Za prvu polovicu rujna ratne 1993. godine vezane su mnoge tragične životne priče Hrvata u dolini Neretve i na prostoru zapadne Hercegovine. U to vrijeme muslimansko vodstvo odbilo je staviti potpis na Owen-Stoltenberghov mirovni sporazum, uz zahtjev za cijelim nizom teritorijalnih ustupaka. Oni su se odnosili prije svega na područje doline Neretve, odnosno ticali su se muslimanskog izlaza na more u Pločama i Neumu.
A da sve ne bi ostalo samo mrtvo slovo na papiru pobrinuli su se tadašnji zapovjednici Armije BiH. U njihovim je uredima osmišljena, a kasnije na terenu i provedena vojna operacija širih razmjera poznata pod kodnim nazivom «Neretva 93». Cilj operacije, prema riječima jednog od njezinih planera Sefera Halilovića iznesenim u knjizi «Lukava strategija», bio je ovladavanje Mostarom, Čapljinom, Stocem, Širokim Brijegom i Čitlukom, kao temeljnih pretpostavki za izlaz na Jadransko more u području Neuma i Ploča. «Neretva 93» rezultirala je potpunim vojničkim fijaskom Armije BiH, a događaji koji su se tih dana zbili u Grabovici i Uzdolu, ogledani kroz ratni zločin i mučeničku smrt šezdeset i jedne civilne osobe hrvatske nacionalnosti, pokazali su kako su pojedinci iz tadašnjega muslimanskog vojnog i političkog vodstva time pokazali čak više mržnje spram Hrvata nego želje za ostvarenje svojih strateških ciljeva o izlasku na more.
Sagledavajući sve danas, deset godina kasnije, a imajući u vidu i neke aktualne događaje, da se primjetiti kako zapravo vodeće strukture SDA, unatoč retorici o multietničkoj BiH, nisu odustale od svojih prvotnih nakana. U javnost je tako 'procurila' informacija da je Vijeće ministara BiH prihvatilo ponudu bosansko-malezijske kompanije »Bosmal« o izvedbi pripremnih poslova za izgradnju autoceste koridorom 5C, i to - neposrednom pogodbom. Auto-cesta bi trebala prolaziti kroz BiH strateškim pravcem: dolina rijeke Bosne – dolina rijeke Neretve. Zbog ekoloških, gospodarskih i drugih razloga, prolaz auto ceste uz samo korito Neretve procijenjen je nemogućim, pa je to otvorilo dvije mogućnosti - o trasi istočno ili zapadno od toka rijeke Neretve.
Muslimanska strana zagovara trasu istočnom Hercegovinom i izlaskom na Jadransku auto-cestu u Pločama, a hrvatska strana kroz zapadnu Hercegovinu i izlazak na Jadransku auto-cestu kod Vrgorca. Razlike se pojavljuju i po pitanju transparentnosti projekta te vrijednosti pripremnih radova. Vijeće ministara BiH, unutar kojeg i hrvatski ministri, zalaže se za neposrednu pogodbu s Bosmalom, a hrvatska Vlada za raspisivanje međunarodnog natječaja. Bosmal, unutar kojeg ratni logističar Armije BiH Hasan Čengić ima jednu od ključnih uloga, vrijednost pripremnih radova, uključujući i otkup zemljišta duž trase autoceste, procjenjuje na 300 milijuna dolara, dok Račanova Vlada i Svjetska banka gotovo jednako procjenjuju vrijednost radova potrebnih za raspisivanje međunarodnog natječaja, a radi se o višestruko manjem iznosu od onog Bosmalova – oko 9 milijuna dolara.
Većina neovisnih promatrača ovih događaja slaže se s razmišljanjem kako je cilj ovih pokušaja, iza kojih stoje moćnici iz SDA, domoći se zemljišta duž trase buduće auto ceste. Nakon što bi im to pošlo za rukom, vodstvo Bosmala moglo bi izgradnju auto ceste prenijeti i na neko drugo poduzeće, a svoje aktivnosti usmjeriti na raspolaganje zemljištem oko buduće auto ceste, s težištem na prostor kroz općine Stolac, Čapljinu, Ravno i Neum. Ove aktivnosti, koje posljednjih dana sve više izlaze na vidjelo, zorno pokazuju kako politički ciljevi SDA u posljednjih desetak godina i nisu doživjeli neki kvalitetniji pomak, kada je u pitanju budućnost BiH. Bosmalovi jumbo plakati s porukom »To je naš put - autoput 5C - Bosmal«, koji su «preplavili» BiH, potvrda su nepromijenjene politike SDA, tek djelomice prilagođene metodologije djelovanja današnjem vremenu i okolnostima. Stoga su sličnosti u krajnjim ciljevima između operacije Armije BiH «Neretva 93» i današnje Bosmalove inicijative primjetili mnogi, pa čak i hrvatski premijer Ivica Račan. To se, na žalost, ne može kazati i za članove Vijeća ministara BiH iz reda hrvatskog naroda, koji su svojim glasovima dali potporu inicijativi.
Post je objavljen 02.02.2009. u 21:19 sati.