Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/tputovanja

Marketing

U Velu dragu kroz tunel Vranje 1 - 23.04.2017.

Nakon što sam našla Okretnicu na nekadašnjoj pruzi Lupoglav - Raša htjela sam proći kroz tunel u Velu dragu, da vidim kako ona izgleda od dole. Auto sam ostavila prije kamenoloma pored cesta gdje je prijelaz preko pruge i zaputila se sa jakom lampom kroz tunel Vranja 1 koji je dug 493,50 metara (ako idete obavezno nosit lampu jer ima dio gdje je mrkli mrak). Nažalost nema puno slika.

Pogled nakon izlaska iz tunela prema cesti



staza prema penjalištu (osobno me šokiralo koliko kamenja pada dok se ekipa penje, i stalno viču da pada - tako da ne vidim baš da će ti kemani stupovi dugo izdržat ako se nastavi s aktivnostima) uz zapadni zid Vele drage


pogled na jedan od kamenih stupova


uspon natrag prema pruzi




tad je još stajao dio kulise sa snimanja filma Winnetou u njemačkoj produkciji


iz literature:
Vela draga (Vranjska draga)
Vela draga (Vranjska draga), geomorfološki spomenik prirode smješten na sjeverozapadnom podnožju Učke. Nastala je djelovanjem vodenih bujica koje su u vapnenačke stijene urezale kanjon u dužini od 3500 metara. Počinje kod tunela Zrinščak na magistralnoj cesti tunel Učka - Pazin, a završava kod Boljunskog polja.

Najviši dio kanjona nalazi se na 600 metara nadmorske visine dok je najniži upravo onaj kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metra. U svom gornjem dijelu širok je 450 metara, a najuži na području oko željezničke pruge, svega 150 metara. Specifičan je po brojnim šiljastim stijenama, tornjevima visokim između 50 i 90 metara, od kojih je nekolicina uništena pri gradnji tunela Učka. Zbog svog specifičnog oblika, daleke 1931. godine se tuda penjao poznati tršćanski alpinist Emilio Comicio, od kada penjanje na tornjeve i stijene Drage postaje popularno i privlačno za brojne ljubitelje prirode i alpinizma. Kanjon je prekriven bujnom vegetacijom, a pojedini djelovi imaju prašumski karakter. U vlažnim i sunčanim predjelima rastu vrba (Salix sp.) i topola (Populus sp.), na zasjenjenim mjestima bršljan (Hedera helix), dok na hladnim i zasjenjenim područjima kanjona rastu bukva (Fagus sylvatica ) i tisa (Taxus baccata). Rubove kanjona prekriva submediteransko raslinje poput crnog graba (Ostrya carpinifolia), hrasta medunca (Quercus pubescens), crnog jasena (Fraxinus ornus), makljena (Acer monspessulanum), šmrike (Juniperus communis) i crnike (Quercus ilex), te vrlo rijetkih vrsta orhideje poput alpskog likovca (Daphne alpina), vazdazelenog likovca (Daphne laureola), dugolisne naglavice (Cephalanthera longifolia) i pčeline kokice (Ophrys apifera). Osim biljnim, kanjon je bogat i životinjskim svijetom. Može se vidjeti krupnu i sitnu divljač te brojne vrste ptica poput divljeg goluba (Columba livia), sove ušare (Bubo bubo) te sokola vjetruša (Falco tinnunculus). U preletu nad kanjonom često se može vidjeti sivog sokola (Aquila chrysaetos), orla zmijara (Circaetus gallicius), surog orla (Aquila chrysaetos) i gavrana (Corvus corax). Vela draga je od 1963. godine zaštićena kao rezervat prirode, a od 1998. kao geomorfološki spomenik prirode. Uređeno je nekoliko staza za obilazak, duž kojih su postavljene edukativne ploče i klupice. Kanjon je prepolovljen izgradnjom pruge Lupoglav - Štalije 1951. godine, a danas je tek uspomena na nekad živ promet ovim djelom istarskog poluotoka.


Post je objavljen 10.02.2021. u 17:25 sati.