Marketing
Golf tereni - RAK RANA U RADOBILJI
ŠAKA U OKO EKOLOGIJI
U zadnje vrijeme aktualna tema su golf tereni koje neki žele graditi na nekoliko lokacija u Lijepoj našoj. Jedna od predloženih lokacija je i u našoj Općini, i to uz južnu stranu rijeke Cetine.Pojavili su se neki ljudi koji su se interisirali za kupovinu privatnih zemalja s onu stranu Cetine,ali nikog nisu uspjeli nagovoriti da im je proda.
Naš vrli načelnik Pave Čikeš kroz novine progovara kako su golf tereni važni za zapošljavanje stotina i stotina žitelja naše Općine očito ne imajući na umu da se broj stanovnika od zadnjeg ppopisa smanjio za tih nekoliko stotina. Naše mjesto je bogato jedino penzionerskom populacijom, pa ako se usvoji zakon o produljenju radnog vijeka do 70 godina, onda će imati tko raditi, dok će gradovi poput splita i Zagreba i dalje gutati mladost naše Općine.
Druga stvar oko koje nitko ne vodi računa je ekologija i blizina same rijeke Cetine. Na području na kojem se želi graditi nalazi se šuma hrasta medunca, jedna od rijetkih šuma u Hrvatskoj, a poznato je da šume hrasta medunca imaju turističku vrijednost te popravljaju hidrološke prilike i povećavaju količine pitke vode.
Golf tereni zahtijevaju posebne sorte trave i stalno navodnjavanje. Ovdje nema dovoljno vode za navodnjavanje naših njiva a sada bi golfska igrališta trebalo navodnjavati!
O golf terenima će još biti riječi.
Slijedi citat iz “Glasa Koncila” - rubrika (Pri)govor znanosti
Osim političkog nasilja, korporacijski golf, o kojem je Hrvatska izglasala zakon, predstavlja ekološko nasilje nad prirodom. Golf je ekološka »šaka u oko« kojom se cjelokupna flora nekog prostora nasilno reducira na monokulturu trave, kozmetičkim zahvatima se nagrđuje estetska vrijednost lokalnog prostora, narušava se bioraznolikost i bitno se povećava potrošnja vode. U najnovijem izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA), »Vodno bogatstvo Europe - kako se suočiti s nestašicom vode i sušama«, posebno se proziva upravljanje golfskim igralištima koja »gutaju« goleme količine vode.
Svake se godine na golfska igrališta Europe baca gotovo 1.000 tona pesticida, herbicida, fungicida: dikamba, mecoprop, iprodion, klorotalonil... U prosjeku se za golfsko igralište koristi 30 puta veća količina kemikalija nego pri obradi iste površine prosječnog poljoprivrednog zemljišta. Životinjski svijet, podzemne vode, ali i »nosači štapova« prve su žrtve te kontaminacije.
Link: Glas koncila-(Pri)govor znanosti-Ekologija golfa
Post je objavljen 10.05.2009. u 16:10 sati.