Godišnja konferencija Euroclia ove godine održala se u Bristolu, Engleska, od 31. ožujka do 5. travnja. Tema konferencije bila je „Istraživanje identiteta, različitosti i vrijednosti kroz nastavu povijesti“ (Exploring Identity, Diversity and Values through History Teaching). Sudjelovalo je osamdesetak nastavnika povijesti iz svih europskih zemalja. Hrvatsku udrugu nastavnika povijesti predstavljale su Svjetlana Vorel, prof., Loranda Miletić, viša savjetnica za povijest i Kiti Jurica-Korda, prof. kojima je sudjelovanje omogućeno zahvaljujući projektu „Povijest na djelu – pripremanje za budućnost“ (History in Action – Preparing for the Future).
Nizom zanimljivih predavanja, raznolikih i kreativnih radionica i obilazaka kulturno-povijesnih lokaliteta ostvarena je još jedna izuzetno uspješna konferencija Euroclia koja je i ovoga puta promicala vrijednosti suvremenog pristupa u nastavi povijesti, ali i omogućila dragocjenu razmjenu iskustava nastavnika povijesti čitave Europe.
Veći dio predavanja i radionica održao se na University of West of England. Konferenciju je otvorila predsjednica Euroclia Sussana Margret Gestsdottir, a uvodno predavanje održao je dr Dean Smart, član predsjedništva Euroclia i redovni profesor na UWE, te jedan od najzaslužnijih za izvanrednu organizaciju konferencije. Kroz prva predavanja upoznali smo se s novim engleskim kurikulumom nastave povijesti za učenike od 14 do 16 godina te s izazovima i problemima s kojima su se njihovi autori susretali. Iako se u engleskoj nastavi povijesti nastoji ponovo uvesti i kronološki pristup, to nikako ne znači da je na njemu prioritet već se nastoji osigurati da učenici shvate procese, odnose i vrijednosti kroz povijest, što znači da je i dalje naglasak na razumijevanju, a ne na memoriranju faktografije. Ono što je danas jedan od glavnih interesa nastavnika povijesti i uopće britanskog građanskog društva zapravo je upravo ono što je i tema ovogodišnje konferencije - proučavanje identiteta i različitosti pripadnika raznih naroda i njihovih potomaka koji danas žive u Velikoj Brianiji, a koji su rezultat višestoljetnih različitih migracija.
Gdje i kako tražiti identitet u vrijeme globalizacije bila je tema predavanja Chrisa Culpina pod nazivom „Povijest i identitet – izazovi i mogućnosti“ u kojem naglašava kako bi kroz podučavanje povijesti trebalo pomoći učeniku pronaći identitet na osobnoj, lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. Upravo su tu temu obrađivale i brojne radionice, te na vrlo invetivne načine pokazale kako se sve može ova problematika tretirati u nastavi povijesti i na koje se sve načine može pomoći učenicima u određivanju sebe i svoje uloge u civilnom društvu današnjeg, globaliziranog svijeta.
Jedno od najzapaženijih predavanja bilo je ono uglednog i nagrađivanog profesora Iana Dawsona kojim je prikazao kako se tema iz britanske povijesti (od Rimljana do Normana) može obraditi aktivnom metodom igrokaza kroz kojeg učenici mogu na zoran i zabavan način shvatiti formiranje narodnog identiteta.
Posebno je bilo zanimljivo čuti predavanje izraelskog profesora Eyala Navaha "Dvije strane jedne priče" kroz koje je prezentirao rad izraelsko-palestinske grupe povijesničara na projektu pisanja povijesti 20. tog stoljeća, te probleme i izazove zajedničkog rada kao jednog od bitnih koraka prema pomirenju i suživotu Palestinaca i Izraelaca.
Važnost multiperspektivnosti u podučavanju osjetljivih i kontroverznih tema jedna je od glavnih poruka i radionica koje su upriličene u Muzeju Britanskog Carstva i Commonweltha (The British Empire and Commonwealth Museum) s posebnim osvrtom na temu trgovine robljem i ropstva uopće. Bristol je, naime, bio glavna engleska luka za trgovinu robovima te je toj temi naročita pozornost posvećena i u muzejskoj postavi, i u organizaciji edukativnih aktivnosti Muzeja.
U sklopu konferencije, kako je i uobičajeno, organiziran je posjet školama gdje smo se u neposrednom susretu i razgovoru s nastavnicima i učenicima mogli upoznati sa sustavom engleskog školstva, njihovim neposrednim problemima i svakodnevicom. Moglo bi se reći da su škole u Engleskoj u nekoj vrsti tržišne utrke za učenicima u kojoj svojom kvalitetom, suvremenim inventarom te nadasve sposobnošću nastavničkog kadra osiguravaju veći broj učenika.
Jedan dan konferencije posvećen je obilasku kulturno-povijesnih lokaliteta južnog Somerseta, preciznije dviju vila iz XVI. st. (Barrington Court with kitchen garden i Montacute hause). Tom smo prilikom u tipičnom okruženju Engleske iz doba Tudora upoznati na koje se sve načine može iskoristiti povijesni lokalitet za podučavanje učenika svih uzrasta. Ne može se ne zapaziti koliko se pozornosti posvećuje organizaciji rada s učenicima na ovakvim povijesnim lokalitetima i koliko su sami djelatnici ovih ustanova educirani upravo za rad s mladima.
Na plenarnoj skupštini Euroclia predsjednica je podnijela izvješće o radu i aktivnostima kroz proteklu godinu. U Predsjedništvo je izabrana nova članica Polina Verbitska iz Ukrajine umjesto Chare Makriyianni s Cipra kojoj je istekao mandat, dok su svi ostali članovi za sada ostali isti.
Sljedeće godine godišnja konferencija će se održati na Cipru, ravnopravno na grčkom i turskom dijelu otoka, a tema će biti Međukulturalni dijalog i podučavanje povijesti.
Zaključila bih ovo izvješće citatom iz engleskog kurikuluma nastave povijesti: „Povijest potiče učeničku znatiželju i maštu, a kroz dileme, izbore i uvjerenja ljudi iz prošosti pokreće ih i inspirira. Ona pomaže učenicima razviti vlastiti identitet kroz razumijevanje povijesti i na osobnoj, lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini.“
Post je objavljen 06.05.2008. u 22:01 sati.