Marketing
Prvi svetski rat.(Strava i uzas)
Povod i objava rata
U lipnju 1914. Franjo Ferdinand, austro-ugarski prijestolonasljednik, došao je u Bosnu nadgledati vojne vježbe Austro-Ugarske vojske. 28. lipnja 1914. tijekom vožnje ulicama Sarajeva ubijen je u atentatu koji je na njega izvršio Gavrilo Princip, pripadnik oslobodilačke organizacije Mlada Bosna. Austro-Ugarska je posumnjala u upletenost srbijanskih vlasti i zatražila istragu u Srbiji te je dala ultimatum koji je Srbija odbila. Na poticaj Njemačke 26. srpnja 1914. Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji, na što je Rusija objavila rat Austro-Ugarskoj. Njemačka je spremno objavila rat Rusiji, Francuskoj i neutralnoj Belgiji. Zbog objave rata Belgiji, Velika Britanija je objavila rat Njemačkoj. Tako su se članice Antante i članice Trojnog saveza našle u ratu. U kolovozu se članicama Antante pridružio Japan, a kasnije i Osmansko Carstvo koje se pridružilo Trojnom Savezu.
Katolička crkva protivi se ratu
Katolička crkva bila je protiv rata, no kako nije uspjela navesti sile na mirno riješenje, vodila je humanitarne akcije i zbrinjavala žrtve rata.Pomogla je velikom broju žrtava ,ali ih nije mogla sve zbrinuti.
Prvi okršaji i veći porazi
Kako se Njemačka geografski nalazila između dvije vatre(Francuske i V.B. na zapadu i Rusije na istoku.) njezini generali imali su plan kako što kraće ratovati na dvije fronte. Njemačke su trupe napale i brzo se probile kroz Belgiju i Luksemburg te počele osvajati teritorij Francuske. Kada su se Nijemci našli pred Parizom, Francuzi su krenuli u protunapad. Došlo je do bitke na rijeci Marni gdje su u rujnu 1914. zaustavljene njemačke trupe. Stabilizacijom crte bojišnice započeo je Pozicijski rat- rovovski rat gdje su vojske bile smještene u rovovima i borile se za svaki komadić zemlje. Ruska vojska se brzo mobilizirala što Njemačka nije očekivala. Zbog toga su Njemci dio trupa sa zapada prebacili na istok. Austro-Ugarska je bila poražena u Srbiji i Galiciji. Velki poraz za Austro-Ugarske značila je predaja nezinih 120 000 vojnika koji su se predali zajedno s tvrđavom Przemysl. Njemčke trupe porazile su Ruse kod Tannenberga.
Italija napušta Trojni savez
Italija je bila Članica Trojnog saveza, ali je 1914. proglasila neutralnost. Italija je željela teritorije Austro-Ugarske i njemačke kolonije u Africi te je pregovarala s izaslanicima Antante. 26. travnja 1915. potpisan je ugovor u Londonu u kojoj su članice Antante obećale Italiji Južni Tirol, djelove istočne obale Jadrana, te djelove Njemačkih i Turskih posjeda izvan Europe. Italija je te godine objavila rat Austro-Ugraskoj. Centralnim silama se pridružila Bugrska, a Rumunjska i Grčka Antanti.
Bojišta
Bitke su se vodile na četri bojišta: istočnom, zapadnom , talijanskom i balkanskom.
* ISTOČNO BOJIŠTE: 1915. Centralne sile su započele protunapad i fronta je probijena kod Gorlica u Galiciji. Rusi su odbačeni na istok. Centrale sile zauzele su teritorij Poljske, do crte Riga-Dnjester.
* TALIJANSKO BOJIŠTE: A-u je imala uspjehe i pola njene vojske tamo je ratovalo. A-U mornarica skoro nije napuštala Jadran jer je Antanta imala snažnju flotu.
* BALKANSKO BOJIŠTE: 1915. Srbija je poražena. U napadima na Srbiju uz A_U sudjelovali su i Njemci i Bugari. Vlada Srbija pobjegla je na otok Krf. Poražena je i Rumunjska. 1915. V.B. i Francuska, i autralski i novozelandski vojnici u njihovoj službi, izvršile su desant na Galipolje kako bi osvojile tjesnace Bospor i Dardanele. Saveznička vojska doživjela je strahovite gubitke. Nakon neuspjeha Francuzi i Britanci iskrcali su se u Grčkoj luci Solunu i otvorili novo solunsko bojište. Tamo su se borili i hrvatski vojnici pod srpskim zapovjednicima.
* ZAPADNO BOJIŠTE: 1916. Njemačka vojska krenula je u napad i od veljače do lipnja vodila se bitka kod Verduna gdje je poginula više od pola miljuna vojnika. Francuzi su obranili svoje položaje i krenuli u napad na rijeci Sommi.
* RAT NA MORU: Antanta je pomorski blokirala Njemačku, pomoću britanske mornarice. Njemačka mornarica namamila je britansku u svibnju 1916. u tjesnac Sakerrak kod Jutlanda gdje su obje strane imale velike gubitke.
Vojna tehnika
U Prvom svjetskom ratu došlo je do promjene u naoružanju, topništvo i automatske puške bile su primljene svuda. Tenkovi su prvi put iskorišteni u bitci na Sommi, a 1917. u bitci kod Cambraija slomile su njemačku obranu. Njemci su koristili i bojne otrove što je izazivalo paniku kod vojnika Antante. 1915. Njemci su koristili klor, a kasnije iperit. Često su od plina stradale i njihove vlastite trupe.
Revolucija u Rusiji
U Rusiji su 1917. boljševici preuzili vlast vojnim udarom. Nakon što se prijelazna vlast odlučila na nastavak ratovanja. 7 studenog revolucionarni odbor boljševika blokirao je središte Petrograda. Tako je došlo do poznate Oktobarske revolucije. Lenjin je izda o tri dekreta i preuze vlast. U Rusiji je izbio građanski rat. Zemlja se našla u gospodraskoj krizi.
Ulazak SAD u sukob i kraj rata
SAD je u početku rata bio neutralan što je zagovarao američki predsjednik Woodro Wilson, ali je surađivao s Francuskom, Italijom i Velikom Britanijom. Njemački totalni rat na moru gdje su potapljani Američki brodovi, promjenio je stav SAD-a. 06.04.1917. SAD je stupio u rat na strani Antante.
Stanje u Rusiji omogućilo je uspjeh Centralnih sila nas istočnom bojištu. Boljševici su pregovarali s Njemcima i u ožujku 1918. je potpisan mir. Njemci su napredovali i na zapadu, a topništvom su napali i Pariz. Protunapad saveznika započeo je u kolovozu 1918. Francuska i Velika Britanija zauzelu su Turske posjede, Bugarska je poražena. Austrougarska vojska se raspala zajedno s carstvom koje je prestal opostojati u studenom 1918. Njemačka je kapitulirala 11. studenog 1918. Kapitulacija je potpisna u želježničkom vagonu u šumi Compiegne. Njemački poraz ubrzale su unutarnje prilike i abdikacija cara.
Cijena rata, geopolitičke i socijalne promjene
U borbama i ranjavanju umrlo je između 9 i 10 miljuna ljudi, a više od 21 miljun ih je ranjeno. Zbog mobilzacije muškaraca žene su radile u gospodarstvu, u tvornicama, što je utjecalo na emancipaciju žena. Uvodilo se pravo glasa. Ojačali su radikalni pokreti nacionalizam i komunizam. Došlo je do gospodraskih kriza i prekinuti su trgovački odnosi. Nakon rata Europom je vladala epidemija gripe koja je oduzela 20 miljuna života. Vođe pobjedinčkih zemalja sastali su se početkom 1919. u Parizu kaoko bi postavili temelje mira i odredile sudbine poraženih. Glavnu ulogu u tome imali su primjeri Francuske George Clemenceau, Velike Britanije David Lloyd George, predsjednici SAD-a Woodrow Willson i Italije Vittorio Orlando. Njemačka je dobila teške uvjete sporazumom potpisanim 28.06. 1919. u Versaillesu. Nešto lakše uvjete mira dobile su Austrija i Mađarska. Rusija zbog vlasti Boljševika nije sudjelovala u pregovorima. Po Versaillesu je novi svjetski poredak dobio ime Versajski poredak.
Povod, vidi Uzrok i povod - razlika.
Heroj rata je...
Post je objavljen 18.07.2006. u 09:58 sati.