Pregled posta

Među gorostasima

Prema potoku

Subotnju šetnju počinjemo na ušću potočića Koprivnjak u malo veći potočić Dugi jarek.

Divlja kruška tu raste tako da plodovi padaju ravno u vodu. Baš neobično.

Potok ujedno služi i kao šumski put.

Dugi jarek ime nekoliko ovakvih pritoka, ovo je područje jako bogato vodom.

Idemo dalje do najvećeg od tih pritoka.
Kad smo bili nekad mala djeca i naivci onda smo došli tu do ovog pritoka Dugog jarka i tu je preko stijene žuborio potočić (bez službenog imena) tu lokaciju smo prozvali Slap anđela (Salto del Angel) već prema istoimenoj lokaciji u Južnoj Americi za koju je netko od nas onda čuo valjda s nekog dokumentarnog filma, skenovi sljedeće dvije slike svjedoče o tim dalekim vremenima:

Natrag u sadašnjost:

Neugodno smo se sada iznenadili vidjevši kako su Hrvatske šume i tu otvorile novi front- preko Slapa anđela probijen je put za tešku mehanizaciju.

To što se radi o rijetkom na Ivanščici primjeru sedrene barijere nije nimalo smetalo u realizaciji ovoga projekta. Pitam se što bi bilo da netko na Plitvičkim jezerima probije si bagerom put do šume malo kroz sedrenu barijeru i slap, da li bi to bilo dopušteno? Zasigurno ne bi bilo moguće, ali pitam se onda zašto zapravo ne? Pa na kraju krajeva na Plitvicama ima tih sedrenih barijera stvarno dosta, jedna više manje, a na Ivanšćici eto ovo je bio samo jedan (značajan) takav slap... :-S

Komad sedre odlomljen iz stijene Slapa anđela.

Potočić ipak teče i dalje pored razorene stijene... ali nije to to :-P

Neiskorišteno granje nabacali su tu sa strane, ali i ispod njega jasno se čuje da žubori nešto, to se valjda potočić uslijed devastacije korita podijelio na dva toka.

Kolega GubecBeg (urednik popularnog youtube kanala "vrisaktisine") napravio je ovdje kratki video kojeg prenosim, a ispod dodajem i njegove riječi iz opisa videa:


Snimka prikazuje tužno sadašnje stanje jednog od rijetkih sedrenih slapova na planini Ivanščici. Taj čitavi hidrološki sklop je dio slivnog područja "Reke" unutar zone stroge zaštite vodocrpilišta Lobor. Nekad je to bio lijep nedirnuti slapić na desnom pritoku potoka "Dugi jarek", a danas je ovo što se vidi na snimci. Novodobni uzlet komercijalne sječe šuma zadnjih godina ostavlja intenzivne tragove na južnim padinama Ivanščice. Šumski strojevi su sveprisutni i svojim ralicama probijaju puteve za izvlačenje trupaca. Sitne grane se besramno ostavljaju što dovodi do zaključka da se radi samo o izvlačenju prve klase drvne mase za pilansku industriju.

Idemo dalje da se ne deprimiramo puno ovom devastacijom Slapa anđela.

Šarena gnojištarka (Coprinus picaceus) Smrdljiva nejestiva gljiva.

Gnojištarke ne rastu same :-))

Netko je iz nekog razloga "potaracao" korito potoka drvenim oblicama, tako je nastala jako lijepa kaskada. Vjerojatno da se formira stabilno korito jer potok Dugi jarek čitavim svojim tokom koristi se ujedno kao šumski put

Na greben ćemo odavde, jer takva nam je zacrtana putanja...

...taj greben čini razdjelnicu između žustrog potoka Dugi jarek i sada presahlog njegovog pritoka- potočića Šebestjanovca.

Tu se nalaze i ovakve stjenovite formacije, "visibabe" ili "vještičji oltari", uobičajeni za mnoge grebene Ivanščice

Nailazimo na stanište vrlo rijetke biljke bodljikavih listova- božikovina (Ilex aquifolium)

Ovaj put stvarno ne znajući pitam što je ovo, ne usudim se pomisliti da bi mogla biti brekinja (Sorbus torminalis), jer previše je žarko crveno, ali točkasta tekstura ploda navodi me i na tu mogućnost.

Na vršnim dijelovima grebena otvaraju se zgodni vidici prema zapadu:

Najzapadniji vrhovi Ivanščice Košenine, V. Kalce, a najdalje vidljivo je Šekolje, to je ono blijedo loptasto, u lijevoj polovici slike, a to već pripada planini Strahinščici.

Prema vrhu greben se zaravnjuje

Među gorostasima

To su oni treehugeri :-P došlo valjda iz Amerike, s ostalom popkulturom :-PP

Na kraju grebena stižemo do neimenovanog vrha na kojem također raste jedna gorostasna bukva. Interesantno kako je bukva svojim rastom obuhvatila jednu malu jelu i sada jela raste iz bukve, točnije rečeno kroz bukvu, a to je upravo ono što kolega proučava na ovoj slici

U sljedećem nastavku (ako ga bude) vidjet ćemo jednu špilju, meni osobno najdublju špilju u kojoj sam bio do sada, vidjet ćemo kako je na V. Obršju nakon 15-ak godina, vidjet ćemo što je to- "š.kć.", a vidjet ćemo i tko je na kraju očistio ono smeće s izvora Koprivnjak, o kojem smo nedavno tako puno pričali ;-))
Do onda, pozdrav!

Post je objavljen 18.10.2016. u 20:08 sati.