Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/dpvs

Marketing

Ćupter iz Vrgorca - nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske


Pojam „nematerijalna kulturna baština“ Ministarstvo kulture definira kao „prakse, predstave, izraze, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine“.

U skladu s tim, nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Nematerijalna kulturna baština prekrasan je izraz lokalne kulture i identiteta, ali za razliku od materijalne kulturne baštine, u današnje globalizacijsko vrijeme puno je podložnija nestajanju. Usprkos osjetljivosti baštine, njezino čuvanje i istraživanje počesto je na lokalnoj razini prepušteno pojedinim entuzijastima, dok se institucije u to nedovoljno uključuju.

U Vrgorskoj krajini više je primjera nematerijalne kulturne baštine koje bi zajednica trebala sačuvati za budućnost, a još više sličnih dobara je odlaskom starih generacija zauvijek nestalo. Među takvima srećom nije ćupter – tradicijska slastica koje se spravlja od grožđeva soka i pšeničnog brašna, uz dodavanje orasa i bajama, koja se u Makarskom primorju još naziva i kumpet.

Za razliku od drugih izraza nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine, ćupter je ipak prepoznat i odlukom Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 8. lipnja 2017. godine zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Predmetno kulturno dobro upisano je u Registar kulturnih dobar Republike Hrvatske – lista zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-6954. Isto tako, utvrđene su i mjere zaštite ćuptera radi njegova budućeg čuvanja od nestajanja.

Zaštita ćuptera rezultat je prijedloga grupe građana i ustanova s područja Makarskog primorja, Imotske krajine i Vrgorske krajine, a njih ukupno sedamnaest je na koncu postalo i nositeljima zaštite. Zaštita ćuptera je tako zajednička za Vrgorsku i Imotsku krajinu te Makarsko primorje. S područja Vrgorca nositelji zaštite su su Branko Radonić, Snježana Radonić, Anđelka Jukić i Turistička zajednica grada Vrgorca.

(Branko Radonić)

Post je objavljen 22.10.2018. u 18:59 sati.