Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/rasclamba-rasomona

Marketing

Još jedno srljanje u maglu, 16.rujna 2003.

Prošlotjedni posjet vječitoga balkanskog putnika Beogradu, hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i susret sa srbijanskim kolegom Svetozarom Marovićem rezultirao je međusobnom isprikom za sva zla koje je, kako su kazali, bilo koji građanin jedne države počinio nad bilo kojim građanima druge države.Uglednici europske diplomacije požurili su odmah pohvaliti ovaj Mesićev i Markovićev potez, nazivajući ga povijesnim iskorakom na putu ka obostranom povjerenju između Hrvatske i Srbije i Crne Gore, koji mora biti primjerom za ostale zemlje u regiji.
Mediji u RH bliski aktualnoj vlasti također veličaju ovu Mesićevu gestu, dajući joj povijesne dimenzije. Oni koji nisu pod kontrolom vladajuće koalicije, neke oporbene stranke i dio braniteljskih udruga imaju sasvim oprečan stav. Pritom upozoravaju kako se ovdje radi o sada već ustaljenoj praksi vješte zamjene teza s ciljem izjednačavanja žrtve i agresora. U povijesti je, naime, osim Mesića, nepoznat primjer da se žrtva ispričavala agresoru ili pobjednik poraženomu. Neke oporbene stranke, a među njima je najglasniji Pašalićev Hrvatski blok, ne prihvaćaju Marovićevu ispriku, naglašavajući kako će istu prihvatiti, ali uz uvjet da bude izrečena na Ovčari, Škabrnji ili nekom od brojnih stratišta Hrvata u Domovinskom ratu.
Dio režimskih medija u Republici Hrvatskom Mesićevu gestu naziva i dvojbenom u smislu da je ona trebala biti izrečena u Hrvatskoj i upućena hrvatskim građanima srpske nacionalnosti. Takvi komentari diskreditiraju oslobodilačke operacije «Bljesak» i «Oluju», a zaboravljaju i kako je međunarodna zajednica u proljeće 1995. godine izišla s prijedlogom Plana Z-4 koji je Srbima nudio teritorijalnu autonomiju, vlastitu monetu i puno drugih pogodnosti.
Svojom isprikom agresoru Stjepan Mesić je napravio ne samo vrlo ozbiljan presedan po državne interese RH, nego je stvorio i preduvjete za širenje takve prakse na cijelu regiju, što su određeni diplomatski krugovi i željeli. Jučerašnja izjava glavnog tajnika SDA Šefika Džaferovića govori u prilog toj tezi. Naime, Džaferović je prozvao čelnike Republike Hrvatske te Srbije i Crne Gore i zatražio njihovo upućivanje isprike Bosni i Hercegovini zbog, kako je kazao, zločina i šteta koje su susjedne države tijekom rata nanijele BiH. Njemu se pridružio i tijekom rata predsjednik HDZ-a BiH, a sada predsjednik HNZ-a Milenko Brkić, istaknuvši da «BiH s pravom očekuje da joj lideri Hrvatske i Srbije upute ispriku zbog ratnih događanja jer su u stanju u BiH debelo sudjelovali».
Sagledavajući ove isprike Marovića, Mesića, a potom Džaferovića i Brkića, ne možemo se oteti dojmu kako se radi o klasičnom pokušaju skretanja pozornosti s nekih, za domaću javnost, puno zanimljivijih tema. Podsjetimo se i kako je nakon povratka iz posjeta Gadafiju Mesić započeo s uveseljavanjem javnosti o navodnom hercegovačkom porijeklu Gadafijeve supruge, pokušavajući na taj način otupiti oštricu domaće javnosti zbog posjeta jednom od najvećih živućih diktatora, ali i skrivajući od te iste javnosti stvarne razloge svog posjeta. Isti je slučaj i s Mesićevom isprikom u Beogradu. Ona ima svoju stvarnu težinu samo ako se gleda u kontekstu rezolucije 1503 Vijeća sigurnosti UN-a u kojoj se na isti način tretira Ante Gotovina s Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem. Međusobne isprike Marovića i Mesića te izjave Džaferovića i Brkića samo su novi segmenti u procesu izjednačavanja krivnje. Pritom je bjelodano da zbog zakulisnih diplomatskih igara RH i hrvatski narod općenito sve više postaju objektom nametanja jedne nove hipoteke slične onoj koja je nametnuta nakon II. svjetskog rata. Zanimljivo je da u tim procesima ponovno jedan Hrvat ima ključnu ulogu, bivši HDZ-ovac i demokratski izabrani predsjednik RH Stjepan Mesić. A u ovakvom «uveseljavanjem javnosti» samo rijetki stižu skrenuti pozornost na odgovornost europske diplomacije za sprječavanje četverogodišnjeg rata u Hrvatskoj i BiH, što je svakako jedan od ključnih razloga i posljednje političko-diplomatske operete u Mesićevoj izvedbi!


Post je objavljen 09.02.2009. u 12:53 sati.