Mjesec – prirodni satelit
MJESEC je Zemljin prirodni satelit. On kruži oko svoje osi i oko Zemlje, pa kažemo da je on njen vjerni pratitelj. Mjesec je i jedno od najvećih nebeskih tijela (nakon Sunca, osam planeta, i satelita Ganimeda i Titana) Mjesec je veći od Plutona koji je najmanji planet Sunčeva sustava. Star je kao i Zemlja - 4,6 milijardi godina, no on je beživotan, bezvodan i bez zraka. Na Mjesecu trag koji su ostavili astronauti ili kotači nekog njihovog vozila ostat će još oko 100 milijuna godina. Bliža strana uvijek je okrenuta prema Zemlji tako da Mjesec Zemlji uvijek pokazuje samo jednu svoju stranu. Na vidljivoj strani Mjeseca nalaze se tzv. mora. Mjesečeva su mora zavale skrutnute lave. Smatra se da su nastala prije više od milijardi godina. Neka mora na vidljivoj strani Mjeseca su More oblaka, More vlažnosti, More plodnosti, More tišine, Ocean oluja… Neka mora na nevidljivoj strani Mjeseca su Mare Smithii, Mare Australe, Mare Ingenii. More tišine najpoznatije je more na Mjesecu, a Mare Orientalis jedna je od najvećih Mjesečevih zavala, stvorena udarcem golema meteorita. Na nevidljivoj strani Mjeseca ima više kratera i krševitija je od vidljive strane. Mjesec uzrokuje morske mijene mora i oceana na Zemlji razvlačeći vodene površine.
Podaci o Mjesecu
Starost 4.6 milijardi god.
Promjer 3476 km
Prosječna udaljenost od Zemlje 384 400 km
Trajanje obilaska oko Zemlje 27.3 dana
Trajanje okreta oko vlastite osi 27.3 dana
Površinska temperatura Od – 155°C do 105°C
Misije na Mjesec
Na površini Mjeseca nalaze se brojni krateri. Do 1998. godine astronomi su mislili da je Mjesec suh, ali je satelit Lunarni promatrač otkrio led skriven u dubokim kraterima na južnom polu. Amerikanci su se natjecali sa Rusima u slijetanjima na Mjesec. Prvi brod s ljudskom posadom je na Mjesec sletio 1969. godine, a bio je to američki Apollo 11 sa posadom koju su činili Neil Armstrong, Edwin Aldrin i Michael Collins. Sletjeli su u More tišine, a zadnji put kad je ljudska noga stupila na Mjesec bilo je sa Apollom 17 sjeverno od Mora tišine. Američki Apollo 6 puta se spustio na Mjesec, a ruska Luna 8 puta.
Mjesečeve mijene
Mjesec, okrećući se oko Zemlje, prima svijetlo od Sunca pa se na Zemlji vide samo njegovi osvijetljeni dijelovi – kažemo da su to Mjesečeve mijene ili faze. Mjesec ima četiri glavne faze: Mlađak, Prva četvrt, Uštap, Druga četvrt. Ostale faze su faze između glavnih i nazivaju se Mjesečevi srpovi.
mlađak, srp, prva četvrt, srp, uštap, srp, zadnja četvrt, srp
Mali Mjesečev rječnik
U ovom su malom rječniku navedena imena nekih objekata sa Mjeseca i ostale pojave vezane uz Mjesec te njihovo objašnjenje.
1. ANTROZIT – tip stijene nađene na Mjesecu na višim visinama
2. APOGEJ – točka Mjesečeve orbite oko Zemlje kada je od nje najviše udaljen
3. BAZALT – tip stijene nastao od lave pronađen na u nižim predjelima Mjesečeve površine
4. BREČA – složena stijena nađena na Mjesecu oformljena od malih komadića različitih materijala
5. FAZE – vidljive promjene kroz koje Mjesec prolazi prouzrokovane promjenom kuta pod kojim ga Sunce osvjetljava , gledano sa Zemlje
6. MORE – površina na Mjesecu koja je niska, tamna i načinjena od tokova lave
7. PERIGEJ – točka Mjesečeve orbite oko Zemlje kada je od nje najmanje udaljen
8. POLUSJENA – svjetliji dio sjene koja nastaje od difuzne svjetlosti u području oko rubova objekta
9. POMRČINA SUNCA – zaklanjanje svjetlosti Sunca kad se Mjesec postavi između Sunca i Zemlje
10. PUN MJESEC – Mjesečeva faza kad se Mjesec nalazi na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce i prima svjetlost preko cijelog lica stvarajući puni svijetli krug na nebu
11. SATELIT – tijelo koje se nalazi u orbiti nekog drugog tijela u svemiru
12. SELENOGRAFIJA – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem Mjesečeve površine
13. SJENA – tamniji, središnji dio sjene, obično u obliku stošca
Zanimljivosti o Mjesecu
SVJETLOST – svjetlosti je potrebno oko jednu minutu da bi stigla od Mjeseca na Zemlju
KRATERI NA MJESECU – preko 500 000 kratera na Mjesecu vidljivo je sa Zemlje
KRATER AITKEN – krater Aitken koji se nalazi na tamnoj strani Mjeseca ima 2250 kilometara u promjeru i 12 kilometara je dubok, što ga stavlja na prvo mjesto u čitavom Sunčevom sustavu
RAČUNALO U APOLLU – današnje prosječno stolno računalo jače je desetak puta od računala korištenog u Apollu za spuštanje čovjeka na Mjesec
Post je objavljen 27.01.2006. u 23:05 sati.