Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/newwaveofbritishheavymetal

Marketing

Born to be Wild

Born to be Wild. Pa tako nekako i jest. Inaće to mi je super pjesma od Steppenwolfa, a njen naziv će mi ugodno poslužiti da opišem situaciju kakva je bila ovih dana. Inaće prošli tjedan mi je bio tjedan beda i svega loshega. Bio je prosječan tjedan u školi u kojem nas svi dave sranjima oko mature. Petak je bio nekak umoran. Tj. bio sam umoran ko stoka, makar sam imao četiri sata. Otiđoh do kafea da si skinem do kraja We sold our souls for RnR, i mislio sam da ću već oko 8 biti doma i konačno se naspavati. No kako uvijek biva nikad ništa ne ide po planu. Skidanje se odužilo pun k...., frendovi su me zvali pit, a još nisam bio doma iz škole. Odletio sam do išarenjaka po prazni cd, i popio časicu dvije. Bilo je dosta ljudi kod doma jer su se skupili da idu u Nautilus na koncert. I tako su me nagovorili da idem s njima ispred nautilusa. Tam sam vidio neke stare njuške =) . Tako smo tamo očijukali, kad me frendovi zovu u pipu. Već je bilo dosta sati ( oko 22 ) ali sam ipak otišao. I onda su me najebavali nek pijem i tako je i bilo. Budućid a nisam jeo od 11 sati popih oko 4 litre svega i svačega tak da sam bio dosta pijan. Frend me je otpratio doma da ne bih negdje pao i zaspao u grabi... Doma sam došao oko 2. I tako mi je idući dan protekao u muci Kristovoj zbog jebenog ribara koji ništ ne valja i drugi dan si kao oduzet. Spržio sam si dotični We sold our souls for RnR, i cijeli dan preslušavao. Kasnije sam otišao do bake i tamo bio sve dok pajdo nije došao po mene da idemo na feštu. Jedva smo skupili nekaj para, i onda smo ja i frend otišli na stanicu po dvije frendice s kojima smo imali dogovor da ćemo ih pričekat na stanici. I tako je i bilo. Otišli smo kod dede po fino vino i natrag na feštu. Sad slijedi šok. Daklem dođem na feštu, otvorim vrata, dvije ženske se bare... Druge dvije razgovaraju, frendovi piju i žderu smokiće. Rekoh ok. Sjednem, počmem piti, pijem,pijem,pijem... Zovu me frendice nek dođem po njih... Dopelam ih ja unutra, pijem,pijem, Hladno pivo tuće.... Odjednom gledam te sve 4 ženske(i one dvije koje su se barile) počnu si nekak ruke sisati... Onda sam skužio da se režu, i da si piju krv. Mi ostali smo se samo pogledavali... Svi skršeni, počeo se i moj frend rezati... Ono totalni prolupatitis. Opet ja pijem,pijem...Dođe ziha sa krejzi mašrum koja je bila strgana(možda su obje bile) i počne mi nekaj govoriti... Uglavnom išao sam van na zrak i čujem kak me frend zove.. Nekaj smo se tam razgovarali, i vratio sam se natrag na feštu... Pijem,pijem, muzika tuče... I tako sve do skoro 23 sata + iskreni trenuci sa krejzi mašrum... Ona je otišla sa zihom doma, a ja sam se vratio na feštu gdje sam opet pio, i pio, pjevao, muzika tuče... I odjednom mrak. Ležim doma u krevetu sav pothlađen. Sat pokazuje 4 sata i 35 min. Kako sam došao doma? Gdje sam bio? Što sam radio? Sve samo mrak... Pokušavam zaspati. Šaljem sms mašrum... Spavam. Budim se ujutro u 9 i 35. Ispraznih onu litru i pola vode što stoji pod krevetom za slučaje nužde poput tadašnje. Ne vidim od svjetla. Razmišljam. Odlazim na ručak. Sav zbunjen čekam sutrašnji dan i povratak u školu. Što mi pomaže pri tome? Nada u bolju budućnost, glazba... U biti odlučio sam da neću ići na nikakve fešte niti u grad sve do negdje 11.2. kada je soulu rođendan. To će mi pomoći da razbistrim um, da se smirim od alkohola, da se smirim od cura,frendica,obožavateljica i svega, ali baš svega, te da pronađem unutrašnji mir koji će mi pružiti veću satisfakciju od bilo čega.
I sada opet će neki reći (pre)dugi post, ali jednostavno sam morao to sve napisati. Nek se nitko ne osjeća povrijeđenim, ili na bilo koji naćin ožalošćenim zbog svega u postu.
Special thanks to Buha, Jalža, Mile, Bobo, Dedi s vinom, zihi, krejzi mašrum, i ostatku ekipe koja se trudila da bude super, a minus svima koji su radili sranja poput rezanja, sisanja i slično...
I što reći za kraj nego Snađi se druže... pozzzzdrav


Post je objavljen 23.01.2006. u 06:46 sati.