada ostane uz samu trasu te ceste. Pozivana je inspekcija i zbog toga problema, ali nitko nije reagirao….
Mene je zanimalo koja je stručna sprema potrebna za tih 5 radnih mjesta koja bi trebala obradovati Promince. Nažalost, konkretnog odgovora nisam dobio.
Premda je nekom to pitanje smiješno, kad ovih dana objavim post na temu nezaposlenih u Promini, bit će Vam jasno da mi možda i nemamo radnika struke koja će se tražiti???

Konačnu odluku o „Transfer stanici“, donijet će „Općinsko vijeće Promine“, a ne mi stanovnici, jer smo mi tu priliku imali „od 03.04.2006. do 03.05.2006“, ali je Bivša vlast zaključila da se to prihvaća, i kako stvari sad stoje- nije promijenila „Prijedlog prostornog plana….“

Baš me zanima kako će Vijeće odlučiti, i nadam se da ću možda konačno dobiti i koji zapisnik sa njihovih sjednica.

Valjda će Nova vlast imati „bolju suradnju“ sa promina.blog.hr-om???

Na „Tribini“ nisam bio sam, tako da se nadam da će i ostali sudionici rasprave svojim komentarima dočarati atmosferu i razmišljanja „Neugodnih“ Prominjaca….

Oznake: Pretovarna stanica Mala Promina, Razvođe, Život u Promini

- 13:19 - Komentiraj post (17) - Link posta

ponedjeljak, 14.01.2008.

Ptičja perspektiva

Klikni za veću fotografiju

Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive.
Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth.
Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine.
Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše.

Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena.

Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi.
Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza.

Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina:

"na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..."

Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite.

Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti.

Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare.
Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm.

Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli.

Nadopuna posta:

Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom
http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka

Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici.

Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima:

Zelići -
Prikaz veće karte

Matase -
Prikaz veće karte

Marasovine -
Prikaz veće karte

Ljubotić -
Prikaz veće karte

Čitluk -
Prikaz veće karte

Puljane -
Prikaz veće karte

Nečven-
Prikaz veće karte

Mratovo-
Prikaz veće karte

Bogatići prominski-
Prikaz veće karte

Razvođe-
Prikaz veće karte

Oklaj-
Prikaz veće karte

Suknovci-
Prikaz veće karte

Lukar-
Prikaz veće karte

Bobodol-
Prikaz veće karte

Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata.

Oznake: Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Bobodol, Suknovci, Oklaj, Lukar, Čitluk, Razvođe, Bogatići, Puljane, Nečven

- 11:39 - Komentiraj post (12) - Link posta

petak, 19.10.2007.

Arheološki lokaliteti u Promini V dio-Razvođe

Razvođe je selo 3 km istočno od Oklaja. Zajedno s Oklajem i sljedećim selom Velušic čini neprekinuti niz antičkih lokaliteta. Razlog tome trebamo tražiti u povoljnom geografskom položaju ovih sela. Ona su smještena na rubovima plodnih polja u prisoju pod južnim padinama planine Promina.
Razvođe je najpoznatije po nalazu terminacijskog natpisa pedesetak metara na sjever od puta Drniš - Oklaj, kod izvora Bunarača.

VLLIVS-T Vibullius T rib(unus)
G VII-ET-L-SAL leg(ionis) VII et L SAL(vius)
M-SVETO-CE M(arcus) Sveto Cen
VRIONES-LEG X turones leg(ionis) XI
DICES-DATI-EX iudices dati et
OMVENTIONES-A comventione a
OLUSIO-SATVR L(ucio) Volusio Satur
NO-LEG-PRO-PR ni no leg(ato) pro pr(aetore)
AESARIS-AVG C(ai) Caesaris Aug(usti)
MANICI-INTER Germanici inter

Dakle po odobrenju namjesnika Lucija Volusija Saturnina, komandant legije VII Vibulius zajedno sa centurionima legije XI Lucius Salviusom Markusom Sveto, izvršili su presudu o podjeli zemljišta između? Mjesto gdje je trebalo pisati između koga je podjela izvršena je otučeno i taj zasigurno najvažniji podatak ostaje tajna.
Vjerojatno se radi o raspodjeli zemljišta plemenskih zajednica koje su ovdje bile u sporu. Možda se radi o sporenju prava na korištenje izvora Bunarača kod koga je natpis nađen ili o podjeli između područja legije XI i nekog plemena ili privatnog imanja.
Lucije Volusije Saturnin bio je namjesnik provincije Dalmacije u periodu prije 29. godine do oko 40. godine nakon Krista. On je izvršio podjelu između Nedita i Korinjana u Karinu, između Onastina i Nerestina u Poljicima, tako da je i ovaj kamen moguca plemenska podjela.
Koja bi to plemena mogla biti teško je reci. Prema davnašnjim saznanjima ovdje su egzistirale dvije plemenske zajednice, Burnisti zapadno i Prominjani istocno od mjesta natpisa. Nesto dalje na jug bili su Varvarini i Skardonitanci. Odgovor je ipak možda u nepoznatim zajednicama ciji su centri bili na zapadnoj gradini Šuselj ili na Bibića ili Cupića gradini na jugoistoku.
Treba reci da i teritorij prominskih sela zavrsava u Razvodju i da sljedece selo Velusic spada u uze drniško područje. Razvođe je granično selo prominske općine, a ono je i prirodna vododjelnica rijeka Krke i Cikole, sto govori samo ime sela.
Pored nalaza terminacijskog natpisa ovdje negdje su braca Đuro i Jovo Pokrajac 1898. godine pronašla "brončanu krasnu grupu sastojeću od dva tigra, te jednu sredovjecnu komostru i jedan sredovjecan mac iz kasnijeg doba". Broncani tigrovi sasvim sigurno potječu s nekog antičkog lokaliteta u selu i uz figuru boga Bess govore o ukusu, civilizacijskim potrebama i kulturnim i trgovačkim vezama antičkih stanovnika Promine s antičkim centrima na obali i preko obale u Italiji.

Posljednji lokalitet u Razvodju nalazi se na stotinjak metara južno od ceste Drniš-Oklaj, kod kuća Klepo. Ovdje i danas stoji "in situ" antički sarkograf velikih dimenzija. Tijelo sarkografa ukopano je u zemlju, a iznad u nivou okolnog terena je poklopac probijen s juzne strane. Dimenzije poklopca su: duzina 2,70 m, širina 1,42 m, i visina 0.50 m. Poklopac ja na dvije vode s akroterijama u uglovima i na sjevernoj strani natpisnim poljem kojem su slova potpuno izlizana, bez ikakvih tragova.
Nedaleko sarkografa 60 metara na sjever pronađen je 1892. godine nadgrobni natpis, tako da se moze govoriti o rimskoj nekropoli na ovom lokalitetu koga narod naziva Grudine, a šire područje – Bristovača:

CVILRN
INFELIC
SIME ET
O MAXIM
SECVNDI

Natpis je očito nadgrobni, ali ga je nemoguće dešifrirati

Arheološki lokaliteti Promine danas nisu nikome zanimljivi za istraživanje. Općina Promina još je daleko od dana kad će sama moći financirati ili na bilo koji način moći pomagati takva istraživanja.
Vjerojatno će proći još jako puno vremena dok spoznamo vrijednosti koje nam pruža naša bogata arheološka baština
Pitanje je koliko će arheoloških lokaliteta do tada biti zaštićeno ili ostati sačuvano od propadanja uzrokovanog ljudskim nemarom…

Oznake: Arheološki lokaliteti u Promini, Razvođe

- 19:50 - Komentiraj post (2) - Link posta

srijeda, 17.10.2007.

Arheološki lokaliteti u Promini IV dio-Oklaj

Prije dvije godine prijatelj mi je pokazao u Dizdarima mjesto na kojem su zasadili novi vinograd. Nedugo nakon što su traktorom krenuli preoravati zemlju, naišli su na grobnicu. Prema njegovoj priči, mjesto na kojem već ima vinograd (susjedna parcela), nekad je bilo tursko groblje… Navodno su u grobnicama koje bi oranjem vinograda slučajno otvorili pronalazili razne sablje…noževe… Sve bi pronađeno vratili u zemlju i zakopali.
Ova lokacija nije nikad arheološki ispitana, a nalazi se pedesetak metara južno od rimskih termi koje se spominju u niže navedenom tekstu.

Evo nastavka teksta iz prethodnih postova:


Oklaj

Sudeći prema brojnosti nalaza i prostranosti koju zauzima najznačajniji je antički lokalitet prominske zaravni. Oklaj je i u novijoj povijesti uvijek bio središte cijelog kraja. 1882. godine, kada je dalmatinski sabor donio odluku o osnivanju prominske općine, Oklaj je bio njen administrativni centar.

Antički ostaci skoncentrirani su u jugoistočnim dijelovima naselja.

Lijevo od puta Drnis-Oklaj, kod kuće Džepina, nalazi se kompleks antičkih zgrada i ostaci rimske nekropole.

Kada se govori o Promini, neizbježni entuzijasta G. Urlić-Ivanović je ovdje krajem prošlog stoljeća intenzivno obilazio teren i na osnovu njegovih bilježaka danas je sačuvano niz podataka o lokalitetu.

U splitskom “Bulletinu”, on je 1890. Godine objavio članak u kome se govori o rimskim iskopinama u Oklaju.
Odbacujući očite nevještosti i amaterizam kod autora, neosporne su činjenice koje se navode u članku, kojima je on sasvim sigurno bio svjedok.
“Na 2.5 m dubine zidovi od sitna duguljasta škriljevca”,”sila različite vrste opeke”,”zid debeo 2 m”,”uski hodnik koji vodi do vodenjače” (za kupaonicu autor upotrebljava izraz vodenjača),”fino okrečena pod površinom 2 m”.
Opisujući kupaonicu G. Urlić-Ivanović navodi da je bilo popločano “četvrtastim i okruglim opekama od bjelkastog finog materijala, širine 4 i 7 cm”.Nedaleko kupaonice pronađena je i opeka sa natpisom firme Pansiana.

Sljedeće 1891. godine Urlić-Ivanović u “Bulletinu” ponovo piše o istom lokalitetu. Negdje u prostoru iste građevine opisuje sličnu okruglu prostoriju istih dimenzija kao kupaonicu iz 1890. godine, ali ovo s hipokaustom: "krug naslonjen na 10 stupova, svaki ima 10 cigala".

Cigle suspenzorija su vjerojatno bile okrugle. Hipokaust je imao: "pod od četvrtastih ploča sa natpisom firme Q Clodi Ambrosi".
Ostaci arhitekture i pripadajuće nekropole koja je kasnije pronađena, sudeći po Urlićevu opisu i današnje situacije na terenu, šire se daleko u oklajsko polje i prema susjednom selu Razvođu, o kome će rijeci biti naprijed.

Članak iz 1890. godine spominje i natpis pronađen nedaleko od ovog lokaliteta, objavljen 1888. godine. Radi se o fragmentarnom odlomku većeg natpisa koji je možda istog sadržaja kao natpis pronađen kod izvora Bunarača u prominskom selu Razvođe.

VOLVS L(ucio) Volusio
NINO Saturnino leg(ato)
PR C C propr(aetore) C(ai) C(aesaris)

Spominjanje Lucija Volusija Saturnina, namjesnika provincije Dalmacije od 29. do 40. godine na dva natpisa u razmaku od 3 km (Oklaj i Razvođe), ne mora značiti da je tekst oba natpisa istovjetan, ali ulomak iz Oklaja je toliko okrnjen, da osim imena namjesnika ne daje drugih podataka.

"Mnoštvo rimskih grobova" koje spominje G. Urlic-Ivanovic u gore navedenom članku iz 1890. godine, prostiru se na istočnu stranu lokaliteta. Bez arheoloških istraživanja teško je išta govoriti o položaju nekropole, ipak 1909. godine slučajno su pronađena tri rimska groba sa spaljenim pokojnicama u kamenim urnama. Grobove je pronašao mještanin S. Džapo i već su bili pretraženi.

Grobni inventar sastojao se od nekoliko izuzetno važnih nalaza: staklene posude kojoj je nedostajao grlić s natpisom na dnu, trbušastog balsamaria sa širokim otvorom i male posudice u obliku boga Bess s otvorom u glavi.
Inventar ovih grobnih nalaza nalazi se danas u Arheološkom muzeju u Splitu.

Datiranje fragmenata natpisa s spomenom namjesnika iz Oklaja je prva polovina I stoljeća, dok datiranje ostataka rimske zgrade i susjedne nekropole, s obzirom na posude s firmom Q. Clodi Ambrosi i Pansiana i grobne nalaze s posudice u obliku boga Bess, moglo bi biti II ili III stoljeće.
Bradata groteksna figura Besa sjedi na okrugloj profiliranoj bazi. Prednji dio figure je nag. Drška je zakačena za ušice na ramenima, a njeni izvijeni krajevi napravljeni su u obliku barskih ptica. Otvor posude je kalota tjemena. Visina posude je 7 cm.

Nalaz ove brončane vaze svjedočanstvo je sinkretizma Besa i italskog boga Silvana izvršenog tokom II stoljeća nakon Krista. Tada su se u Italiji počele proizvoditi ovakve posude i evo jedna je dospjela na Prominu u Oklaj.

Pored figure boga Bess zanimljiv je grobni prilog staklene posude s natpisom na dnu. Natpis je ugraviran uokrug dna:

VICTOR AVGVOSTOR FEL Victor(iae) Augustor(um) fel(iciter)
V P

Do Victor sa lijeve strane ugravirana je palmina grančica, a s desne vijenac. Sa strane je ugravirano V P. Neki to tumače kao V(ictoria) P(artorum) i atribuiraju imperatorima Septimiju Severu i Karakali, a neki kao V(ota) P(ublica) bez preciznije datacije.
Nalazi iz Oklaja garantiraju svakom arheološkom istraživaču bogatstvo nalaza i točno lociraju najvrednije položaje za iskopavanje, tako da bi se u budućnosti s malim sredstvima došlo do značajnih otkrića i odgovora na pitanje odnosa ovog kraja s Burnumom.




Oznake: Arheološki lokaliteti u Promini, Oklaj, Razvođe

- 20:26 - Komentiraj post (3) - Link posta

petak, 08.06.2007.

Obnavljaju se Pilipovi dvori u Razvođu

Nedavno sam pronašao na web-u informaciju o dodjeli državnih potpora Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitkaza za 2007. god.
Potpore se dodjeljuju temeljem «Programa poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam tradicijske i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima».

Program se sastoji u sufinanciranju razvojnih projekata pravnih i fizičkih osoba, zadruga, udruga i ustanova koji su u funkciji:

- razvoja turističke ponude na područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen
- zaštite, obnove i reafirmacije vrijednosti tradicijske baštine uključivanjem u turističku ponudu;
- zaštite, obnove i vrednovanja prirodne baštine uključivanjem u turističku ponudu;
- razvoja nerazvijenih ruralnih područja i područja od posebne državne skrbi koja imaju turističke potencijale u tradicijskoj i prirodnoj baštini.

Na natječaj su se mogli javiti i stanovnici Promine koji svoju budućnost vide u seoskom turizmu.
Svi koji su tražili potporu, morali su izvršiti kvalitetnu pripremu i obradu projekata i jasno definirati sadržaj projekta koji je sukladan s ciljevima Programa.

Kakve veze ima ovaj Program sa Prominom?

Danas sam u Županijskoj panorami na HTV-u gledao prilog u kojem se spominju četvorica poduzetnika- obrtnika (ili šta već jesu) iz naše županije, koja su dobila potporu za svoje projekte.

Jedan od njih je i "Marko Duvančić OPG, Duvančići 13, Razvođe, Oklaj", sa svojim projektom "Pod starim krovovima- Pilipovi dvori, Duvančići 11, Razvođe".
Marko je za svoj projekt dobio 70,000.00 kuna potpore.

Tko je sve dobio potporu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka možete pogledati pod linkom.

Sve one koje više zanima "Program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima" mogu posjetiti web stranicu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, ili pročitati konkretne ciljeve programa pod linkom.

Čestitam Marku i na ovoj potpori za njegov novi projekt- premda će me vjerojatno neki odmah zbog toga u komentarima napasti, kuditi.... ali nema veze.
Marko je dokazao da se potpora može dobiti dobrim projektima, a svi koji misle da bi i oni mogli sudjelovati u turističkom razvoju Promine mogu se polako pripremati za izradu svojih projekata za koje će se raspisati natječaj sljedeće godine u veljači.

Oznake: Marko Duvančić, turizam u promini, Pilipovi dvori, Razvođe

- 19:23 - Komentiraj post (8) - Link posta

utorak, 01.05.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 7.dio

U Razvođu su 1735. popisana 22 roda s 48 obitelji te ukupno 322 stanovnika.










To su bili:

Bibić- 1 dim-1 član;
Boljanić- 1 obitelj –8 članova;
Cvitić- 1 obitelj –16 članova;
Čučić- 1 obitelj- 5 članova;
Dodić- 2 obitelji- 34 člana;
Duić (Dujić)- 5 obitelji- 25 članova;
Jakovljević- 2 dima- 2 člana;
Klepić- 3 obitelji – 24 člana;
Kulić- 2 obitelji- 18 članova;
Lacić-2 dima-2 člana;
Maleš- jedan uz dodatak Dodić- 3 obitelji- 16 članova;
Mirković- 5 obitelji – 34 člana;
Pantelić- 1 obitelj-6 članova;
Pokrajac- 6 obitelji- 44 člana;
Rajčević- 1 dim ( 1 rod u Velušiću);
Sekulić- 2 obitelji- 7 članova;
Stanić zvani Josić- 4 obitelji- 47 članova;
Skomalj- (kasnije Škovrlj)- 1 obitelj- 10 članova;
Suman- 1 dim- 1 član;
Vuković- 1 obitelj- 8 članova;
Vojčić- 1 obitelj- 5 članova;
Vaslaga- 1 obitelj- 8 članova;


Prema sudskim spisima u Razvođu se navode još obitelji Beršić i Tošić (1808-13.), te Tralić, Duvančić (s istoimenim zaseokom na imanjima Mirkovića i Stanića) i Manojlo (1828).


U Suknovcima je 1709. popisano 11 rodova s 18 obitelji te ukupno 178 stanovnika.

To su bili:

Bandalo- 3 obitelji- 32 člana;
Bilandžija- 2 obitelji- 15 članova;
Deves- 1 obitelj- 10 članova;
Duić- 3 obitelji- 27 članova;
Gečić- 1 obitelji- 13 članova;
Knežević- 1 obitelj- 4 člana;
Kovač (ević)- 1 obitelj- 10 članova;
Milković- 1 obitelj- 8 članova;
Vulić- 1 obitelj- 17 članova;
Čavčić- 2 obitelji- 20 članova;
Tolić (ranije zvan Antulov)- 2 obitelji 22 člana;


Tada su još tu živjeli Žepina (Džepina), Knežević i Jurinović, koji su preselili u Oklaj, i jedan Knežević koji je preselio u Nečven.
Takvo stanje je nepromijenjeno i u popisu iz 1735. godine.
No u sudskim spisima nastalim 1809-28, u Suknovcima nalazimo i slijedeće obitelji: Adžić, Agić, Barić, Dizdar ( od kojih je Luka Dizdar 1809. imao nadimak Pandža, i od tada se njegovi potomci tako prezivaju), zatim Konjević, Rančić, Pliskov, Sredoja, Zrilić i Žulj.



Ovi podaci ukazuju na svu složenost i zanimljivost istraživanja podrijetla prominskih obitelji. No oni ispravljaju neka dosadašnja pogrešna tumačenja i zaključke o njima.
Tek će nova istraživanja u arhivima Carigrada, Beča, Venecije, Rima i Budimpešte, od kojih su neka u tijeku, dati poneki novi podatak o našoj Promini i njezinim žiteljima u proteklih tisuću godina i odgovor na neka još otvorena pitanja.

Hvala!

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».


Eto dragi moji Prominci i posjetitelji promina.blog.hr –a , konačno sam završio sa prepisivanjem govora dr Zdravka Dizdara.
Nadam se da je ova tema bila zanimljiva za praćenje, te da ću jednog dana doći do još novih stranica posvećenih povijesti Promine, pisanih «perom» našeg Prominca povjesničara dr Zdravka Dizdara.

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Razvođe, Suknovci

- 20:52 - Komentiraj post (13) - Link posta

nedjelja, 21.01.2007.

Prominski pršut d.o.o.

Prominski pršut...

Zanimljivo bi bilo kad bi sad svatko od čitatelja napisao u komentaru svoje prve misli na spomen tih riječi.
Sušenje mesa u Promini ima svoju dugu tradiciju.
Sjećam se prije rata, obično oko 29.11. krenula bi svinjokolja.
Malo koja obitelj nije imala spremno barem jedno, a dvije , tri svinje bile su sasvim uobičajen prosjek.
Svinjokolja je bila prava mala fešta za svaku obitelj.
Navečer bi se nešto spremilo na gradele, popilo dobrog vina... zapivalo.
Nakon što bi meso odležalo određeno vrijeme u soli... došlo bi vrijeme za njegovo vješanje na "pantu" u pušnicu.
Lagano bi se ložila smreka i grab da svojim dimom "obrane" meso od muha i daju mu posebnu aromu.
Ali u cjeloj priči najbitnija je bura.
"Kad zapuše sa Promine bura, mišat će se na kaminu pura"... zapivao bi moj prijatelj Ante Skelin iz Miljevaca.
Kad bi zapuhala bura u listopadu i studenom... nekda jače, a nekad slabije... ali uvjek bi puhala i uvlačila led u kosti sve do proljeća.

Kako se klima globalno mjenja, tako se mjenja i na ovim našim "malim" prostorima.
Listopad, sudeni.... cijeli sječanj do sada nije zapuhala prava bura.
Ljudi su kasnili skoro mjesec dana sa klanjem svinja računajući na dolazak prave zime.
Ali zime i bure još nema...

Ali vratimo se "Prominskom pršutu".
Prve asocijacije Prominaca kad je hrana u pitanju je uvijek sigurno pršut.
Pršut je "otvarao" mnoga zaključana vrata kad bi Prominci imali kakvih problema.

Ako nestane novca u kući... proda se pršut.
Ako se ide nekome na vjenčanje... uvjek je dobar dar pršut.
Ako se trebalo zahvalit kojem doktoru... ponese se pršut.

Nedavno je u Razvođu započela s radom suvremena sušara za meso.
Oni koji su sušaru posjetili i kod njih kupovali njihove sušene proizvode imaju samo riječi hvale za njih.
Pokušao sam pronaći koju informaciju o toj sušari na internetu, i došao do zanimljivog podatka.
Pronašao sam firmu pod nazivom "Prominski pršut d.o.o.".
Ta firma nema nikakve veze sa Razvođem i spomenutom sušarom, ali šta mislite s kim ima veze u Promini?
Meni se čini ni'skim...
Sjedište "Prominskog pršuta" je u Badnju kod Drniša!
Ako ne vjerujete posjetite link.

Zanimljivo je da se nitko u Promini nije sjetio upotrejebiti to "posebno" ime kao zaštitni znak za svoje suhomesnate proizvode.

Milslim da bi bilo glupo kad bi mi u Promini svoje pršute prodavali pod nazivom "Drniški pršut"... to mi u najmanju ruku djeluje kao "Kićenje tuđim perjem", ali mislim da ni ovo s "Prominskim pršutom" nije baš neka ideja za pohvalu.

Ponedjeljak 29.01.2007.

Pronašao sam firmu koja je otvorila pršutanu i Lacićima u Razvođu.
Osnovne podatke o firmi možete pronaći pod linkom.




Oznake: Razvođe, Život u Promini

- 19:27 - Komentiraj post (20) - Link posta

srijeda, 17.01.2007.

Ravnodušni prema svemu

Ovih dana završeni su radovi asfaltiranja cesta u Oklaju (Džapićima, Novom naselju), i put prema Lukaru-Gospi Čatrnjskoj te ulaz prema kapeli sv.Roka u Čitluku.

Čini mi se da se planira još nešto asfaltirati u Razvođu, ali otom-potom.

Nisam se uopće potrudio fotografirati radove, jer sam po vašim komentarima zaključio da Vas to ne zanima.

Inače mi je zanimljivo kako su svi na Blogu postali ravnodušni na pozitivne događaje razvoja Promine.

Izgleda da gledamo na situaciju u Promini na način da smo svi više "promatrači" nego "igrači".
Loše je što je "promatračima" teško aplauzom popratiti "igrače" nakon dobro odigranih utakmica.
Na kraju se čudimo kako više nitko ne "igra" za Prominu.

Ipak ja bi pohvalio sve u Novom naselju u Oklaju koji su pomogli za vrijeme asfaltiranja izvođaču radova, jer su na taj način u samom startu uklonjeni mogući nedostatci na novoasfaltiranim putevima.

Najviše su se istakli svojom aktivnošću Tošić (Brala), Tobija, Milan Sarić i Agić....., ali nije za podcjenjivanje niti doprinos svih ostalih koji su svatko na svoj način pomogli što radom, što novčanim sredstvima za organizaciju ručka za izvođača radova.

Vjerujem da su izvođaču radova i u Džapićima pomogli mještani, pa se nadam da će netko u komentarima spomenuti i te ljude da im se možemo zahvaliti.

Oznake: Oklaj, Razvođe, općina promina, Život u Promini

- 21:08 - Komentiraj post (7) - Link posta

četvrtak, 14.12.2006.

Osvjetljena crkva Svih Sveti u Razvođu

Pogledaj veću fotografiju




Nakon što je napravljena vanjska rasvjeta crkve Gospe Čatrnjske (o čemu sam već pisao), ovih dana vanjsku rasvjetu je dobila i crkva Svih Svetih u Razvođu.
Imam osjećaj da su se Prominci počeli takmičiti u dobrim djelima, i to me baš raduje.
Ja se nadam da će se sada naći i netko iz Mratova tko će osvijetliti crkvu svetog Martina.
Inače, crkva svetog Martina uskoro bi trebala dobiti i kip svetog Martina, jer je jedan Prominac fra Šimi obećao snositi sve troškove izrade kipa.


Ali da se opet vratimo u Razvođe….

Tko je i kako sudjelovao u izradi vanjske rasvjete Svih Svetih, najbolje je opisao Mario Juric u svom komentaru:


«»»Evo sa velikom radošću mogu reci:
" U Razvođu crkvica se bijeli koda su je anđeli donijeli"

Od večeras (11.12.2006.) crkva Svih Svetih u Razvođu je osvjetljenja.
Nadam se da će puno ljudi biti oduševljeno kao i ja jer prekrasno izgleda u ovoj tamnoj noći.
Prenijet ću vam komentar fra Šime:
"izgled lipše nego velike crkve… ista je kao crkve uz more …bravo"
Opet ću iskoristiti priliku i zahvaliti fra Šimi na podršci,
Načelniku Općine koji je intervenirao za kabel od Elektre Drniš
Ekipi Elektro centra Tudić koji su spojili struju,
Djelatnicima «Metalsint» Oklaja jer su napravili držače
Petar Juric, Dragan i Ante Juric, te Ante Lacic pomogli su mi u realizaciji betoniranja postolja za reflektore
Hvala im svima. ……»»»





Fotografije Svih Svetih noću možete pogledati pod linkom.

Oznake: Mratovo, Gospa Čatrnjska, Razvođe

- 19:14 - Komentiraj post (3) - Link posta

nedjelja, 10.12.2006.

Sumrak prominskog rudarstva

Klikniza veću sliku

Kad sam prije nekoliko godina razmišljao koje motive prikazati na web-u, a da najbolje simboliziraju Prominu, jedan od prvih motiva bio je rudarski toranj u Razvođu.
Zalazak sunca u pozadini fotografije, na kojoj je u prvom planu rudarski toranj, promatrača asocira na gašenje svjetla u prominskim rudnicima šezdesetih godina.
Tko je bio u mojoj kući vjerojatno je primjetio tu fotografiju na zidu hodnika.
Bilo je i onih koji su rekli da taj toranj nije baš nešto zanimljivo za fotografiranje.
Ipak ja sam ga rado fotografirao, i gledao svaki put kad bi išao prema Drnišu.

Zašto sad spominjem rudarski toranj u Razvođu?

Možda niste primjetili, ali njega više nema!

Visoka cijena željeza, vjerojatno je bila dobar povod za njegovu demontažu i odvoz u staro željezo.

Za mene je taj toranj bio poput spomenika.
Spomenika kojeg nitko kao takvog nije postavio i vjerojatno ga nitko osim mene tako nije nikad ni nazvao.

Za mene je on bio podsjetnik na vremena u kojima se teško živjelo, a ipak je u Promini živjelo 6500 stanovnika!

Šteta što ga više nema, ali bar je ostala fotografija….



Oznake: Razvođe, Rudarstvo u Promini

- 19:32 - Komentiraj post (3) - Link posta

subota, 09.12.2006.

Nekoliko vijesti iz Razvođa

Kad sam pretraživao svoje fotografije kako bi pronašao najbolje za prominski Glasnik, primjetio sam da nemam niti jedne fotografije crkve Svih Svetih.
Baš sam ovih dana namjeravao napraviti koju fotografiju crkve, a informacija fra Šime da se započelo sa instaliranjem vanjske rasvjete bila je povod više za požuriti danas u Razvođe.
Ovih dana osim vanjske rasvjete oko crkve Svih Svetih, vrše se i pripremni radovi za asfaltiranje puta od Nadračića kuće do crkve, i asfaltiranje parkirališta ispred crkve.
Ispred crkve sam zatekao Maria Jurica koji se s bratom pripremao za betoniranje postolja za rasvjetna tijela.
Postavljanje nove niskonaponske mreže u Razvođu, a posebno pored crkve, Mario je iskoristio za rješavanje problema rasvjete crkve, što je svakako odlična ideja.

Asfaltiranje puta prema crkvi je jedan u nizu puteva koji bi ovih dana trebali dobiti asfalt.
Danas sam baš u Lacićima zatekao kamione koji su nasipali put na relaciji od Kašnarove kuće prema Juricima-Lacićima-Klepićima-Tošićima.

Na maloj fotografiji ispod naslova ucrtao sam dionice putova koje bi se ovih dana trebalo asfaltirati, a koga zanima koja fotografija više može pogledati fotografije pod linkom.




Oznake: Razvođe, općina promina

- 19:05 - Komentiraj post (9) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić