Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/tputovanja

Marketing

Francuski rudnici i žičara Panjevina na Crnom spustu - 03.09.2017.

Slučajno sam od jedne osobe saznala da su postojali francuski rudnici na zagorskoj strani Medvednice i nju čak povjezuje i planinarska staza 45 s plavim markacijama.

iz literature: "Kompleks Francuskih rudnika sastoji se od četiri rudnika. Navodno postoji i peti, ali ne može ga se više pronaći. Rudnike povezuje kružna planinarska staza 45 koja je označena posebnim svijetloplavim markacijama, ali je posve zapuštena i teško prohodna. Na ovu stazu dolazi se tako da se krene odmah iza informativne table koja se nalazi na najnižoj točki trosjedne skijaške žičare.

Francuski rudnici ostatak su rudarskog pothvata koji je započeo francuski grof Henri Carion. Henri Carion je 1872. godine kupio dvorac grofova Oršića u Gornjoj Bistri gdje se nastanio te počeo tragati za galenitom na Medvednici radi dobivanja srebra. Mnogo je novaca uložio u istraživačke radove na iskapanju rude, na izgradnju prilaznog puta od Gornje Bistre do radilišta te na podizanje rudarske kolonije.

U dvorcu u Bistri pronađeni su ostaci talionice u kojoj se ruda prerađivala. No, u rudnicima je bila premala količina srebra te je cijeli pothvat propao. Carion je umro 1891. godine te je pokopan u Bistranskoj Poljanici. Njegova obitelj živjela je u dvorcu do Drugog svjetskog rata, a rudnici su nakon njih pali u zaborav. S vremenom je rudnik propadao, zidovi su se urušili, a 1954. god. rudnik je ponovno otkrio Vladimir Horvat (vidi Horvatove stube) s prijateljima.

Planinarska staza 45 je mala kružna staza koja ide oko Francuskih rudnika (nalaze se nešto ispod Sljemena tj. sjevernije od skijaških staza i o Francuskim rudnicima pročitajte više na zasebnoj stranici). Staza 45 ima poveznicu s planinarskom stazom 41 s koje se ulazi i na koju se vraća (donja točka skijaške žičare ispod informativne ploče - vidi fotografiju dolje). Na karti gore označena je crvenom bojom staza 45, plavim linijama skijaške staze, bazen s vodom za skijalište i četiri rudnika.

Na žalost ova staza je posve zapuštena i danas je vrlo teško prohodna. Ima posebne svijetloplave markacije koje su teško uočljive ili ih zbog sječe šume na pojedinim dijelovima više ni nema. U šumi još uvijek postoje manje table s informativnim natpisima koji označavaju četiri rudnika prema kojima se rudnici mogu pronaći, ali je praćenje kružne staze poseban podvig.

Rudnici nisu uređeni za javnost tj. ulazak u rudnike nije moguć ljudima koji za to nisu obučeni (ulaze samo speleolozi s potrebnom opremom)."


Početak staze 45 je na N 45° 54.338, E 015° 56.476, a tabla kod prvog rudnika koji je na velikoj strmini i jedva se nazire ulaz/rupa ispod jednog drveta, a nalazi se na N 45° 54.354, E 015° 56.466



Drugi rudnik je odmah ispod prvog na N 45° 54.349, E 015° 56.408 i zove se Tisa , ali se više ne sjećam dali je bilo table (morat ću ponovit ovaj krug), treći rudnik se nalazi uz potočić na koord N 45° 54.347, E 015° 56.289, a zove se Vodeni


Kod četvrtog rudnika koji je na N 45° 54.178, E 015° 56.264 , koji ima najveću rupu, tablu je već pojeo zub vremena ili su ju šumari sredili jer je bilo dosta porušenog drveća


Kružna staza nas dovodi i do stare žičare na zagorskoj strani (koord. N 45° 54.215, E 015° 56.454) za koju nisam ni znala da postoji - napravila sam Edit ispod i zvala se Panjevina


i pogled prema Sljemenu kud je nekad vozila, a sad je zaboravljena


i izgled kružne staze sa smailićima za tri rudnika i staru žičaru


Nadam se da ću uskoro opet proći ovu stazu i da vidim u kakvom je stanju nakon 4 godine.

Edit - evo što sam našla na netu - da se žičara zvala "Panjevina" i dalje ispod - hvala bloger klik/bergaz da me potaknuo na traženje :))

Izvor: https://www.vecernji.hr/zagreb/obnovit-ce-panjevinu-gdje-su-skijati-naucili-kostelici-1286986 - www.vecernji.hr
Pokvarila se 1988. i jednostavno prestala voziti. Dotad, još od sredine 50-ih, jednosjedežnica na stazu Panjevina dovozila je najiskusnije skijaše jer tamošnji najteži spust nije bio za svakog. A skijati su na Panjevini učili i Janica i Ivica Kostelić, prisjetio se jučer Dragutin Žiljak, dugogodišnji rukovoditelj skijališta Sljeme i pripadnik treće generacije obitelji koja održava njegove staze, jer upravo žičara na Crnom spustu uskoro će u obnovu.
Nekadašnju jednosjedežnicu zamijenit će četverosjedna viseća žičara sa zaštitnim poklopcem i spremištem sjedala, a natječaj za tvrtku koja će projekt obnove napraviti u sljedećih godinu dana traje do početka siječnja. Panjevinom bi se, tako, nakon više od trideset godina, ponovno trebale spuštati skije. – Staza je to koju su 50-ih radili Zagorci, tako što su krčili panjeve. Sama žičara bila je u cijelosti hrvatske proizvodnje, a radio ju je, između ostalih, Končar. U vrijeme kad je prestala voziti, taman se napravio trosjed uz Crveni spust i na Panjevini se prestalo skijati – objašnjava Dragutin Žiljak pa dodaje kako je zatvaranju Crnog spusta svakako pridonijela njegova težina, kao i činjenica da se na Crvenom spustu počelo sa zasnježivanjem. Što se obnove Panjevine tiče, osim revitalizacije postojeće jednosjedne skijaške žičare, morat će se izmicati i čitava njezina trasa. Točnije, planira se nova pozicija i za gornju i donju stanicu.



Fotka sa FB




Izvor: https://tehnika.lzmk.hr/zicara/
U 1950-ima snažnije se razvijao skijaški sport, osobito natjecateljski, što je potaknulo gradnju žičara, ponajprije namijenjenih skijašima, pa su žičare uglavnom pratile skijaške staze. Prva žičara sjedežnica u Hrvatskoj s jednom sjedalicom za svakoga putnika (jednosjedežnica) izgrađena je 1954. na Medvednici i s njezina vrha Sljemena vodila je niz padinu prema zagorskoj strani, po tzv. Panjevini (koja je ime dobila prema zaostalim panjevima nakon krčenja trase). Bila je dužine 755 m, s visinskom razlikom od 307 m. Brzina joj je bila 2 m/s, a s ukupno 70 sjedala prevozila je u jednom smjeru 320 putnika u satu. Vožnja je trajala šest minuta. Žičaru su proizvela poduzeća Prvomajska i Rade Končar iz Zagreba prema projektu Dalibora Hanzaleka. Nakon podužega probnog rada službeno je otvorena 5. I. 1956., od kada su je 30 godina održavali najprije Franjo Žiljak, a poslije i njegov sin Drago. Zbog dotrajalosti, žičara je prestala raditi 1987.


I još jedan link na tekst




Post je objavljen 23.03.2021. u 16:38 sati.