Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/evilg

Marketing

The rise and fall

**Tears of fallen angel**


--Sve je palo u vodu.Zašto sanjam... Zašto uvijek isti san, ista noćna mora?Njeno lice... Moja agonija... Ponovno tonem u san.I kad sklopim oči vidim samo nju... Njeno lice... Na licu se pojavljuje zlobni smiješak.Prolaze me trnci.Ljubav i mržnja istovremeno struje mojim tijelom.U daljini se začuje krik,a za njim dubok i gromoglasan zlokobni smijeh.Kao da nešto nagoviješta.Nečiji kraj... Moj.Bljesak... Tmina... Otvaram oči.Vidim samo plavu beskonačnost ljetnog neba.Ustajem i gledam oko sebe.Nalazio sam se na obali malenog,bistrog jezera.Pokraj jezera stajala su dva stabla.Velik,snažan i ponosan hrast i slabašna,tanka,izvijena i izmučen vrba.Kleknuo sam i nagnuo se naprijed sa obale jezera da se umijem,kada na ramenima osjetim blagi teret.Pogledavši svoj odraz u kristalno bistrom jezeru vidio sam da mi preko ramena strše velika sniježno-bijela krila.Kao u anđela... Zaboravljam na žeđ i uspravljam se.Gledajući prema nebu, zatvaram oči i s oklijevanjem i strahom počeo sam mahati krilima i vinuo se u visinu.Bojažljivo otvaram oči.Visoko sam iznad jezera.Kao da sam se stopio s modrim prostranstvom.Letim poput ptice.Slobodan.Letim... Ususret oblacima.Da ih prigrlim kao svoju braću i sestre.Da poljubim nebo.
Sloboda.Mir.Spokoj... Iznenada,moja krila nestaju.Strmoglavljujem se.Pokušavam kriknuti,ali ne mogu pustiti glas.Sklapam oči.Izričući svoju posljednju molitvu pomirujem se s krajem koji se bliži.Umjesto tupog treska mojeg beživotnog tijela,osjetim kako su me uhvatile dvije nježne ruke i ponovno me dižu u visinu.Otvorivši oči vidim da san ponovno visoko iznad jezera.Bojažljivo gledam svog spasioca.Držala me u naručju... Žena crne kose s bijelim krilima na leđima.Anđeo... Spasio me anđeo... Lice anđela se počne mijenjati, poprimati drukčiji oblik...-ONA... Sada je anđeo imao njeno lice... Gleda me svojim velikim velikim tamnim očima.Oči su joj zasjale kao da će zaplakati... Umjesto suza iz njenih očiju poteče krv... Krvave suze umrljale su njeno lijepo,blijedo lice...Nestala je...
Nestala bez pozdrava...
Ponovno počinjem padati...


Post je objavljen 06.04.2005. u 21:12 sati.