Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/rasclamba-rasomona

Marketing

Zbog čega je Mostar crna rupa a Sarajevo, Bugojno i Konjic nisu, 08.siječnja 2003.

Govoreći na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji u Sarajevu, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Pady Ashdown je kazao kako budućnost ove zemlje ovisi o aktivnostima koje će se dogoditi u narednih šest mjeseci stavljajući težište na preoblikovanje obrambenog, sigurnosnog i pravosudnog sustava a sve to s ciljem jačanja državnih struktura. Na taj bi način, sudeći prema riječima Visokog predstavnika, Bosna i Hercegovina učinila presudan korak prema euro-atlantskim integracijama ali bi i ojačao i utjecaj središnjih vlasti. A to je centralizacija države, znaju često istaći kritičari ovih procesa. S druge pak strane u državi podijeljenoj na dva entiteta na snazi su dva pravna sustava u kojemu svaki od tri naroda participira u vlasti približno svojoj brojnosti. Dok u Republici Srpskoj ekskluzivno pravo vladanja ima i u punoj mjeri konzumira najmnogoljudniji narod na tom prostoru stanje u drugom domaćem entitetu nešto malo različito ali ne osobito bitno. Samu Federaciju tvori deset županija, neki više vole kazati kantona, nekad su je tvorila dva naroda dočim je danas tvore tri. Kada se govori o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na razini Federacije svima je poznato da Hrvati sudjeluju u vlasti sa otprilike onolikim omjerom koliko su brojni i u ukupnom sastavu pučanstva. Spomenuta činjenica i jeste ključnim razlogom stalnih preglasavanja u skupštinskim klupama i na sjednicama vlade i to isključivo uvijek su hrvatski ministri ti koji su preglasani.
Prije dva dana putem signala jedne domaće radijske postaje mogla se čuti i izjava već citiranog prvog čovjeka međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u kojoj je naglasio kako će se u preustroju Mostara stvoriti sustav po uzoru na sustav u Bosni i Hercegovini, što za slušatelje nije djelovalo niti malo utješno. Čak na protiv !
Dok se s jedne strane na sve strane čuju izjave kako Bosnu i Hercegovinu treba u potpunosti transformirati, s druge se strane ta Bosna i Hercegovina uzima kao primjer za preoblikovanje Mostara, pri čemu se konstantno naglašava kako je Mostar zapravo obična crna rupa u ovom djelu svijeta. Pri tom se ne nude nikakvi dokazi niti obrazlaže tvrdnja zbog čega se Mostar naziva crnom rupom a takvim imenom se naziva primjerice Bugojno, Travnik, Banja Luka, Zenica ili pak Sarajevo. Je li Mostar crna rupa ovoga djela svijeta iz prostog razloga što su u njemu Hrvati većinski narod, što u njemu sjedište ima najprofitabilnije domaće poduzeće, što u njemu unatoč stalnim pritiscima djeluje jedino sveučilište na hrvatskom jeziku. A zašto se na primjer crnim rupama ne nazivaju gradovi gdje su Hrvati živjeli još prije jednoga desetljeća a danas se mogu tamo izbrojiti na prste jedne ruke.
Odluku o preustroju Mostara u jedinstvenog grada a više izbornih jedinica koju će ovih dana donijeti Visoki predstavnik na prvi pogled izgleda poželjno. Međutim kada se ta materija pomnije prouči odmah se zapaža kako će biti nametnut takav izborni sustav da će za izbor jednoga hrvatskog zastupnika u gradsko vijeće Mostara biti potrebito dva puta više glasova nego za izbor bošnjačkog ili srpskog zastupnika. I samo po sebi se onda nameće pitanje, hoće li Mostar od podijeljenog grada postati grad negacije demokratske volje većine, odnosno upravljanja manjine nad većinom, što je sušta suprotnost demokraciji na koju se često neki vole pozivati. U ovome svemu svakako začuđuje rezervirano držanje izabranih političkih predstavnika hrvatskog naroda u tijelima vlasti, kojima se ovaj prijedlog čak izgleda čini prihvatljivim. Zamislite kakve bi bile reakcije bošnjačkih političara kad bi se nešto slično pokušalo implementirati u Bugojnu, Travniku ili primjerice Sarajevu. Idemo malo i dalje, zamislimo situaciju kada bi netko pokušao stvoriti sustav u kome bi glas Švicarca koji govori njemačkim jezikom vrijedio dvostruko više od glasa državljanina iste države koji govori francuskim ili talijanskim jezikom. Bi li u ovom slučaju stara i demokratska Europa ovo nazvala primjerom moderne demokracije ili možda pokušajem stvaranja aparthejda u 21. stoljeću.


Post je objavljen 15.03.2009. u 13:46 sati.