«Sjedinjene Američke Države ponudile su pet milijuna dolara nagrade za pouzdanu informaciju o trenutnom boravištu generala Ante Gotovine» - izjavio je američki veleposlanik Piere-Richard Prosper nakon sastanka s hrvatskom ministricom pravosuđa i glavnim državnim odvjetnikom. Luka Mišetić, odvjetnik generala Gotovine, zatražio je, pak, od Vijeća sigurnosti UN-a poduzimanje istrage nad glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte zbog lošeg vođenja slučaja Gotovina, odnosno zbog toga što je Gotovinu optužila za umorstvo dvije osobe koje su i danas žive i zdrave. Ove dvije informacije, uz još i izjavu predsjednika Haškog suda Theodora Merona kako će Sarajevski sud za ratne zločine imati ključnu ulogu u osiguravanju pravde u Bosni i Hercegovini, dobre su najave današnjeg godišnjeg izvješća Carle del Ponte pred Vijećem sigurnosti. Može se pretpostaviti da će to izvješće biti dosta neugodno za međunarodni položaj Republike Hrvatske, koji se u posljednje vrijeme uglavnom i veže slučaj generala Gotovine. Novčana ponuda za dostavu informacija o trenutnom boravištu generala, praćenu izjavama kako je Gotovina zasigurno u Hrvatskoj, navodi na zaključak kako se ne radi o suđenju Gotovini nego o pokušaju suđenja Republici Hrvatskoj.
Pritom se nerijetko zaboravlja bliža povijest, odnosno sve ono što je prethodilo današnjoj situaciji. Zaboravlja se odnos međunarodnih čimbenika prema agresiji na Republiku Hrvatsku, zaboravlja se odnos prema pravu na obranu, zaboravlja se kooperativan odnos Hrvatske prema svim međunarodnim inicijativama pa tako i odnos prema planu Z-4 kojim je trebala biti uspostavljena srpska autonomija u Republici Hrvatskoj. Zaboravlja se kako su pobunjeni Srbi bili ti koji nisu prihvatili ponuđeni plan Z-4 i na taj način dali legitimno pravo na intervenciju oružanim snagama RH. Nadalje, zaboravlja se i izjava tadašnjeg prvog čovjeka francuske diplomacije Lionela Jospena, koji je odmah nakon okončanja oslobodilačke operacije «Oluja» izjavio: «Ukoliko dozvolimo ovakav ishod rata, onda smo prekrojili rezultate Prvog svjetskog».
Ta Jospenova izjava do krajnjih je granica ogolila stav određenih međunarodnih političkih krugova prema hrvatskom pitanju, a baca sjenu i na posljednje događaje. Odnosno, na ukupnu situaciju oko optužnice protiv generala Gotovine, činjenicu da je hrvatski general optužen za ubojstva dvoje živih ljudi. Baca sjenu na ukupni rad Carle Del Ponte, uz upit zašto glavna haška tužiteljica nije uvažila informaciju koju joj je još prije dvije godine dostavio čelni čovjek udruge «Veritas» iz Banje Luke Savo Štrbac. Dvojbenom se čini i izjava predsjednika Haškog suda Theodora Merona kako će Sarajevski sud za ratne zločine imati ključnu ulogu u osiguravanju pravde u BiH. Znači li sve to možda i kako će taj sud, za koji treba pronaći 40 milijuna dolara, biti u službi određene političke opcije, odnosno određenih struktura? I kako će stara izreka «Kadija te tuži, kadija ti sudi» ponovno postati aktualnom na ovim prostorima?
Dio analitičara na sve sumnjičavo vrti glavom, pritom upozoravajući kako ovdje ništa nije nemoguće. Pa tako čak ni oživljavanje nekih državnih tvorevina koje su dva puta nestajale u ratnim vihorima. Najprije u minimalnom obliku, a ako taj proces uspije, onda će se širom otvoriti vrata za ponovno grupiranje južnoslavenskih naroda pod jednu zastavu. U tom kontekstu mogu se promatrati i posljednji događaji, ne odbacujući pritom unaprijed zaključak kako institucija od koje se očekuju objektivnost i pravda sve otvorenije postaje sredstvo političkog pritiska. Ne samo na pojedince, nego i na narode i države!
Post je objavljen 02.03.2009. u 10:50 sati.