Nakon dvaju zloslutnih izvješća Ujedinjenih naroda o globalnom zagrijavanju, znanstvenici i svjetske vlade počet će sutra u Bangkoku razmatrati kako bi se moglo pristupiti rješavanju tog problema jer, kako upozoravaju ekolozi, vremena za svađe više nema.
U nacrtu zaključaka koji bi trebao biti usvojen u petak, nakon što zadnje UN-ovo izvješće razmotri više od stotinu nacija, upozorava se da vrijeme za jeftina rješenja istječe zbog brzog rasta emisija stakleničkih plinova.
Izvješće je treće koje je ove godine objavila UN-ova skupina stručnjaka za klimu nakon prvog u veljači u kojem se s 90-postotnom sigurnošću ustvrdilo da je za globalno zagrijavanje kriv čovjek te drugog objavljenog 6. travnja u kojem je upozoreno da će klimatske promjene uzrokovati glad, suše, toplotne udare i podizanja morske razine.
"Prelazimo s dva vrlo otrežnjavajuća izvješća u fazu kada treba vidjeti što se može učiniti s klimatskim promjenama. A mi to možemo", rekao je Achim Steiner, izvršni direktor UN-ova Programa za okoliš (UNEP).
"Nakon što nam je pokazao put koji vodi prema sve većim problemima, Međuvladina skupina stručnjaka za klimatske promjene (IPCC) otvara nam i vidike u smislu rješenja i pokazuje da su ona dostižna", rekao je Steiner za Reuters.
Izvješće procjenjuje da će stabiliziranje emisija stakleničkih plinova stajati između 0,2 i 3 posto svjetskog BDP-a do 2030.
Prema nekim scenarijima, rast BDP-a mogao bi zabilježiti i mali rast zbog manjeg zagađenja i manje štete za zdravlje koje uzrokuje izgaranje fosilnih goriva, što je glavni uzrok zagrijavanja.
"Postoji značajan gospodarski potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova u svim sektorima u desetljećima koja dolaze, dovoljno da se zaustavi rast globalnih emisija ili da se one smanje ispod sadašnjih razina", kaže se u nacrtu zaključaka.
Zaključci uglavnom podupiru zaključke do kojih je došao bivši glavni ekonomist Svjetske banke Nicholas Stern, koji je prošle godine procijenio da bi mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kada bi ih se poduzelo sada, stajale oko jedan posto svjetskog BDP-a, a pet do 20 posto bude li ih svijet odgađao.
Izvješće kao moguća rješenja nudi skupljanje i podzemno skladištenje plinova koje ispuštaju elektrane na ugljen, korištenje obnovljivih energija poput solarne ili energije vjetra, veće korištenje nuklearne energije, efikasniju rasvjetu i izolaciju zgrada.
Upozorava ipak da će prosječna globalna temperatura porasti za barem 2 do 2,4 stupnja Celzijevih iznad predindustrijskog prosjeka i uz najstroža ograničenja emisija. EU smatra da je porast temperature od 2 stupnja Celzijevih prag kada mogu nastupiti "opasne" promjene u klimatskom sustavu.
A veliko je pitanje hoće li vlade djelovati. "Još je mnogo onih koji ne razumiju složenost pitanja i nadaju se da će ono nekako nestati", rekao je Steiner. "Tehnologije i mjere potrebne za borbu protiv klimatskih promjena već postoje. Treba nam samo hrabrost i vizija onih koji donose političke odluke", istaknuo je Stephan Singer iz organizacije za zaštitu okoliša WWF.