Pokusi na životinjama

  kolovoz, 2010 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Studeni 2011 (3)
Travanj 2011 (2)
Ožujak 2011 (4)
Veljača 2011 (5)
Prosinac 2010 (1)
Studeni 2010 (6)
Listopad 2010 (3)
Rujan 2010 (3)
Kolovoz 2010 (16)

Komentari On/Off

Opis bloga 
Pokusi na životinjama su opasni za ljude, oni navode na krivo mišljenje i zaključke, a iz dobivenih rezultata ne može se ekstrapolirati na ljude. Ostale životinje se, unatoč određenim sličnostima s ljudima, od ljudi previše razlikuju i ne mogu ponuditi validne modele u istraživanju lijekova za ljude. Primjena rezultata dobivenih iz pokusa na životinjama je neodgovorna prema ljudima.

Kontakt: pokusinazivotinjama at gmail.com

Facebook







------------------------------

Zašto su životinje loši modeli
Sličnost ljudske i neljudskih životinja
Testiranje na životinjama kao garancija sigurnosti
Rezultati dobiveni na različitim životinjama se ne podudaraju
Zašto se uopće testira na životinjama
Pokusi na životinjama su uzaludni
Neki od najvećih nalaza u biomedicini ipak nisu plod studija na životinjama
Oprez! Razlike vrebaju!
Teorija evolucije i pokusi na životinjama
Učinimo svijet sigurnijim za miševe
Pacijenti kao modeli boelsti
Zanimljiv zaključak o studiji na miševima
Testovi nekad, danas i sutra
Kratka priča o životinjskim modelima
Gotovo isto?!

 Linkovi
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

 Alternativne metode u edukaciji
Popis web stranica koje nude informacije o alternativnim metodama u edukaciji te omogućuju posudbu dotičnih metoda.

Popis audiovizualnih alternativnih i nadomjesnih materijala: NORINA

Sustavi pozajmica, nisu svi dostupni:

Interniche

Eurca
HSUS
NAVS
AnimaLearn
AnimaLearn
Humanelearning

 04.08.2010., srijeda

Zašto su životinje loši modeli?

Životinje su modeli u znanstvenim i medicinskim istraživanjima, testiramo kemikalije na njima, koristimo ih u edukaciji. Kao modeli, služe nam da rezultate koje dobivamo na njima, primjenjujemo na ljude, s određenim odstupanjima.

Da bi model bi zadovoljavajuć, on mora biti pouzdan.
Pri istraživanju bolesti, model treba ispoljiti barem većinu simptoma koje bi ista ili bolest koja se smatra analognom ispoljila kod ljudi. No to nije slučaj. Osim što životinje korištene u pokusima (npr. istraživanje neke bolesti ili testiranje supstanci) ne mogu obavijestiti da pate od glavobolje ili grlobolje, one ne mogu izvjestiti ni da im se promjenio osjet okusa ili mirisa, da im je zamagljen vid ili da imaju halucinacije ili suicidalne misli. Ne samo to, pošto su jednostavno različite od ljudi na razini molekula i biokemijskih reakcija one , naravno, ne ispoljavaju sve simptome koji su prisutni kod ljudi.

Prema Human & Experimental Toxicology, Vol. 11, No. 2, 145-147 (1992), u istraživanju toksičnosti, rezultati dobiveni na ljudima i životinjama, usklađeni su tek između 5-25%. Bolji se rezultati mogu dobiti bacanjem kocke.

Pouzdanost pokusa

Iz tih se razloga nikad nije moguće u potpunosti osloniti na bilo kakve rezultate dobivene na životinjama. Možda tek dijelom, ali nikad ne znamo na koji to dio.
Takav je pristup neozbiljan i nimalo znanstven, a kao takav, upravo je upitno zašto je toliko raširen te je naprosto nevjerojatno da služi kao osnova testiranju i primjeni na ljudima.
- 13:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #