Zašto treba koristiti društvene mreže i internet marketing
Izdvojte onoliko vremena koliko vam treba kako biste utvrdili svrhu svakog profila koji imate. Napravite raspored kad proveravate društvene mreže, neka to na primer bude ujutro u devet, zatim u tri poslepodne i naveče u šest-sedam. To znači da svaka objava, odgovor, lajk i komentar treba da budu vođeni planom koji je direktno usmeren ka ostvarenju poslovnih ciljeva. Činjenica je da je to daleko manji broj korisnija nego što ih ima sam FB.
Ukoliko imate profil na fejsbuku ili nekoj drugoj društvenoj mreži, vi ste prisutni na internetu. Tekstu dodajte adekvatne slike ili video klipove. I tako se usled manjka odmora i koncentracije rađa stres koji je dobar početak za mnoge fizičke i psihičke probleme.
Mob&IT - Upravo takve pohvale i potvrde na društvenim mrežama nam donose zadovoljstvo i većni može da stvori iluziju o vlastitoj veličini.. Fokusirajte se na naprednu metriku poput lidova leads , stope koverzije conversion rate i veb-preporuka web referrals.
Neće društvene mreže da umanje autoritarni potencijal današnjih vlasti, rekao je stručnjak za digitalne medije i aktivista Marko Živković. Neke stvari precenjujemo, ukazao je, za aktivizam danas u Srbiji su potrebne iste stvari koje su bile potrebne godinama unazad. Društvene mreže, onlajn nam je dao mogućnost da smo svi na pozornici, imamo mogućnost da jedan tvit pokrene ozbiljnu debatu, ali su za ozbiljne društvene promene potrebne identične stvari kao 100 godina unazad, dodao je. Programski direktor CRTA Raša Nedeljkov je apelovao da se ne upadne u zamku da je onlajn aktivizam dovoljan. To što uspemo da napravimo na društvenim mrežama se tu završava, moramo da nađemo način da ga prevedemo u nekakvu akciju, poručio je. Pozivam sve u Srbiji, zaiteresovane za bolju Srbiju, onu u Evropskoj uniji, da pronađemo način, da izađemo iz zone komfora, jer naravno da je lako biti pametan i kreativan na Tviteru, apelovao je Nedeljkov. Predstavnik organizacije Human Rights Power iz Jermenije Hajk Torojan ispričao je iskustva iz njegove zemlje, gde su društvene mreže bile okidač za oflajn aktivizam, što je dovelo do smene režima. On je naveo da je putem Fejsbuka i Jutjuba prenose protesta pratilo između 200. Čak, kako je naveo, kad je došlo do preopterećenosti intereneta, građanima su slali telegrame, kuda i gde da se kreću. Društvene mreže, ako su u pravim ukama, jesu i pravi način za motivisanje građana, ali nije dovoljan, u Jerevanu ne bismo imali rezultat da ljudi nisu izašii napolje, zaključio je Torojan. Slaven Rašković iz organizacije GONG iz Hrvatske takođe je istakao da su u hrvatskoj uspešne one digitalne kampanje koje su izvele ljude na ulice. Prema njegovoj oceni, ipak, snaga tog protesta je bila u broju ljudi izašlih da protestuje. Bojim se da imamo prevelika očekivanja šta se preko društvenih mreža može napraviti, mislim da definitivno društvo onlajn ima potencijal pasiviziranja misleći da ako su potpisali peticiju na internetu, da je to dovoljno, zaključio je Rašković.