Riječ "poslovanje" nas prvobitno asocira na donošenje zarada i profita u današnjem, turblunetnom poslovnom okruženju, i kako je to jedini ili fundamentalni produkt bavljenja poslovanjem. Međutim, proširenjem horizonta dolazimo do značajne spoznaje, koja se odnosi na poslovanje kao temelj ili veliki izvor za stvaranje promjena, oblikovanje kulture, širenje svijesti, jačanje zajedništva i ostalo. Današnja, velika poduzeća imaju ogromnu odgovornost naspram društva i okoline u kojoj djeluju baš zbog svoje prepoznatljivosti i moći utjecaja na mišljenja većine. Poduzeća trebaju shvatiti svoju ulogu i njenu važnost u društvu isticajući je preko društveno odgovornog poslovanja. Naravno da bez profita nema smisla poslovati i djelovati, ali profit treba biti konačni produkt svih strategija i napora poduzeća koja se prvobitno odnose na iskazivanje brige i suosjećajnosti prema društvu i okolini u kojoj djeluju. Stavljajući se u perspektivu svijesne osobe koja tako i djeluje, tada će društvo prepoznati njihove šire namjere i vjerovat će im, što će na kraju donositi i profit u poduzeće pošto će ljudi biti spremni kupovati i koristiti njihove proizvode i usluge, i makar na sekundu imati osjećaj koji velike korporacije provlače kroz floskulu da su one tu za nas. Sve započinje misijom i vizijom poduzeća gdje mogu naglasiti kako žele profitno, ali i odgovorno poslovati uzevši u obzir brojne vanjske čimbenike s kojima su u poslovnoj simbiozi. Poslovni cilj tako ne mora biti nužno lučenje profita već ostvarenje profita uz npr. poveću brigu o ekstrenalijama koje prourokuju ili korištenjem novih, sofisticiranih- odgovornih tehnologija kojima će smanjiti te iste eksternalije društvu. Ostali primjeri poput korištenja alternativnih izvora energije ili izbejgavanjem proizvodnih pogona u zemljama trećeg svijeta gdje se lokalno stanovištvo de facto izrabljuje spadaju u istu kategoriju. Poduzeće se također može orijentirati na međuljuske odnose unutar poduzeća, gdje mogu promovirati i naglašavati jednakost spolova, nagrada, ali i samih mogućnosti. Općenito društvo još nije na zelenoj grani što se nekakve prihvatljive toleranije ili međusobnog uvažavanje tiče, a velika poduzeća mogu biti odličan vođa u smislu pokretanja promjena na takvoj osnovi putem iskazivanja pravih vrijednosti načinom svog poslovanja i prikazom istih međuljudskih odnosa i jednakosti unutar poduzeća. Najveći problem je takve altruističke ciljeve pripojiti strategiji poduzeća jer za to treba vremena, pa možda i modificiranja inicijalnih, predviđenih instrumenata za njihovo ostvarenje. Baš zato poduzeća trebaju staviti naglasak na dugoročno održivom načinu poslovanja i smanjenoj averziji prema unošenju promjena ako nešto ne funkcionira kako treba ili se njihove proizvedene vrijednosti negativno disperziraju na njih same ili na okolinu.
Post je objavljen 23.11.2020. u 11:39 sati.