Ljudi su samo sjena naspram ovog svijeta.
Ne služe ničemu, osim da plaše ostalo.
Predstavljaju razne oblike, ovisno o čovjeku, stvari, životinji ili pojavi.
Ali čemu zapravo služe?
Ljudski životni rok traje onoliko koliko
se procijeni da pojedinac napravi nešto veliko u svom životu.
Za neke ljude "veliko" je napraviti tvornicu, auto, kuću.
Za neke ljude "veliko" je napraviti jedan korak nakon što je godine proveo u kolicima.
Za neke ljude "veliko" je reći osobi ono što osjeća prema njoj.
A za neke ljude "veliko" je samo živjeti.
I kada se to ispuni, čovjek je spreman odletjeti.
No u isti tren kada ga duša napusti,
na svijetu se rodi netko drugi.
Žao mi je samo dvije osobe s kojima se više neću dopisivati preko ovog odlazećeg bloga.
A. i C., čut ćemo se mi negdje drugdje.
A dotad, zbogom.
Oh, da. Momo. Ako niste uspjeli shvatiti (ne krivim vas), Momo je osoba koja još uvijek ne postoji. Bar ga ja nisam još vidjela. On živi jedino u mojoj nadi da će se jednostavno pojaviti.
Post je objavljen 02.07.2008. u 17:16 sati.