U dubini srca
zamro je krik
koji nisi čuo !
I u trenutku tuga
nabrekne kao slutnja
ona je moja
i znači sva ona sjećanja
u kojima živi moj mali svijet.
Prošetao si mojim jutrima
i nebo ti se smiješilo
drveće se blagonaklono poklonilo..
A zemlja
ona je nadom natopljena
i nekim nestrpljenjem čudnim
kao pred karneval.
Jer tebe ulice čekaju
da te na krilima ponesu
već i budućnost uči tvoje riječi
i pjesme tvoje napamet..
Budućnost već poznaje tvoje pokrete
i tvoj glas…….
U dubini srca
zamro je krik
koji nisi čuo
Post je objavljen 12.08.2007. u 13:39 sati.