_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

subota, 19.03.2005.

Gdje je Promina?

Promina














Link na kartu:
https://maps.google.hr/maps/myplaces?ll=43.962797,16.109734&spn=0.074136,0.110378&ctz=-60&t=m&z=13

Evo dijela teksta fra Ivana Maletića:

PROMINA

Smjestaj

Na zapadnim obroncima planine Promine, uz srednji dio rijeke Krke smjestila se zupa Promina. Mjesto sa svoje sjeveroistocne strane granici s gradom Kninom, a s juze s Drnisom. Zupa Promina geografski je naziv za podrucje koje obuhvaca vise sela: Oklaj, Razvodje, Lukar, Suknovci, Matasi, Puljani, Citluk, Mratovo, Bogetici, Ljubotic, Marasovine, Necven, Bobodol i Podi.

Naziv i najstarija proslost

Po pecinskim arheoloskim nalazima sacuvanim iz vremena paleolita (starijeg kamenog doba) uz rijeku Krku, mozemo zakljuciti da je zivot na prostoru Promine bio jos u to doba. Sigurni dokaz ljudskog zivota na podrucju Promine nalazimo u Mratovu, a potjece iz neolita (mladjeg kamenog doba).

Promina je dobila naziv po Liburskom gradu Promoni koji se prvi put u pisanim dokumentima spominje 51. pr. K. kada su ga od Liburna zauzeli Dalmati i granicu pomakli na rijeku Krku 34. pr. K. Liburnima su pomogli Rimljani, koji su vec do tada osnovali vojni logor u Burnumu, danasnjoj Supljaji, te na celu s carem Oktavijanom zauzeli Promonu i sravnili je sa zemljom. Naziv je dobila po latinskom PRO=za i MONS=brijeg, sto odgovara, ako se zna da se Promona nalazila (iza brda Promine) nedaleko od danasnje zeljeznicke stanice Tepljuh na susjednom vrhu, zauzimajuci vrlo znacajni strateski polozaj izmedju Petrovog i Kosova polja. Iako se Promona nikad vise nije obnovila ostalo je ime planini na cijim se obroncima nalazi i podrucje zapadno od nje.

Iz perioda srednjovjekovne hrvatske drzave nalazimo dosta arheoloskih nalaza, a najstari su pronadjeni u grobovima kod stare zupne kuce u Lukaru: ostruge, zlatne nausnice, stecci...

Od tog perioda u Promini se spominje vise istaknutih hrvatskih plemickih porodica kao sto su Svacici (od kojih je u Promini rodjen i posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar Svacic), zatim Subici, Nelipici, Martinusevici... koji su podizali svoje gradove: Necven sjelo Nelipica i Cucevo s drugu stranu Krke sjelo Subica, zatim Bogocin sjelo Martinusevica...

Krscanstvo na podrucju Promine

U Razvodju je sacuvan sarkofag iz starokrscanskog razdoblja koji svjedoci o krscanstvu na tom porucju prije doseljavanja Hrvata. U 9. ili pocetkom 10. stoljeca postojala je u Lukaru, starohrvatska crkva posvecena Blazenoj Djevici Mariji, kasnije nazvanoj Gospa Catrnjska - po catrnji uz crkvu u kojoj je izvor voda. U desetom je stoljecu postojala crkvena opcina Promina, a obuhvacala je cjelokupno podrucje ispod planine Promine od Knina do Drnisa te rijeke Krke i Cikole. Uz vec spomenute starohrvatske gradove nalazili su se i crkveni objekti od kojih je jos i danas vidljiva crkva sv. Martina u Mratovu (prvi put se spominje 1412. g.). i temelji crkve u Necmenu koja je bila posvecena Duhu Svetom.

Padom Knina (28. V. 1522.), Turci zauzimaju i Prominu. Iz njihovih dokumenata saznajemo da je tada u Promini bilo pet rimokatolickih crkava (Lukar, Mratovo, Necven, Oklaj i Babodol). Iz izvjesca skradinskog biskupa fra Tome Ivkovica iz 1630. o visovackim zupama Skradinsko-kninske biskupije nalazimo i zupu Otiblic (Hotiblic; Supelic), mjesto danas nazvano Suselj, koja je obuhvacala teritorij sadasnje zupe Promina. U njoj je po tom izvjescu tada bilo 140 katolickih obitelji te 5 srusenih crkava. Istu zupu nalazimo i u mlatackim spisima iz godine 1626.

Pod venecijanskom upravom 1690. godine obnovljena je zupa Promina. Sluzbu Bozju u zupi obavljali su Visovacki fratri, koji su se nakon obnove zupe nastanili uz Gospinu Crkvu. Po pisanim dokumentima iz 1742. zupnik je neko kratko vrijeme zivio u Ljuboticu da bi od 1700. g. preselio u dobivenu kucu u Citluk (dar obitelji Cavcic). Zupa je u cijelosti obuhvacala svoje danasnje podrucje, a uz njega i miljevacki dio sela Bogetica koji ce se sredinom 18. st. izdvojiti i uci u sastav zupe Miljevci. Obnovom sela u zupi Promina obnavljaju se i grade novi crkveni objekti, pa je tako 4. VI. 1712. g. na temeljima stare, grobne crkve, sagradjena i blagoslovljena nova crkva sv. Mihovila u Oklaju, koja postaje i zupna crkva. Zbog malenosti i nekvalitetnog rada Prominjci su potkraj 18. st. poceli graditi novu, vecu i ljepsu zupnu crkvu. Sagradjena je i blagoslovljena 1784. g. sto svjedoci i natpis iznad ulaznih vrata. Crkva je 1880. g. nadogradjena polukruznom apsidom unutar koje je napravljen kor (fra Danijel Marin) .

Kroz svoj dugi period zupa je najprije pripadala Kninskoj, pa zatim Skradinskoj, da bi od 1830. g. pripala Sibenskoj biskupiji.

Crkvene knjige koje se vode od 1686. g. u zupi, nalazile su se u samostanu Visovac pa su vracene u zupni ured i za vrijeme srpske agresije zapaljene, a knjige od godine 1777. u HAZ-u (R. k. 929).

Crkvene gradjevine

Sv. Mihovil (Oklaj)

- Crkva je nekoliko puta obnavljana i uredjivana. Za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku, Srbi su crkvu sv. Mihovila zapalili i u potpunosti unistili. Zalaganjem prominskih zupnika i Prominjaca u zupi i izvan nje, crkva je nakon agresije u potpunosti obnovljen i 31. 5. 1997. g. posvecena.
Tlocrt crkve je pravokutan s izduzenom apsidom i sakristijom. Pod apside izdignut je za tri stepenice od poda ladje. Prostor izmedju apside i ladje djeli trijumfalni luk, sa zaglavnim kamenom. U apsidi postoje dva oltara: stari mramorni - barokni iz 1872. i novi kameni okrenut prema narodu iz 1997. (stavljen na mjesto pokretnog koji je bio prije spaljivanja crkve). Na velikom oltaru nalazi se stara slika sv. Mihovila (sacuvana na Visovcu). Sa strana oltara su bili kipovi sv. Kate i sv. Ante (Tirol), koji su isto unisteni za vrijeme domovinskog rata. Nabavljen je za sada samo kip sv. Ante. U ladji crkve postoje dvije nise gdje su stajali drveni kipovi sv. Jere i Bezgresne koji su isto unisteni u domovnskom ratu (poklon americkih hrvata iz 1910.) Sada postoji kip Bezgresne, poklon jedne obitelji iz Promine a kip je izradio ak. kipar Vlade Radas. Na procelju crkve nalaze se dva prozora sa strana vrata iznad kojih je timpan. Po sredini se nalazi veliki okrugli prozor. U ladji crke sa juzne strane postoje pomocna vrata, a sa svake strane ladje po dva velika prozora. U prezbiteriju se nalaze dva polukruzna prozora. na sredini crkve postoji velika Coka, a sa svake strane ostala rasvjetna tijela. U crkvu je prilokom obnove uveden i razglas.

Uz crkvu postoji i zvonik koji je sagradila bratovstina Presvetog Sakramenta 1794.-98. Na zvoniku su bila dva zvona (Veliko i malo) koje je dao izraditi fra Lujo Pleper zupnik, (1925), kako je to na njima pisalo. Za vrijeme agresije zvona su ukradena. Poslije povratka pronadjeno je samo jedno (Veliko) zvono, koje je vraceno na svoje mjesto.

Oko crkve postoji groblje gdje se ukopavaju mjestani sela Citluka, Podi, dio Mratova (Cilasi), i dio Oklaja (Kula).

Crkva je pod drzavnom zastitom (24/117-70, reg. br. 418).

Gospa Catrnjska (Lukar)

- sagradjena na temeljima stare zupne crkve 1797. Stara crkva Marijina porodjenja spominje se jos u vrijeme vladavine Hrvatskih vladara. Za vrijeme Kandijskog rata crkva je srusena da bi obnovom zupe 1690. bila obnovljena i ova crkva. Natpis iznad ulaznih vrata svjedoci da je crkva podignuta zaslugom zupnika fra Nikole Vucica i crkvene bratovstine (Ivan Bilusic, Ivan Bagic, Nikola Saric, - zupnikovi pomagaci, a radove su izvodili Ivan Ivinovic i Mate Perica). Stoljece iza crkva je prosirena za apsidu i napravljen je oltar. (fra Danijel Marin).
Za vrije I. svjetskog rata crkva je narusena i pomisljalo se na izgradnju nove. Do toga nije doslo zbog gospodarske krize. Crkva je tada samo djelomicno uredjena. Temeljit zahvat obnove crkve obavio je zupnik fra Vice Rosandic 1934-37. kad je podignut i zvonik sa istocne strane crkve.

U svecanosti tisucgodisnjice krunjenja hrvatskog kralja Tomislava (925-1925) tadasnji zupnik fra Lujo Plepel podigao ja novi Gospin oltar od lijepog kararskog mramora, na koji je u vrhu stavio Gospinu sliku (koja prikazuje Gospu kako drzi dijete Isusa, vjerojatno mletacka skola, a koju je nabavio najvjerovatnije fra Nikola Vucic). U sredini oltara se nalazio kip Gospe Lurdske sve do 1965. g. kada je slika Gospina stavljena u sredinu umjesto kipa.

Pored vec nabrojenih obnova crkva je obnovljena i 1989. g. nakon potresa koji ju je dobro rastresao. Tada je promjenjeno novo kroviste i uredjen odvod vode sa krovista. nanovo obojena i postavljen nogostup oko crkve. U Crkvu je 1999. uvedena elektricna rasvjeta.

Za vrijeme srpske agresije djelomicno je srusen zvonik koji je obnovljen i blagoslovljen na "Malu Gospu" 1996. godine.

Crkva je po obliku i velicini slicna crkvi sv. Mihovila u Oklaju, s tom razlikom sto nema nisa u ladji crkve, niti pobocnih vrata. U nisama pokraj glavnog oltara nalaze se dva kipa sv. Ivana Evandjeliste i Bezgresne (Tirol).

Iznad ulaznih vrata nalazi se natpis o povijesti gradnje crkve. Po sredini procelja crkve nalazi se kamena 7-laticna ruza. U crkvi ima veliki i mali kor koji se nalazi iznad sakristije.

Oko crkve se nalazi groblje u kome se pokopavaju: dio Oklaja, Lukar, Suknovci, Ljubotic, Matasi, Razvodje, Marasovine. Groblje je 1996. prosireno i obzidano novim kamenim zidom. Uz juznu stranu groblja napravljena je mrtvacnica.

Crkva je pod drzavnom zastitom (24/116-70, reg. br. 416).

Sv. Martin (Mratovo)

- Crkva sv. Martina u Mratovu spominje se 1412. g. Od tadasnje crkve sada je sacuvana danasnja sakristija s bogato ukrasenim zvonikom na preslicu s dva zvona. Uz nju je 1841. sagradjena nova crkva u obliku osmerokuta. Crkva je u Domovinskom ratu zapaljena i jos nije obnovljena. U crkvi se nalazila barokna slika sv. Martina. Oltar je podignut 1968-69. U kapelama ladje nalazili su se kipovi sv. Martina i sv. Ane (Tirol). Za vrijeme obnove crkve, osamdesetih godina ak. slikar Vlade Radas napravio je umjetnicko raspelo koje je unisteno. Crkva je pod drzavnom zastitom (24/116-70, reg. br. 417).
Oko crkve se nalazi groblje gdje se pokopavaju sela: Mratovo, Necven, Puljani i Bogatici.

Svi Sveti (Razvodje)

- Crkvica Svih Svetih u Razvodju sagradjena je najvjerovatnije na temeljima stare grobne crkve jer se oko crkve nalazi staro groblje. Tu je pronadjen i sarkofag iz starokrscanskog razdoblja (Muzej drniske krajine). Na procelju crkve se nalaze dva prozora sa svake strane prozora i 6-laticna kamena ruza. Na vrhu crkve se nalazi betonski zvonik na preslicu s dva zvona. Veliki oltar se nalazi u cetvrtastoj apsidi od kamena. Radio ga je 1867. g. majstor Ivan Barnaz. Na oltaru se nalazila stara slika Svih Sveti koja je zapaljena kao i crkva za vrijeme domovinskog rata. Crkva je vise puta obnavljana a najzntemeljitije je bilo 1977. i sada iz rata kada je temeljito uredjena. Blagoslovljena je na blagdan Svih Svetih 1996. g.
Sveti Duh (Matasi)

- Crkva Svetoh Duha u Matasima gradjena je od 1970 - 80. g. od betona, po nacrtu ing. D. Perinica. Na vrh crkve se nalazi betonski zvonik na preslicu sa dva zvona.
U zupi postoje i dvije kapele: U Suknovcima Male Gospe i u Bogaticima sv. Nikole Tavelica (privatna)

Izvorni tekst pogledajte pod linkom.

Kako prominska sela izgledaju na satelitskim snimkama pogledajte u postu "Ptičja perspektiva".

Oznake: smještaj i povijest promine

- 22:45 - Komentiraj post (2) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić