Pokusi na životinjama

31.03.2011., četvrtak

Čak ni jednojajčani blizanci nisu identični

Ponekad se pomoću gena iz npr miša može detektirati homologni gen kod čovjeka.
Međutim, što kad je bolest takva da i dalje ostaje izazov pronalaska genskog uzroka neke bolesti?

Šizofrenija je zbunjujuća bolest koja je nasljedna – uglavnom, ali nije joj nađen genski uzrok. Genomske varijacije kao što su SNPovi i CNVovi mogu se djelomično vezati uz šizofreniju, ali i dalje ne daju konačni odgovor o uzrocima te bolesti.

Postoje studije u kojima se putem microarraya (ljudski uzorci, obitelji s jednojajčanim blizancima) ispituju sitne genomske razlike (SNPovi i CNVovi) i nađeno je da je broj SNPova povezan s tom bolešću, međutim, rezultati pak nisu bili reproducibilni. Također, tek neki koji pate od te bolesti imaju povećanu incidenciju CNVova.

Dakle, nalazimo mnoge, ali jako raznolike, podatke vezane uz samo jednu bolest unutar skupine ljudskih pojedinaca koji pate od nje.
Ali čak ni to ne može razriješiti misterij bolesti.

Možemo li bolje rezultate očekivati ako se okušamo na pokusima na životinjama?!

- 18:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.03.2011., nedjelja

Kratka priča o životinjskim modelima

Jedan od gena i proteina koji uveseljavaju studente u mučnim danima učenja je i gen i njegov proteinski produkt, tumor supresor pRb. Kad se o njemu piše po udžbenicima, piše se o njegovoj vezi s retinoblastomom, tumorom mrežnice, ili eventualno s osteosarkomom. Dakle, piše se o ljudskim tumorima vezanim uz taj gen, ljudskim tumorima koji se utvrđuju i prate epidemiološkim studijama. Međutim, o nečem se rijetko piše – o neuspjelom pokušaju modeliranja dotičnog gena/proteina kod miševa.

Zašto je to tako?

Zato jer heterozigotni mišji model nije dobivao rak koji se od njega očekivao već rak hipofize dok je homozigot bio deletiran još u embrionalnim danima...

Samo zato jer imamo homologne gene, ne znači da će se oni na isti način eksprimirati.

- 18:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.03.2011., petak

Test na ljudima za ljude

Nađeno je da je sposobnost tijela da razgradi lijekove u bliskom odnosu s izloženošću suncu te da postoje razlike ovisno o godišnjem dobu. To je način na koji okoliš može utjecati na sposobnost tijela da se nosi s toksinima/kemikalijama.

Radi se o još jednom primjeru kako se neke jednostavne stvari samo s vremenom mogu samo na ljudima raspoznati. Zapravo ova situacija ilustrira svojevrstan pokus na ljudima i samo potvrđuje koliko testovi na životinjama mogu biti nedorađeni i koliko uvjeta mogu propustiti, uvjeta koji se tiču raznolikog života ljudi koji nisu uniformni i ne žive u strogo kontroliranom okolišu s umjetnim svjetlom.

Ilustrira i potrebu da testiramo na ljudima, i naravno, nikako u smislu da vršimo krvave pothvate na njima već da stavimo naglasak na epidemiologiju i da na širokoj populaciji što kvalitetnije pratimo trendove…

- 08:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

24.03.2011., četvrtak

Testovi nekad, danas i sutra

Nekad je za testiranje trudnoće bilo potrebno ubiti zeca. Govorili su da je zec umro što bi značilo da je test pozitivan.

Danas su obični, konvencionalni testovi trudnoće za kućnu uporabu jeftini i široko rasprostranjeni i nitko ni ne pomišlja na ubijanje zeca radi potvrde ili opovrgnuća trudnoće. I danas je to normalno. Jesu li nekoć ljudi razmišljali kako nikad nikakav drugačiji test neće postojati ili biti pouzdan za testiranje trudnoće? Da jesu, ne bismo imali obične kućne testove.

Tako i danas možemo razmišljati izvan okvira i ne oslanjati se na životinje u bilo kakvom testiranju. Jedan svježiji primjer kako tehnologija stalno ide naprijed: Laboratorij na čipu.

Danas ne koristimo životinje za analizu krvi, ali ovo je predočenje što sve mogu čipovi. I što bi sve mogli s vremenom….

- 19:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

<	ožujak, 2011					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31