Svi mi imamo svoje neke vremeplove
Rijeci neke pjesme, miris nekog cvijeta, pomen nekog imena, grada, vremena...
U zadnjih nekoliko godina svi moji vazniji muskarci su mi poklanjali izmedju ostalog parfem
I kad dosao da ponovo probamo
D kad se je krisom oteo da ga ukradem na vikend ljubavi
Z kad je dolazio da smisljamo imena buducoj djeci i pravimo liste uzvanika
D2 kad se dosao izviniti za propuste
...
Godine se prosle, mirisi oslabili, ali jos par kapi u tim bocicama stoje na polici i svaki put kad uzmem da ih spricnem zadnji put... odustanem...
Ne zelim ih potrositi i baciti
Zelim se sjecati svega navedenog i jos tisuce drugih mirisa, nasih tijela, uzavrelih emocija, neprozivljenih momenata i neprezaljenih strasti...
To mi je svakodnevni podsjetnik da smo bili, da sam voljela i bila voljena... i
Post je objavljen 30.06.2008. u 21:37 sati.