Marketing
set them on fire...
tko sam uopće ja...
mnogi od vas koji znaju samo tehničko-blogersku verziju jako bi se iznenadili kada bi me upoznali u stvarno... a vi jadni koji me poznajete i ovako... pa... jadni vi...
to je jedna od tema razgovora između mene i blondie koji se poveo opet zbog istog razloga... mog očaja i mene same...
mislim da nisam zgodna, mislim da imam viška sala, mrzim svoju visinu, nemam samopouzdanja... i tako u nedogled... ovo malo nabrojano su moji kompleksi... sagledani od strane osobe koja me poznaje...
onda je tu pitanje jesam li ja pametna? ovo, ono... najgore je to što se često ukočim...
najgore je stajat pred nekim s užas glupom facom i nemoćna da odgovorim...
nije mi se to jednom dogodilo... nakon svega što sam prošla kako mogu biti još tako nesigurna... upoznala sam neke od naših cijenjenih političara, svakodnevno živciram profesore nabijajući im vlastito neznanje na nos, govorila sam pred kamerama, punim dvoranama ljudi…
i di je problem… pa doma… moja teza je da se moji roditelji nisu mogli nositi s mojim intelektom...
pa su me odgajali na jedan neuobičajen način... i koji je rezultat? jedna jako iskompleksirana osoba... s obzirom da sam još odmalena sipala kojekakve pametne stvari, uvjerili su me da sam glupa... a dalje nije bilo teško... odgajana sam u tipično rodno uvjetovanom raspoloženju... moraš kuhati, moraš čistiti, moraš pomagati tati i mami, moraš ovo, moraš ono...
a što ako ja ne želim? pa kipit ću iznutra, ali neću ni riječi pisnuti roditeljima... ja ne bježim od kuće, ja poštujem ono što mi roditelji narede i odrede, pokoravam se drugima, živim za druge... savršen primjer promašenog slučaja...
a i užasno ličim na nekog indigo klinca...
više brinem za druge nego za sebe... mogu se raniti, neću ni pisnuti... ali ako je netko drugi u pitanju sve ću učiniti... emotivna sam do te mjere da često boli, a za druge meni drage dala bi i krv i suze...
pa što ispadne na kraju? osoba koja podcjenjuje samu sebe, druge diže u visinu, ne podnosi vlastite roditelje, a nema im snage to reći...
toliko od jednog promašenog slučaja znanog i kao mala blogerica beznačajnih riječi...
Post je objavljen 31.01.2008. u 19:25 sati.