Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/watchtower

Marketing

ŠTO ĆE SE DESITI AKO SE ZEMLJA ZAGRIJE ZA SAMO 6°C

Samo u prvom naletu globalnog zatopljenja, sa Zemlje će nestati trećina izvora vode. Zatim će se otopiti 75 posto alpskih glečera i početi nestajati otočne države poput Maldiva. Istočna Amerika, Karibi, Meksički zaljev naći će se na udaru orknaskih uragana poput Katrine koja je poharala New Orleans. Europa će postati sjeverna Sahara, ljudi će se seliti u panici u skandinavske zemlje. Nestat će Sjeverni i Južni pol, u Australiji se neće moći živjeti, presušit će Amazona...

Kataklizmički scenarij budućeg života na Zemlji gotovo je neizbježan. Sve ovisi o tome hoće li prosječna temperatura porasti za jedan ili šest Celzijevih stupnjeva, tvrdi u svojoj novoj knjizi “Six Degrees: Our Future on a Hotter Planet” Mark Lynas, poznati novinar, publicist i aktivist fokusiran na problem klimatskih promjena.

Globalno zagrijavanje izmiče kontroli, zbog čega su milijarde ljudi u opasnosti - upozorili su prije nekoliko dana u Bruxellesu predstavnici Međudržavnog panela za klimatske promjene (IPCC), UN-ove organizacije koja okuplja oko 3000 klimatskih znanstvenika iz cijeloga svijeta.

Kao što smo već pisali, IPCC je početkom ove godine predstavio prvi dio studije “Klimatske promjene 2007.”, dosad najdramatičnijeg izvještaja o klimatskim promjenama u kojem znanstvenici iznose procjenu

da će u 21. stoljeću globalna temperatura na Zemlji narasti u rasponu od 1,8 do 6,4 Celzijeva stupnja. Dok su prošli tjedan znanstvenici u Bruxellesu govorili o mogućim posljedicama globalnog zagrijavanja koje će prve osjetiti najsiromašnije zemlje svijeta, u britanskim se knjižarama pojavila knjiga Marka Lynasa.

Ono što “Six Degrees” razlikuje od ostale pesimistički intonirane literature o klimatskim promjenama je činjenica da se Lynas u svojoj knjizi bavi sa šest scenarija globalnog zagrijavanja, ovisno o tome koliki će biti rast globalne temperature.

Alpe su već počele kopniti i tijekom idućih 45 godina nestat će 75 posto alpskih glečera. Poznata skijališta poput Schladminga, Kitzbuhela i Garmish-Partenkirchena nestat će već za 20 godina. Otočne atolske zemlje poput Maldiva potonut će zbog dizanja razine mora. Istočna Amerika, Meksički zaljev, Karibi, pacifički otoci i Bengalski zaljev suočavat će se s razornim uraganima poput Katrine koji je razorio New Orleans

Nijedan od scenarija nije optimistički jer, kao što znanstvenici u posljednje vrijeme upozoravaju, kratkoročno, odnosno na razini nekoliko desetljeća nije moguće zustaviti globalno zagrijavanje. Čak i kad bismo emisiju stakleničkih plinova stabilizirali na razini iz 2000. godine, temperatura bi nastavila rasti brzinom od 0,1 Celzijev stupanj po desetljeću, što znači da će u idućih 50 godina svijet biti topliji barem za 0,5, a do kraja stoljeća za jedan Celzijev stupanj.

Pokušavajući predočiti kakva će nam biti budućnost, Mark Lynas osvrnuo se na prošlost našeg planeta i uočio da je prije 6000 godina Zemlja bila toplija za jedan Celzijev stupanj nego danas. U to doba srce današnje poljoprivredne Amerike oko Nebraske bilo je pustinja. Mini repriza toga dogodila se prije sedamdesetak godina kad je zapadna Amerika bila pogođena sušom, zbog čega su ljudi masovno napuštali svoje domove.

- Zapad SAD-a mogao bi ponovno trpjeti višegodišnje suše, koje bi bile mnogo gore od onih koje su to područje pogodile tridesetih godina prošlog stoljeća. Pustinje bi se ponovno pojavile u Nebraski, ali i u istočnoj Montani, Wyomingu i Arizoni, sjevernom Teksasu i Oklahomi. Prašina i pješčane oluje pretvaraju dan u noć, a tisuće kilometara bivše prerije, farme, ceste, čak i cjelokupni gradovi bit će zatrpani pijeskom - tvrdi Lynas.

Još će gore biti u siromašnim zemljama u blizini ekvatora. Klimatološki centar Hadley procjenjuje da će zbog rasta temperature za jedan Celzijev stupanj do 2100. godine nestati trećina izvora vode sa Zemljine površine. Dok su tropske zemlje sada na klimatološkoj prekretnici, čini se da je Arktik prešao točku iza koje nema povratka. Zagrijavanje u blizini polova odvija se brže nego na globalnom prosjeku, a rezultat toga je da je Arktik u posljednjih 40 godina već izgubio 400 prostornih kilometara leda. Alpe su, također, počele kopniti i tijekom idućih 45 godina nestat će 75 posto alpskih glečera. Poznata skijališta poput Schladminga, Kitzbuhela i Garmish-Partenkirchena nestat će već za dvadesetak godina.

- Cijeli gradovi i sela bit će u opasnosti. Neki gradovi, poput Pontresine u istočnoj Švicarskoj, već su počeli podizati bedeme protiv lavina i odrona - kaže Lynas.

S druge strane globusa, otočne atolske zemlje poput Maldiva potonut će zbog dizanja razine mora. Kako se na njihovim atolima more već opasno približava, neki stanovnici otočne države Tuvalu u Tihom oceanu već su postali ekološki izbjeglice. U idućih 40 godina svi otoci koji čine državu Tuvalu potonut će pod naletom mora. Nadalje, istočna Amerika, Meksički zaljev, Karibi, pacifički otoci i Bengalski zaljev suočavat će se s razornim uraganima poput katastrofičnog uragana Katrina koji je 2005. razorio New Orleans. Šanse da izbjegenemo scenarij od rasta temperature između 0,5 i jednog Celzijeva stupnja ravne su nuli.

Drugi klimatski scenarij predviđa rast temperature između jednog i dva Celzijeva stupnja, a sa sadašnjom razinom emisije ugljičnog dioksida taj će se scenarij ostvariti već za 40 godina. Toplinski udari, poput onih što su u ljeto 2003. haračili Europom, bit će uobičajena pojava. Čak i kad ljeta budu prosječna, ljudi će umirati od toplinskog udara.

- Prvi simptomi mogu biti minorni. Ljudi osjećaju laganu mučninu, vrtoglavicu i nervozu. No kad jednom tijelo dostigne temperaturu od 41 Celzijeva stupnja, naš termoregulacijski sustav počinje se slamati. Znojimo se bez prestanka, a disanje postaje plitko i ubrzano. Puls se ubrzava i žrtva može pasti u komu. Sve dok se ne poduzmu drastične mjere kako bi se smanjila tjelesna temperatura, mozak ne prima dovoljno kisika, a vitalni organi počinju otkazivati. Smrt može brzo nastupiti - kaže Mark Lynas, podsjećajući da je na takav način u ljeto 2003. samo u Francuskoj umrlo 10.000 ljudi, uglavnom starijih i bolesnih osoba.

Diljem Europe toga strašnoga ljeta zbog toplinskog je udara umrlo između 22.000 i 35.000 ljudi. Vrućine su tada uništile usjeve pa je šteta koju su pretrpjeli europski poljoprivrednici procijenjena na 12 milijardi dolara. Požari su harali Mediteranom, a samo u Portugalu nanijeli su štetu od 12 milijardi dolara. Vodostaji rijeka Po u Italiji, Rajne u Njemačkoj te Loire u Francuskoj bili su tako niski da je zaustavljen riječni promet, zaustavljena su navodnjavanja, a i neke su hidroelektrane prestale s radom. Lynas, međutim, navodi predviđanja klimatologa Centra Hadley koji smatraju da će do 2040. godine više od pola europskih ljeta biti toplije nego ljeto 2003. godine.


U svijetu koji će za dva Celzijeva stupnja biti topliji nego danas nitko više neće čeznuti za ljetovanjem na Mediteranu.

- Umjesto da sa sjevera kontinenta idu na Mediteran, ljudi će s Mediterana hitati na sjever - kaže Lynas i naglašava da će se Mediteran suočavati sa saharskim toplinskim udarima. Kad je posljednji put, a to je bilo prije 125.000 godina, Zemlja bila toplija za dva Celzijeva stupnja nego danas, razina svjetskih mora bila je viša pet do šest metara. Taj “ostatak” vode zarobljen je u polarnom ledu koji se sada topi. Jedna od Ahilovih peta našeg planeta svakako je Grenland koji se zagrijava 2,2 puta brže od ostatka svijeta.

- S takvim tempom sav led s Grenlanda iščeznut će za 140 godina. Zbog dizanja razine mora mogao bi nestati Miami, dok će središnji dio Londona biti poplavljen. Bangkok, Mumbai i Šangaj izgubili bi većinu svoga teritorija - tvrdi Lynas. Naraste li globalna temperatura za dva Celzijeva stupnja do 2050. godine, nestat će trećina biljnih i životinjskih vrsta. Šanse da izbjegnemo taj scenarij procjenjuju se na 93 posto, ali samo pod uvjetom da se emisija stakleničkih plinova u idućih deset godina smanji za 60 posto.

Rast temperature od tri Celzijeva stupnja dramatično bi ugrozio proizvodnju hrane u cijelom svijetu.

- Prvo milijuni, a zatim milijarde ljudi suočit će se s glađu i borbom za opstanak - tvrdi Lynas i ističe da bi to moglo izazvati velike migracije ljudi, iz srednje Amerike u Meksiko i SAD, iz Afrike u Europu gdje bi mogla ojačati krajnja desnica, pa čak oživjeti i fašizam.

Kako bi našao koliko-toliko valjanu usporedbu, Lynas se “vratio” u doba pliocena prije tri milijuna godina kad je temperatura bila tri Celzijeva stupnja viša nego danas. U to doba nije bilo kontinentalnih glečera u sjevernoj hemisferi, na Arktiku je raslo drveće, a razina svjetskih mora bila je 25 metara viša nego danas. Scenarij rasta za tri Celzijeva stupnja znači nepovratno i potpuno topljenje grenlandskog leda, ali i smrt pluća svijeta, amazonske prašume. Šanse da se izbjegne “scenarij od tri Celzijeva stupnja” vrlo su male ako temperatura već naraste za dva Celzijeva stupnja.

Zbog dizanja razine mora mogao bi nestati Miami, dok će središnji dio Londona biti poplavljen. Bangkok, Mumbai i Šangaj izgubili bi, po tom scenariju, većinu svoga teritorija. Scenarij rasta temperature za tri Celzijeva stupnja znači bespovratno i potpuno topljenje grenlandskog leda, ali i smrt ‘pluća svijeta’, amazonske prašume

Dođe li do rasta temperature između tri i četiri Celzijeva stupnja, milijuni izbjeglica selit će se s obalnih gradova pogođenih poplavama, uraganima i olujama na sigurnija područja u unutrašnjosti. Praktički svi će obalni gradovi biti napušteni, a oni koji opstanu pretvorit će se u otoke utvrde. Područje Mediterana bilo bi napušteno jer bi ljudi bježali na sjever Europe i u Skandinaviju. Znatan dio Velike Britanije bio bi trajno nenaseljen zbog stalnih poplava, dok bi Oxford bio na obali mora. S porastom temperature od tri Cezlijeva stupnja, poljoprivredna proizvodnja u Kini doživjela bi slom, što znači da bi se 1,5 milijardi Kineza (200 milijuna više nego sada) suočilo s gladovanjem. Smrt od gladi bila bi svakodnevna prijetnja milijardama ljudi diljem svijeta. Šanse da izbjegnemo taj scenarij su vrlo loše ako temperatura već naraste za tri Celzijeva stupnja i permafrost (trajno zamrznuto tlo) se počne odmrzavati.

Dođe li do rasta temparture između četiri i pet Celzijevih stupnjeva, naš bi planet izgledao sasvim drukčije nego danas. Led bi nestao s oba pola, prašume bi izgorjele u požarima i pretvorile se u pustinju. U potrazi za hranom, ali i utočištem na kojemu bi bili manje izloženi ekstremnim klimatskim događajima, ljudi bi i dalje migrirali prema sjeveru. Lynas iznosi tvrdnju Jamesa Lovelocka, tvorca glasovite teorije Geja o zemlji kao živom, samoregulirajućem organizmu, koji je jednom iznio sumnju da bi Kina i SAD mogli okupirati Kanadu i Sibir.


TOPLINSKI UDAR
Vrućine koje su vladale Europom 2003. godine nisu ništa prema onome što bi se moglo dogoditi ako temperatura poraste za samo tri Celzijeva stupnja

- Svaki oružani konflikt, posebice onaj u koji bi bilo uključeno nuklearno naoružanje, samo bi povećao nenaseljivi dio planeta - tvrdi Lynas. Prema ovom scenariju, kontinentalna bi Španjolska, uključujući i Madrid, bila pretvorena u pustinju. Palme bi rasle u Belgiji i Engleskoj, dok bi Arktički ocean bio toliko topao da bi u njemu živjele mediteranske alge. Šanse da se izbjegne scenarij od pet stupnjeva su zanemarive ako temperatura već naraste za četiri Celzijeva stupnja i dođe do oslobađanja metana koji je “zarobljen” na dnu oceana.

Iako IPCC-ov klimatski izvještaj predviđa i rast temperature od šest Celzijevih stupnjeva, klimatski modeli malo govore o tom scenariju koji Lynas naziva “šestim krugom Danteova pakla”. Slični klimatski uvjeti na Zemlji su vladali pred kraj razdoblja Perma prije 251 milijun godina kad je izumrlo 95 posto vrsta.

- Ta epizoda bila je najgore razdoblje kojem je bio izložen život na Zemlji, a naš je planet bio najbliži tome da završi kao mrtva i izolirana stijena u svemiru - tvrdi Lynas, upozoravajući da bi razvoj tog scenarija bio kraj ljudske civilizacije. No šanse da izbjegnemo taj scenarij su zanemarive ako temperatura prethodno naraste za pet Celzijevih stupnjeva.


::IZ MEDIJA::
Kad Zemlja bude za 6 stupnjeva toplija (Jutarnji list)

Post je objavljen 10.04.2007. u 16:41 sati.