Evo tako otprilike izgledaju dva najsličnija planeta u Sunčevom sustavu. Iako nisu slični po veličini slični su po trajanju dana i nagibu osi rotacije. To je ujedno i uzrok zašto obadva planeta imaju godišnja doba. Naravno budući da je Mars dalje od Sunca niže su mu i temperature, pa mu je tako najviša temperatura površine na ekvatoru +27 C, dok mu se na polovima temperatura zna spustiti i do -133 C. Za usporedbu temperature na Zemlji se kreću od +70 C u pustinjama do -80 C na polovima. Površinski tlak na Marsu je 700 Pa, dok je na Zemlji 101325 Pa. No kako je minimalni tlak potreban za ukapljivanje vode 613 Pa to znači da bi teoretski voda u tekućem stanju mogla postojati i na Marsu. Pogotovo u dubokim kanjonima i ravnicama koje se nalaze i do 7000 m ispod srednje Marsove razine gdje tlak može doseći i do 1200 Pa. Stoga smatram da je mogućnost postojanja nekakvog (jednostaničnog) oblika života na Marsu prilično realna, pogotovo ako se uzme u obzir nedavno otkriveni metan u Marsovoj atmosferi za kojeg se pretpostavlja da ga proizvode metanogene bakterije ispod površine buduć da još nije zabiljažena neka vulkanska aktivnost na Marsu.
Isto tako postoji mogućnost da takvi jednostavni organizmi obitavaju i na dnu najvećeg kratera Hellas Plantia, budući da su u njemu zabiljažene temperaturne anomalije u kojima je temperatura konstantno viša za 10 C od okoline bez obzira nalazile se na noćnoj ili dnevnoj strani. Takve temperaturne anomalije se objašnjavaju mogućnošću postojanja ledenih tornjeva kroz koje izlazi vodena para koja se odmah smrzava i tako gradi toranj oko sebe. Zbog činjenice da gravitacija na Marsu iznosi 3,73 m/s2,a na Zemlji 9,81 m/s2 takvi bi tornjevi na Marsu bili i 3 puta veći nego na Zemlji. Sama unutrašnjost takvih tornjeva bi bila i gostoljubivija za život.
Iako Mars nema globalno magnetsko polje kao Zemlja ipak posjeduje raspršeno magnetsko polje koje je mijestimično jako kao i na Zemlji što uzrokuje i aurore odnosno polarnu svijetlost, doduše nešto slabijeg intenziteta nego na Zemlji. Na kraju krajeva možda je Mars ciklički svijet u kojima se kratki gostoljubivi uvijeti za život zamjenjuju sa dugim periodima mrtvila, što bi značilo da sad Mars promatramo u negostoljubivom i geološki neaktivnom periodu.
Postoje mišljenja da je veliki marsov kanjon Valis Marineris nastao kao posljedica gibanja tektonskih ploča. Ukratko od početka istraživanja Mars se pokazao ipak gostoljubivijim za život nego što se prije mislilo. Danas na Mars gledamo kao na aktivan i dinamičan svijet čija se površina mijenja dijelovanjem vijetra, povremeno vode, prašinastih oluja, pustinjskih đavola (naziv za piješčane pijavice), magnetizma itd. ,a ne kao potpuno mrtav i geološki neaktivan svijet kakav je to naprimjer Mijesec.
Post je objavljen 04.02.2006. u 00:28 sati.