Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/rasclamba-rasomona

Marketing

Trebamo li sveučilište na materinjem jeziku? 11. rujna 2003.

Sveučilište u Mostaru, kao jedino na hrvatskom jeziku u BiH, utemeljeno je odlukama Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, da bi nakon Daytonskog sporazuma osnivačka prava, ali i obveze, bile prenesena na pet županija s hrvatskom većinom. Prije nekoliko godina, od međunarodnih i nekih domaćih političara, javnost je sustavno bombardirana izjavama o potrebi racionalizacije visokoškolskog obrazovanja u BiH. Ciljano je, prije svega, na mostarsko Sveučilište, odnosno njegovo spajanje s Univerzitetom Džemal Bijedić iz istočnog Mostara u kojem se nastava održava na bošnjačkom jeziku. Opasnost koju je ta inicijativa imala po opstojnost hrvatskog jezika javnost je tada prepoznala pa je ona ostala samo na razini jednoga opasnog pokušaja po opstojnost Hrvata u BiH.
Danas ponovno zvoni na uzbunu iz jedine visokoškolske ustanove na hrvatskom jeziku u BiH. Stanje na Sveučilištu u Mostaru u ovoj visokoškolskoj instituciji poprimilo je dramatične razmjere: studenti nemaju vodu, restoran ne radi, dio telefona je isključen, a upitno je do kada će Sveučilište imati struju. Kao krivci za ovakvo stanje na mostarskom sveučilištu imenovane su županijske vlade, odnosno resorni ministri obrazovanja, čije su ostavke, zbog potpisivanja Sporazuma o zajedničkim obrazovnim jezgrama, zatražene prije nekoliko dana. Studenti i vodstvo posebice ističu neizmirivanje financijskih obveza prema Sveučilištu, a što su pet županija s hrvatskom većinom, kao utemeljitelji ove visokoškolske ustanove, svakako dužne činiti. Pokušavajući riješiti svoje probleme studenti su se obratili i ministru financija Federacije BiH, ali je umjesto Vrankića reagirao predsjednik Federacije Niko Lozančić, naglašavajući kako se ovdje radi o izričitoj obvezi utemeljitelja, dakle njihovoj obvezi i – dugu.
Uz događanja i neka čudna gledišta pojedinih nadležnih dužnosnika iz reda hrvatskog naroda vezana za administrativna ujedinjenja škola te Sporazum o zajedničkim obrazovnim jezgrama, neizmirivanje obveza prema jedinom sveučilištu na hrvatskom jeziku u BiH vrlo je znakovito. Bolje upućeni pritom se pitaju nisu li spomenuti potezi možda dio jednoga te istoga scenarija. Scenarija koji ima za cilj puno korjenitije i dublje promjene od klasičnog preoblikovanja sustava obrazovanja.
Predstavnici međunarodne zajednice također se pozivaju na već potpisane dokumente na temelju kojih slijedi smanjenje broja sveučilišta, odnosno govori o tomu da će sveučilišta koja imaju probleme s financiranjem biti ugašena. Time se, zapravo, do najprostijih detalja razobličavaju nakane voditelja obrazovnih reformi, kako međunarodnih, tako i ključnih domaćih poluga u sustavu vlasti.
Potezi koje danas na polju obrazovanja vuče aktualna vlast, od najvišeg vrha do tijela lokalne uprave, doveli su do neizvjesnosti i zebnje kod učenika i studenata, kao i kod njihovih roditelja. A neke izjave o pripremi određenih zakonskih izmjene na polju obrazovanja u županijama izazivaju i dodatnu zabrinutost. Navodno se priprema i izmjena titulara vlasništva nad osnovnim i srednjim školama, odnosno izuzimanje upravljačkih prava od općina i stavljanje istih pod nadležnost županijskih skupština. Iz toga se može izvući i zaključak o smanjenju broja otpornih točaka koje bi mogle stajati na putu daljim ujedinjenjima škola, mijenjanju njihovih naziva, uvođenju zajedničkih obrazovnih jezgri, kao i, u konačnici, uvođenju nekog novog materinjeg jezika. Tim i takvim dopunama Zakona o obrazovanju, u budućnosti bi vjerojatno bile izbjegnute mučne i dugotrajne rasprave na općinskim vijećima, poput one vođene prije nekoliko dana u mostarskoj općini Jugozapad. I sve bi prešlo u nadležnost županija s hrvatskom većinom, odnosno onih koji ne mogu iznaći sredstva za normalno funkcioniranje jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH, zbog čega je izravno ugrožena njegova opstojnost, na što su dramatično ovih dana upozorili i studenti.


Post je objavljen 05.02.2009. u 10:15 sati.