Kradem oblake
Mislila sam kako je moja kleptomanija ostala u godinama kada je plastika bila
Za elitu, ali nije, nije, to je postalo sve normalnije stanje kao i ispijanje
Jutarnje kave. I ja bi prelazila preko toga jer sam toga bila puna, kad bi se
Pogledala u ogledalo vidjela bih oblak. I mislila sam da je to tako normalno jer sam bila okružena prozorima kroz koje su se vidjeli ti krasni oblaci, zbog kojih ovo sve i pišem. Moja treća sreća je bila tako malena i nejaka da je odmah bila upitana od strane drugih ogledala zašto je moj odraz oblak. Joj! Nisam mogla, ne, nisam mogla odgovoriti, moja treća sreća moj dragocjeni glasnogovornik je pokušavao opravdati kroz priču o nepovratnoj vodenoj pari koja je rijetka u mediteranskim ogledalima i kako ona dok isparava...neuspješna priča treće sreće završi u mračnu ulicu nečije druge sreće. Upomoć, pomozite mi, ja sam nepravilna, ja nisam ja, bez treće sreće. I tu progovori oblak. Kako molim, zar ti dovoljan nisam ja, i sva ova moja mliječna bjelina iz koje se vide oči duša svih drugih ljudi koji pokušavaju da budu ludi. A, ja ću, ne, ja sam luda otkad vidim tebe u sebi. A, on će, pa ti si me primila k tebi, jer uzevši mene ti si postala dio nebeske vreve, i kiša si pratilja i snjega si korisnica, a da o Suncu i ne govorim, pa više ne progovori. Pa, ja ni ne znam kako sam te uzela, ukrala sam te jer si mi bio tako divno oblačan i na pamuk si me podsjetio, a ja sam obučena 100 postotnim pamučnim nitima koje me oblače i svlače, pa sam te obukla, oblače, oblače i sad imam najljepše hlače. Ti se koristiš raskoši moje biti, a ni ne znaš koju vodu iz mene možeš piti, ta voda ima magične moći i sa njom na druge oblake možeš poći, a ti me želiš svući, pa obući, a ni ne vidiš da se nebo oblači, i vrijeme se mrači, i postaje sivo, crno i masno, a ti se samo ogledaš i lijepa si kao neka kometa koja oluji smeta jer svijetliš i smiješ se svome oblaku tj. meni i nije ti to u redu jer oblaci ne znaju što je smijeh, mi smo samo za atmosferu i intimni krug prijatelja koji oblake vole. A, ja ih volim pa sam te zato i ukrala u noći kada se mjesec ljubio sa morskom zvijezdom, i kada je jedan pilot postao albatros jer se zaljubio u boju plamena, i ta se se ljubav zove kleptomanija.
Post je objavljen 18.09.2006. u 21:12 sati.