Marketing
Upoznajmo mozak: Glia stanice – logistika mozga
Osnovna građevna jedinica živčanog sustava jest živčana stanica, neuron. Neuroni su međusobno povezani i prenose s jednog na drugog živčane impulse. Od tih strujanja živčanih impulsa građen je naš mentalni život, ti živčani impulsi omogućuju prijenos «naredbi» za kretanje do mišića, reguliraju aktivnost unutarnjih organa, preko njih primamo informacije i td. Da bi neuroni mogli obavljati tu svoju glavnu funkciju, a da se ne moraju puno «zamarati» ostalim stvarima, u živčanom sustavu postoji jedna skupina stanica koje se nazivaju potporne ili Glia stanice. Procjenjuje se da u živčanom sustavu ima oko 10 puta više glia stanica nego što ima neurona.
Za razliku od neurona, koji se formiraju tijekom ranog razvoja organizma i ne dijele se, glia stanice se stalno dijele i zamijenjuju jedna drugu, poput većine ostalih tjelesnih stanica. (Tumori na mozgu su često posljedica nekontroliranog dijeljenja upravo glia stanica).
Postoji više osnovnih vrsta glia stanica.
EPENDYMALNE GLIA STANICE
Naš je živčani sustav okružen s nekoliko ovojnica. Između tih ovojnica i živčanog sustava kola tekućina, cerebrospinalni likvor. Prostor između ovojnica i mozga i ostalih dijelova živčanog sustava spojen je sa cijevi koja prolazi kroz sredinu živčanog sustava. Kroz tu cijev također prolazi spomenuti likvor. Cijev je u samom mozgu dosta proširena, tako da se tu više ne govori o cijevi, nego o moždanim komorama, ventrikulama, koje prolaze i kroz svaku od dvije polutke velikog mozga. Te su dvije komore spojene u treću središnju koja se nastavlja na četvrtu komoru koja je smještena usred moždanog debla. Na donjoj slici prikazane su moždane komore.
Ependymalne glia stanice smještene su na zidovima moždanih komora, a njihova je glavna zadaća proizvodnja i izlučivanje cerebrospinalnog likvora. Likvor se konstantno proizvodi i kola kroz ventrikule, te se na posljetku apsorbira u krvne žile. Likvor ima nekoliko funkcija: štiti živčani sustav od mehaničkih ozljeda, kroz njega teku i eliminiraju se otpadne tvari, sudjeluje u «hlađenju» mozga, te se njime transportiraju i neke hranjive tvari.
ASTROGLIA STANICE
Astrociti ili astroglia stanice pružaju strukturnu potporu u živčanom sustavu. Njihovi produžetci spojeni su s krvnim žilama i neuronima, te na taj način tvore okvir koji neurone drži na mjestu. Osim toga kroz produžetke astrocita kreću se hranjive tvari od krvnih žila do neurona. Astrociti na taj način onemogućuju nekim potencijalno štetnim tvarima prolaz do živčanih stanica (ali je to istovremeno i razlog zašto se neki upalni procesi teško lječe). Astrociti također izlučuju tvari koje neurone održavaju «zdravima».
Još jedna važna funkcija astrocita je olakšavaje aktivnosti mozga. Kad je određeni dio mozga aktivan, astrociti uzrokuju širenje krvnih žila u tom području i na taj način omogućavaju bolji protok kisika i hranjivih tvari u neurone.
MICROGLIA
Za razliku od ostalih glia stanica koje se formiraju u živčanom sustavu, microglia stanice se formiraju u krvnim žilama kao dio imunog sustava, otkuda dolaze u mozak. Microglie «nadgledaju» zdravlje živčanog tkiva. Kad su stanice mozga oštećene, microglie nahrupe u to područje kako bi pomogli u pomogle u oporavku, te eliminiraju strana tijela.
OLIGODENDRCITI I SCHWANNOVE STANICE
Živčana vlakna neurona, takozvani aksoni, obavijeni su mijelinskom ovojnicom. Osim što sprečava «kratke spojeve» između susjednih aksona, mijelinska ovojnica ubrzava širenje živčanog impulsa kroz akson. Za mijelinsku ovojnicu zadužene su dvije vrste glia stanica. Oligodendrociti u središnjem živčanom sustavu (mozgu i leđnoj moždini), a u perifernom živčanom sustavu tu funkciju obavljaju Schwannove stanice. Oštećenje mijelinske ovojnice (primjerice kod Multiple Skleroze) može spriječiti prolazak živčanog impulsa kroz akson neurona. Schwannove stanice u perifernom živčanom sustavu imaju i važnu ulogu kod «popravljanja» oštećenja živčanih vlakana.
Osim te funkcije, obje vrste stanice sudjeluju u prehrani neurona.
Osnovne vrste glia stanica
To bi bilo ukratko najvažnije o glia stanicama, jako važnim dijelom živčanog sustava, a često zanemarenom i prilično slabo poznatom.
Ja se primjerice uopće ne sjećam da smi ih tijekom mojeg osnovnoškolskog i srednješkolskog obrazovanja ikada spomenuli
Post je objavljen 25.10.2006. u 22:48 sati.