Tvrdim da na ovo postavljeno pitanje zakoni RH daju pozitivan odgovor. Odgovornost i sankcioniranje nezakonitog ponašanja tijela vlasti i odgovornih osoba u tim tijelima te utvrđivanje njihove kaznene odgovornosti utvrđeni su zakonima RH i ratificiranim konvencijama. Osim političke odgovornosti koja se testira svake četiri godine ( izbori ), njihova se ponašanja i odgovornosti kroz radnje kojima čine štetu građanima mogu podvesti i pod kaznenu odgovornost. Kaznena odgovornost za tijela vlasti kao i dužnosnike u tim tijelima navedena su u
***********************************************************************************************************************
Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena dijela ( NN 151/03 ), kao i pripadajućim kaznenim odredbama u drugim zakonima:
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom određuju pretpostavke kažnjivosti, kaznenopravne sankcije i kazneni postupak za kaznena djela prav¬nih osoba.
(2) Pravne osobe u smislu ovoga Zakona su i strane osobe koje se po hrvatskom pravu smatraju pravnim osobama.
Primjena kaznenog zakonodavstva
Članak 2.
Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, na pravne se osobe primjenjuju odredbe Kaznenog zakonika, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Temelj
odgovornosti pravnih osoba
Članak 3.
(1) Pravna osoba kaznit će se za kazneno djelo odgovorne osobe ako se njime povređuje neka dužnost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga.
(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kaznit će se za kaznena djela propisana Kaznenim zakonikom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela.
Odgovorna osoba
Članak 4.
Odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe.
Isključenje i ograničenje odgovornosti pravnih osoba
Članak 6.
(1) Republika Hrvatska kao pravna osoba ne može se kazniti za kazneno djelo.
(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se kazniti samo za kaznena djela koja nisu počinjena u izvršavanju javnih ovlasti.
*******************************************************************************************************************
Dakle odgovaraju svi osim Republike Hrvatske, Županija, gradova općina koja nisu počinjena, kao što reče zakon, u izvršavanju javnih ovlasti. Radnje kojima se povređuju osobna prava građana će se sankcionirati prema navedenim zakonima.
Neznanje nije opravdanje za urušavanje i bankrot države.
Kako građani na takvo postupanje i ponašanje nemaju pravo, onda nemaju ni osobe građani koje smo izabrali da nas zastupaju u vlasti na takvo postupanje i ponašanje..
Dapače oni, dakle zastupnici u tijelima vlasti, državni službenici i službenici u tijelima sa javnim ovlastima, imaju otežavajuću okolnost svoje krivnje jer su oni sami predlagatelji, donositelji i provoditelji zakona za sve građane.
Podsjećam da se i tim tijelima predviđa oduzimanje imovinske koristi:
Vidljiva ozbiljnost ovog zakona usklađenog sa EU zakonodavstvom ogleda se u slijedećem članku u kojem je navedeno kao i kod Kaznenog zakona da se tijelima može oduzeti imovinska korist :
**********************************************************************************************************************
Oduzimanje imovinske koristi
Članak 20.
(1) Sud će pravnoj osobi oduzeti imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom.
(2) Imovinska korist iz stavka 1. ovoga članka je svako povećanje ili sprječavanje smanjenja imovine pravne osobe do kojeg je došlo počinjenjem kaznenog djela.
(3) Imovinska korist ostvarena kaznenim djelom oduzet će se presudom kojom je utvrđeno počinjenje kaznenog djela. Visinu imovinske koristi sud će procijeniti uvidom u cjelokupnu imovinu pravne osobe i dovođenjem u svezu s počinjenim djelom.
(4) Ako se utvrdi nemogućnost oduzimanja imovinske koristi koja se sastoji od novca, prava ili stvari, sud će obvezati prav¬nu osobu na isplatu protuvrijednosti u novčanom iznosu. Sud će pri određivanju novčanog iznosa uzeti u obzir tržišnu vrijednost stvari ili prava u vrijeme donošenja odluke.
(5) Imovinska korist oduzet će se i kad se po bilo kojem pravnom temelju nalazi kod drugoga, ako je prema okolnostima pod kojima je ostvario određene vrijednosti znao ili mogao i bio dužan znati da su vrijednosti ostvarene kaznenim djelom.
**********************************************************************************************************************
Osim navedenog zakona usvojen je novi zakon koji je stupio na snagu 01.01.2009. godine koji je uveo nove inkriminacije u naše zakonodavstvo. Počinitelji tih kaznenih dijela mogu biti, tijela vlasti i odgovorne osobe u njima.
************************************************************************************************************************
Novi Zakon o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (NN 152/08)
Članak 2.
Na kaznena djela propisana ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 71/06. i 110/07.).
Članak 3.
(1) Tko s ciljem da sebi ili drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi pribavi protupravnu imovinsku korist ili da drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi prouzroči štetu, raspolažući povlaštenom informacijom:
1. stekne ili otpusti financijski instrument na koji se ta informacija odnosi, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, neposredno ili posredno,
2. neovlašteno otkrije, priopći, preda ili na drugi način učini dostupnom povlaštenu informaciju drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi,
3. preporuči drugoj osobi ili je navede da na temelju povlaštene informacije stekne ili otpusti financijski instrument na koji se ta informacija odnosi,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je drugome prouzročena znatna imovinska šteta, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinila osoba koja je raspolagala povlaštenom informacijom na temelju:
1. svojeg članstva u upravnim, upravljačkim ili nadzornim tijelima izdavatelja,
2. svojeg udjela u kapitalu izdavatelja,
3. svojeg pristupa informaciji kroz obavljanje svojeg posla, profesije ili dužnosti,
4. na temelju počinjenog kaznenog djela,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga članka pribavljena znatna protupravna imovinska korist ili je drugome prouzročena znatna imovinska šteta, počinitelj će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(5) Za kazneno djelo iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, te stavka 2., 3., i 4. ovoga članka, kad se oni odnose na kazneno djelo iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, pokušaj je kažnjiv.
***********************************************************************************************************************
Vrlo precizno određena kaznena dijela i po ovom zakonu kao stvorena za maestralne postupke ili su na njih zaboravili ???
Da li se po ovom navedenim kaznenom zakonima radi ? Vrlo malo podignutih prijava, po prvom zašto? Neznanje ili prikrivanje vrag bi ga znao. Po drugom ? Tek je stupio na snagu, da li će biti provediv?
Pogledajmo sada svrsishodnost odredbi Kaznenog zakona sa svim novelama ( NN 110/97) Bez obzira na odredbe članaka koje obvezuju građane, ali i tijela progona DORH , Uskok i ostala tijela prema rezultatima njihovog djelovanja kao da se ništa ne događa sa evidentnim kaznenim djelima tijela vlast i odgovornih osoba u tijelima spram građana u kršenju Ustavnih i zakonskih prava građana. Notorna je činjenica da se pojedina kaznena dijela kao što su korupcija , zlouporaba položaja, itd mogu počiniti jedino u tijelima vlasti. Počinjenja tih kaznenih dijela mogu se staviti jedino odgovornim u tim tijelima na teret, da li se to dešava? Sve dosadašnje afere su dokazale da sami provoditelji postupaka u tijelima progona čine kažnjiva dijela zlouporabe položaja i ovlasti, kao i zlouporabu obavljanja dužnosti državne vlasti. Čime se to dokazuje? Prvi primjer bi bio, da tijela progona provode postupke protiv počinitelja kaznenih dijela tako da većina tih postupaka završe u zastari ili s nedostatkom dokaza. Što se dešava sa počiniteljima? Počinitelji bivaju završetkom postupka ekskulpirani i tim postupcima počiniteljima su legalizirani njihova nezakonita bogaćenja. Drugi način sudjelovanja tijela u kaznenim djelima je vođenje postupka radi reklame, pod parolom imamo pravnu državu koja obavlja svoju funkciju. Stvaraju se afere, novine su pune izjava svih relevantnih političkih čelnika i čelnika tijela vlasti. Otvaraju se istrage, pokreću se sudski procesi na kraju se ustanovi da nema argumenata za presudu i osudu. Posljedice ne dokazanih kaznenih dijela, su nemjerljiva bogatstva počinitelja kaznenih dijela i nikom ništa, idemo u novo ozakonjenje nezakonitih radnji.
Činjenične posljedice korupcije, mita, zlouporaba položaja su nemjerljiva bogaćenja sudionika tih kaznenih radnji koja djelovanjem tijela progona ostaju bez sankcija i oduzimanja imovinske koristi. Tko je odgovoran za takvo stanje? Zakon kaže oni koji zloporabljuju ovlasti i dužnost državne vlasti. Ima li osuđenih? Nema ! Ima li oduzete imovinske koristi takvih počinitelja? Nema!
***********************************************************************************************************************
Pogledajmo sada svrsishodnost odredbi Kaznenog zakona sa svim novelama ( NN 110/97)
Neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela
Članak 299.
(1) Tko zna da se priprema počinjenje težeg kaznenog djela i to ne prijavi u vrijeme kad je još bilo moguće spriječiti njegovo počinjenje, a to djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora pet godina ili teža kazna, bude pokušano ili počinjeno,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko počini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka glede kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna dugotrajnog zatvora,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka kad njegova zakonska obilježja ostvari osoba koja je u braku ili živi u izvanbračnoj zajednici s osobom koja priprema počinjenje kaznenog djela, ili joj je ta osoba rođak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik.
(4) Za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka može se blaže kazniti počinitelj koji je s osobom koja priprema počinjenje kaznenog djela u nekom od odnosa iz stavka 3. ovoga članka.
Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela
Članak 300.
(1) Tko zna da je počinjeno teško kazneno djelo pa to ne prijavi iako zna da bi takvom prijavom bilo omogućeno ili znatno olakšano otkrivanje djela ili počinitelja, a za to djelo je zakonom propisana kazna dugotrajnog zatvora,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka kad njegova zakonska obilježja ostvari osoba koja je u braku ili živi u izvanbračnoj zajednici s osobom koja je počinila neprijavljeno kazneno djelo ili je toj osobi rođak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, odvjetnik, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbništva, vjerski ispovjednik ili druge osobe u obavljanju svoga zvanja.
Sklapanje štetnog ugovora
Članak 294.
(1) Tko kao predstavnik ili zastupnik pravne osobe u kojoj nema većinski udio u njezinoj gospodarskoj djelatnosti sklopi ugovor za koji zna da je štetan za pravnu osobu, ili sklopi ugovor protivno ovlasti i time prouzroči štetu pravnoj osobi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka za takvo postupanje primio mito,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne d Izdavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne
Članak 295.
(1) Tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda nepozvanoj osobi,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Ako je odavanje, odnosno pribavljanje podataka koji su poslovna tajna počinjeno radi njihova odnošenja u stranu državu ili ako je počinitelj za takvo postupanje primio mito,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
o deset godina.
Zlouporaba položaja i ovlasti
Članak 337.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugoga,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena imovinska korist,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti
Članak 338.
Službena ili odgovorna osoba u tijelima državne vlasti i jedinicama lokalne samouprave i uprave, jedinicama lokalne samouprave i tijelima koja obavljaju javne ovlasti te službena ili odgovorna osoba u pravnim osobama koje su u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave i uprave, koja radi pribavljanja imovinske koristi u svojoj privatnoj djelatnosti ili privatnoj djelatnosti članova svoje obitelji iskoristi položaj ili ovlast pogodovanjem u natječaju, davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
*********************************************************************************************************************
Da rezimiramo: građanin počinjenjem kaznenog dijela biva procesuiran, ako mu se izrekne kazna za kazneno djelo gubi posao, oduzimaju mu se sredstva stečena kaznenim dijelom itd , dakle posljedice su predviđene i izrečene temeljem zakona.
Tijela vlasti i odgovorne osobe u njima imaju istu sudbinu kao i građani. Dakle tijela progona, iste ove naše države, u skladu sa zakonima morali su procesuirati tijela vlasti i odgovorne osobe u njima.. Tko procesuira tijela koja neće da rade svoj posao, nemoj te mi samo reći nitko? Tijela procesuiramo mi građani. Kako podnesimo kaznene prijave protiv svih tijela koja krše naša prava i protiv ministara koji su odgovorni za rušenje svojih proklamiranih politika koje kasnije proglašavaju pogreškom na štetu građana, zoran primjer II mirovinski stup. Sudjelovanje u dodjeljivanju poticajima stranim firmama, prodaji državnih udjela u poduzećima, Pliva, ne naplaćivanje poreza za prodana poduzeća Lura, ne naplaćivanje rudarske rente za eksploataciju kamena i šljunka. Zatrpajmo Sabor predstavkama i tražimo od naših zastupnika susjeda da obavljaju svoju dužnost, zastupanje interesa građana, a ne svojih pajdaških interesa na štetu svih pa i njih samih. Zaštitimo takvim akcijama i te nesvjesne građane zastupnike. Prijavimo DORH-u , USKOK-u i ostalim tijelima progona kazneno odgovorna tijela i pojedince u njima. Podnesimo prijave protiv odgovornih u tijelima progona za neizvršavanje njihovih obveza radnog mjesta. Podnesimo prijave protiv tijela progona tijelima progona za kršenje zakonskih prava građana.
Mislite da je to utopija?
U postu Kraj diskriminacijama? napisao sam put za ovaj postupak kroz međunarodne institute i sudove.
Zakoni koji se ne provode su mrtvo slovo na papiru .
Pozivam sve, provedimo zakone Lijepe naše to nam je i ljudska i građanska i moralna dužnost.
Da vas čujem, čekam prijedloge
Post je objavljen 13.02.2009. u 19:17 sati.