NAPUŠTENO DIJETE
Ostavila ga je
kao staru krpu odbacila
i nije suzu pustila
kad je odlazila.
dijete je stajalo na cesti, nepomično, začuđeno
zurilo je vlažnim očima
otvorenih usti.
Našli su ga gdje leži na travi
kraj rijeke, uplakano, zamazano
O, da ostavljeno.
Zaspalo je dijete
u nesvjesticu palo, ponekad se budilo
nepoznata lica bi vidjelo.
Doktori i sestre srce mu slušali da zdravo kuca su rekli, a ne znaju da zbog zle
sudbine ono iznutra krvari. Velika je praznina
dušom kovitla more
pjeni se iz velikih očiju
to kapaju gorke djetinje suze...
Suze za izgubljenim djelom sebe, izgubljenim djetinjim gladnim i žednim danima.
Al najviše je plakalo za bezdušnom majkom
što suze ne zaslužuje
jer ona ne brine dal mrtvo leži, negdje u jarku Ona ne plače
zbog svoga čina
i neće znati što dijete osjeća
bijes, tugu ili suze koje
samo loše najavljuju
neizvjesnost i očaj
malu dušu na komade kidaju
I zna dijete da ga mati
nikad neće sebi zvati
niti potražiti...
Odraslo je to dijete,
nastavilo je živjeti
bez majčinske ljubavi..
Diglo se, na noge stalo
i srce mu čvršće od kamena postalo...
Post je objavljen 14.04.2008. u 20:54 sati.