U lipnju 2007. godine - Okrugli stol o ljudima bez doma i prihoda
U razgovoru s voditeljima zagrebačkih prenoćišta može se steći općeniti dojam da je problem zagrebačkih beskućnika iz godine u godinu sve veći, jer ih naprosto ima sve više i više, ali se također može primijetiti kako je državna i lokalna skrb o ovoj najugroženijoj populaciji danas bolja nego ikad.
Beskućnici su socijalno najisključenija skupina, no većina njih u Hrvatskoj ipak je uključena u sustav socijalne skrbi, rečeno je na današnjem okruglom stolu o pravima beskućnika, koji je organizirao Vladin ured za ljudska prava.
U Hrvatskoj je, prema podacima iz 2005. godine, bilo pet skloništa u kojima su boravile 154 osobe, rekao je predstojnik Ureda Luka Mađerić.
Istraživanje koje je 2002. godine na uzorku od 400 beskućnika proveo Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, s ciljem snimanja stanja na području Zagreba, pokazalo je da 87 posto beskućnika čine muškarci, a prosječna dob beskućnika je 57 posto.
Iznesen je i zanimljiv podatak, prema kojem je njih 23 posto bilo u radnom odnosu preko 14 godina. Polovica ispitanika boravila je u organiziranom smještaju za beskućnike, a više od 90 posto ih se hranilo u pučkim kuhinjama.
Sedamdeset posto beskućnika, prema istraživanju, ima zdravstvenu zaštitu.
Pomoćnica pročelnika za socijalnu zaštitu Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Marinka Bakula Anđelić rekla je da iako ti podaci nisu najnoviji, to je prvi put da je napravljena jedinstvena baza beskućnika u Zagrebu.
Zagreb za smještaj beskućnika ima jedno prenoćište koje je kapaciteta 84 ležaja, no oni se smještaju i u prenoćište Crvenog križa i Caritasa, rekla je pomoćnica pročelnika za socijalnu zaštitu Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Romana Galić dodajući kako se za njih obroci pripremaju u dvije pučke kuhinje.
Predstojnik Studijskog centra Socijalnog rada Pravnog fakulteta Gojko Bežovan beskućnicima je nazvao sve one osobe koje ne mogu ostvariti pristojno stanovanje koje odgovara standardima suvremenog stanovanja.
Razvijene europske zemlje ne dopuštaju stanovanje u podrumima, a u Hrvatskoj u podrumima stanuje od osam do deset tisuća ljudi. Svi oni, kao i zaštićeni najmoprimci koji stanuju u stanu u privatnom vlasništvu, a prije su bili nositelji stanarskog prava, te podstanari, ubrajaju se u kategoriju beskućnika, rekao je Bežovan.
Na skupu su iznesena i međunarodna iskustva, među kojima i iskustvo Velike Britanije, koja je za beskućnike organizirala model tzv. socijalnog poduzetništva, u sklopu kojeg beskućnici rade poslove kao što su čišćenje cipela, prodaja novina i slično.