Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/bez-obzira-109

Marketing

Djeca i starci

Moja omiljena nastavnica sjedi na čelu stola, po abecednom
redu proziva nas preostale. Da dobro ste čuli, preostale, jer
nas trinaest nedostaje, četvero teško bolesnih, nekoliko po
inozemstvima, a neki smatraju da su stari pa se ne bi htjeli
blamirati. U pravu su, jer mi nazočni zračimo mladošću, svježinom
i što sve mladost ima u paketu.
Ona je udovica pet godina, tada sam napisala priču o njoj i
njenoj ljubavi koje više nema, izgubili su i sina u mlađoj dobi.

A.V. ustaje: Udata sam, u mirovini, živim u Trogiru, jedan sin
svježe oženjen. Radila kao trgovkinja cijeli radni vijek. A.A. nema
zategnuto lice ali zrači radošću, a takvu je i pamtim.

B.M. Živim u Splitu, povremeno u rodnom selu kad nas dvoje
poželimo zraka i tišine. Nikada nisam radila, bila sam odgajateljica
naše četvero djece dok je muž radio u Njemačkoj. Svi su završili
školu, imam i šestero unučadi. Sretna sam supruga, majka i baka.

Č. I. On nas je nadmašio visinom, takvog ga pamtim iz osnovne.
Tih, fin, umiljat (inače je moj rođak pa o realnosti...), kaže da je
sretno oženjen samim tim što je oženjen i oboje živi. Dvoje djece,
troje unučadi, sin ima vlastiti obrt, tata pomaže jer je njegova struka.

Č. C. Ovaj je malo odskočio u materijalnom pogledu, ima svoj hotel
i restoran gdje je zaposlena cijela obitelj, njih četvero plus supružnici,
Odmah se ispričao da ne može ostati do kraja jer ima nekih obveza,
prihvatili, on je jedini još aktivan u poslu, ostali su pripomoć.

DŽ. S. Ja nisam išla dalje u školu, radila sam a usput završavala neke
tečajeve, inače se bavim poljoprivredom, radim sve osim oranja. Imam
supruga i četvero djece, imam inženjera, doktora, profesora, farmaceuta.
Sretna sam žena jer sve što sam u životu radila sam htjela.

G. I. U mirovini, radio kao građevinac, imam troje djece, sinovi neoženjeni,
kći mi je podarila dvoje divne unučadi i to mi je najveća sreća, supruga
živa i zdrava, zajedno smo.

G. K. Udovica godinu dana..., nju jedinu nisam prepoznala, bila je slatka
mala, kuštrava crnka, takva kosa više ne raste, a sada vidim sijedu, kratko
ošišanu ženicu. Radila je kao trgovkinja cijeli radni vijek, sa suprugom i
troje djece živila u Kninu gdje preostali i danas žive. Vedro stvorenje kakvo
pamtim.

I. Z. Živim u Kaštelima, radni vijek suprug i ja odradili u Njemačkoj, djeca
poslom i obiteljima žive u Njemačkoj. Baš danas, na moj rođendan slavimo
i godišnjicu braka, stoga vas moram ranije napustiti, a zato vas sve častim
ovim ručkom jer znam da ne možete svi doći k meni na proslavu. Bilo je
naravno negodovanja, žena nas redom izljubila i odlepršala..., na štiklama.

K. R. Također u mirovljena trgovkinja, udata, dvije kćeri, suprug, a kad njega
spomenu razvukao joj se osmijeh oko glave. Čujem šaputanja da ima divnog,
dobrog muža, a vidi se i na njoj.

K. M. Ona je bila crnka, sada je poluplava, radila s pokojnim suprugom u
fotografskoj radnji, sve do njegove smrti. Ima dvoje djece, unučad, a inače,
suprug i ona su zajedno išli u osnovnu i nastavili dalje sve do njegove smrti.

M. A. Cijeli radni vijek je odradio u Njemačkoj gdje s djecom i dalje živi. Od
ljeta udovac i kaže da je potpuno izgubljen bez nje. Izgradio je kuću, općenito,
materijalno dobro stoji, ali odlazak supruge sve je promijenio.


M. K. Plavuša po izboru jedina ostala živjeti u zaleđu, umirovljena, dvoje djece
dvoje unučadi, živi sa suprugom i ponekom zalutalom mačkom u kući. Svi su
bili složni da na dotičnu svježi biokovski zrak jako dobro djeluje..., prihvaćam.

M. S. Koliko je u školi bio glasan i vražji, jučer je najmanje govorio. Njega sam
prepoznala na prvu, a samo je rekao da je u mirovini, ima dvoje djece i ženu.

R. J. Radni vijek proveo u jednom vrtiću kao domar, kućni majstor, a kaže po
potrebi i teta. Aktivno se bavio i bavi treniranjem atletike djece vrtićke i školske
dobi. Udovac trinaest godina, dvoje naravno odrasle djece, kći glumica. To ja
naglašavam jer u našem kraju priznaju samo "ozbiljna" zanimanja.

Š. I. Jedna od organizatorica Raosovih dana i ovdje je dobrim dijelom odradila
"prikupljanje" adresa živućih i informacije o umrlima. Nije išla mimo osnovne,
proslavila zlatni pir, ima četiri kćeri i sina kojega je dobila u četrdesetčetvrtoj.
Žena lav (ne horoskopski) nesalomljiva, djeca s raznim obrazovanjima, od
profesorica, do trgovkinje. "E, vidi, to s trgovinom..., nama odozgo stvarno leži,
samo nam je K.M. neka iznimka bez i trunke trgovačkog duha". To su njezine riječi.

V. M. To mi je bio susjed, osam godina smo svaki dan išli zajedno u školu, nikada
jedno bez drugoga, nas tri djevojčice i on četvrti. Oženjen, ima troje djece, supruga
nije radila, on je dobro zarađivao. Nikada nije bio od velike priče.

Na kraju se obratila i druga nastavnica koja je predavala likovni, udovica je, tako da
se njih dvije druže i jedna drugoj uskaču po potrebi. Do danas slika, sada i više,
uređuje kućicu što su davno počeli pok. suprug i ona radit. Djeca i unučad su odavno
odrasli, unučadi i praunučadi...

To je ono što sam uspjela zapamtiti od izgovorenog, namjerno sam ponešto izmijenila,
a jedno ostaje; Prije pedesetčetiri godine iza zatvorenih vrata ostavili smo djecu sa
šupljim cipelama s pogledom na sutra, a danas smo tu mi, starci, s dijagnozama svih
organa, poneki pogrbljeni, poneki smanjeni, prekrivenih sjedina, bar mi žene, sa svojim
životima i životima svoje djece, s unučadi koji nam za sada popunjavaju praznine.
Sve to dok se interesi novih naraštaja ne izgube u sumaglici obveza i preživljavanja.
Prisjetili smo se pokojnih i onih što su bolesni, razišli se u želji da ovo trebamo ponovit,
nadajuć se da neće biti onih prekriženih. Odosmo zbog susreta sretni, a zbog neumitnosti
dotrajavanja sjetni, ponosni što iz naše generacije nema nijednog propalog braka.
ON dodaje da nema ni u njegovoj. Možda je to do tvrdoće genskog materijala?



Post je objavljen 10.11.2019. u 14:24 sati.