Marketing
Mogu li krave silaziti niz stube?!
A možete li vi smisliti neko manje glupo pitanje?
Ako je vjerovati autoru istoimene knjige Paulu Heineyju, nema glupog pitanja, već samo glupih odgovora. No, kao što valjda pretpostavlja, njih nema u ovoj škrinjici znanja.
Koliko dugo čovjek može ostati budan?
Službeni svjetski rekord u budnosti je 264 sata (tj. jedanaest dana), a postavio ga je 1964. godine sedamnaestogodišnji student Randy Gardner.
Može li se nekoga držati budnim dovoljno dugo da od toga umre?
Da, može! Na štakorima je proveden pokus s rotirajućim stolićem koji bi se počeo okretati čim bi moždani valovi glodavaca odali da tone u san te bi se tako prisiljavalo glodavca da ostaje budan. Nakon tjedan dana štakori su počeli pokazivati znakove iscrpljenosti: na repu i šapama su im izbijale lezije, postajali su razdražljivi i temperatura tijela pala im je jer su se nastojali zagrijati više nego inače. Jeli su dvostruko više nego inače, no izgubili su 10 do 15 posto tjelesne težine. Nakon otprilike sedamnaest dana bez sna, ugibali bi.
Ako nam se koža stalno ljušti, kako to da se tetovaže ne skinu?
Ljudska koža ima dva sloja: vanjski sloj, epidermu, i unutarnji sloj, dermis. Vanjski sloj debeo je oko četiri do pet slojeva stanica, dok je dermis mnogo deblji. Prilikom tetoviranja, boja se uštrcava duboko u stanice dermisa u donjem sloju kože. Dermis je relativno stabilan sloj i vrlo se malo mijenja tokom života. U vanjskom sloju sve se stanice zamjenjuju, no u donjem sloju mijenjaju se samo pojedinačne molekule, ne čitave stanice. Jednom kada se tetovirate, to je to, i neće vam tjelesna kemija pomoći da se riješite tetovaža.
Mogu li životinje počiniti samoubojstvo?
Postoje tvrdnje da su jednom dva dupina u zatočeništvu počinila samoubojstvo: jedan je samoga sebe umlatio nasmrt nedugo nakon što je to učinio njegov sudrug. U prirodi je odustajanje od života u korist drugih dosta uobičajeno. Pčele se žrtvuju kako bi zaštitile košnicu, lavice stradavaju braneći mladunce, neki pauci proždiru svoje roditelje, a hobotnice se, dok čuvaju mlade, ne hrane i ponekad ugibaju od gladi. Pčelinja matica ponekad raspori trutove tokom parenja, a ženke bogomoljki svog mužjaka ponekad požderu. Postoje paraziti koji domaćina mogu natjerati na samoubojstvo: neki nametnici bumbara mogu navesti da zaroni u baru. Nametnici slatkovodnog škampa mogu ga prisiliti da pliva sasvim blizu površine vode dok ne bude pojeden.
Čula sam da se krava može popeti uza stube, ali da ne može sići. Je li to istina?
Da, istina je. Zbog rasporeda kostiju noge zglob će se pregibati dok se krava penje stubama, ali ne i dok je pokušate navesti da njima siđe. Kad već govorimo o seoskom imanju, možda biste željeli znati da odrastao medvjed može trčati jednako brzo kao konj, da konji ne povraćaju, emui ne mogu hodati unazad i da pačje 'kvak!' nema jeke, ali nitko ne zna zašto.
Zašto se ljubimo da bismo pokazali naklonost?
Jedna od stvari koja nas razlikuje od životinja je način na koji međusobno komuniciramo. Jedan očiti način komunikacije je jezik kojim možemo izraziti složene zamisli i osjećaje, i koji nam omogućuje da nas drugi razumiju. Nije sasvim jasno je li se jezik razvio kada smo počeli živjeti u većim skupinama ili je jezik to omogućio. No, ljudi ne komuniciraju samo govorom, već i izrazima lica, stavom i fizičkom interakcijom. Neke životinje to također mogu, i što je veća društvena skupina, složenije su interakcije. Kod društvenih primata je, primjerice, timarenje krzna važan dio ponašanja i služi izgradnji odnosa.
U ovoj taktilnoj vrsti komunikacije sudjeluju usne i ruke, vjerojatno stoga što je gustoća osjetilnih živaca u prstima, na usnama i na jeziku vrlo velika.
Koje je biološko objašnjenje ljubavi?
Analizirate li čokoladu, otkrit ćete da je jedan od glavnih sastojaka za 'dobar osjećaj' kemijski spoj feniletilamin. Taj spoj prisutan je i u našim tijelima prilikom spolnog uzbuđenja, a proizvodi ga hipofiza. Ima ulogu u pojačanju osjećanja i ubrzanju rada srca. Dopamin je također dio 'osjećaja zaljubljenosti'. On juri mozgom i čini da se dobro osjećamo, a pomaže mu noradrenalin koji potiče proizvodnju adrenalina koji pak ubrzava rad srca. Većim dijelom osjećaj blaženstva uzrokuje feniletilamin. Djelujući zajedno, ova tri ispoja ponekad mogu nadvladati aktivnost mozga koja upravlja logičkim razmišljanjem - otuda 'luda' zaljubljenost.
Post je objavljen 28.03.2007. u 12:04 sati.