Seks oglasi sarajevo - Datiranje za seks
subota , 22.12.2018.SEKS ZA 50 EVRA: Evo iza kojih oglasa u novinama se kriju prostitutke! (FOTO)
Click here: Seks oglasi sarajevo
Uh kako bi bilo dobro prići mi sa dignutom kitom, uhvatiti me za mesnate guzove i nasaditi me na kurac, dati mi da ga osetim do jaja. Volim jahati vibratore i generalno velike i čvrste stvari. Te meke usne izgledaju bajno za jedno dobro pušenje. Također volim prirodu i sex u prirodi.
Kad se nasadim na kurac ne ustajem sa njega satima. Javi se i nađimo se još danas!!
Parovi - Samo napišite ko ste i šta tačno tražite i veoma brzo će vam se javiti bračni parovi ili ljubavni parovi za sex. I dalje sam pička i po za sex i jebanje.
VKako mi se pička ovlažila, pa to nema nigdje. Pogledajte samo kako mi se sokovi slivaju preko tog slatkog uskog čmara. Bas sam droljasta i napaljena, i zato mislim da me treba dobro izjebati. Prvo me treba tršiti u tu slatku neobrijanu pičku, a zatim mi treba rasturiti čmar. Jako sam dobra pička za karanje. Javi se i nađimo se još danas!! Mmm kako imam dobre butine i sise za špricanje sperme. Bilo bi super da me uhvatiš za pune butine, poklopis me tijelom i zabijes mi kurac žestoko u pičku do jaja da ga dobro osjetim u sebi. O tome maštam dok su mi prsti u pizdi. Ne bi dugo izdržao da me jebeš a da me ne okupaš spermom svuda po tijelu. Super sam za sex, tako sam jebozovna i tako me pali pomisao da izvadiš kitu i tresnes je o moju picku. Jebem se žestoko i opako i da nezasita sam dobre kite i divljeg seksa. Uhvati me za mesnate guzove i otpozadi i karaj u pičku jako me navlačeći za sisu, svrši mi duboko u pičku zalivajući mi unutrašnjost bez prekida jebanja i bez vađenja kurca. Ovakve kao ja se vrhunski karaju i znaju dobro da zadovolje svakog muškarca bez obzira na godine. Mada najbolja sam za jebanje sa mladim neiskusnim jebačima željnim pičke. Da me jebu grupno i da se redaju na meni, da ih podučavam tajnama seksa i dobre jebačine. To bi bilo pravo zadovoljstvo i melem za mene koja sam stara kurvica, more mladih kurčeva i kupanje u njihovoj spermi. Volim kad mi štrcaju po licu i duboko u grlo. Sex Sex Sex i samo sex. Muž mi je ostario i pravo je čudo kad mu se digne kita. Ne razumijem ga, pa svima se diže čim vide moju sliku. Otišla sam u erotski dućan i kupila najveći vibrator. Kako mi samo trese pičkicu kad ga ubacim u nju. Mada nije to to. Ja najviše volim kada izađem sa prijateljicama, tada si nađem nekog mladog jebača koji mi otkine pičku od jebanja, a zatim mi svrši na ove prelijepe sisetine. Šaljem svoj broj mobitela čim se javiš!! Pogledaj samo kako imam prelijepu pičkicu sa frizuricom. Imam muža kojeg jako volim i koji me u potpunosti zadovoljava. Volim se jebat i uživam u tome. Najviše volim kada me moj kurati suprug, kara u misionarskoj pozi. Ako želiš sa nama se javi!! Mene je moj jebač slikao na brzaka poslije seksa, kad sam najmanje očekivala. Želio je da uslika moju tetovažu. Hvala mu što je nije zumirao, pa sada vidimo moje prelijepo tijelo. Lijepe sise, fina pička, dobra prilika za pojebati. Te meke usne izgledaju bajno za jedno dobro pušenje. Javi se da osjetiš ugodu orala! Dajem svoj broj mobitela samo se javi!! Mogla sam otvoriti vrata, možda bi neki mlađi kolega željan pičke mogao naletiti i da zadovoljiti me na pravi način. Uh vidi tu moju mesnatu sisu kako viri iz uske teksas jakne. Kakav bi bio užitak da mi mjesiš ovolike sisetine i staviš kurac među njih i drkam ti ga sisama dok ližem glavić i čekam spermu po licu i ustima. Još uvijek sam zategnuta i obla da bi mi mnoge mlađe kolegice zavidile. Imam fantastične, čvrte sise, oblu kruškastu guzu, fenomenalne noge. Slikala sam se za neke muške časopise, radila reklame, revije. Sada šetam ulicama u potrazi sa dobrom prilikom. Zavodim prolaznike i posjetioce kafića i diskoteka. Svi žele da me jebu, da me razvale od kurca, da svršavaju po mom tijelu, guzi, sisama. Ja sam napaljena brineta, raširila sam noge, istakla pizdu u prvi plan i drkam klitoris i sise zamišljajući kurac i nekog mladog jebača koji bi mi razvalio pizdu. Volim se jebat satima uz žestok i grub sex. Volim osjetiti kurac u ustima i čmaru kao i ukus sperme u ustima i duboko u grlu. Opasna sam i jebozovna za sex. Šaljem svoj broj mobitela čim se javiš!! Prava sam fukara sa punim sisama i debelim guzama. Meni je pravi užitak provući kurac među guzove i trljati ga o svo to meso. Na mene se najbolje kita ukrućuje. Pogotovo kad ovako podignem nogu i mamim tj provociram čovjeka obrijanom i glatkom mesnatom pičkom. Nogu mi nasloni na rame a kurac zabi duboko u pičku, dok mi mjesiš sisetine i ližeš ukrućene bradavice. Dajem svoj broj mobitela čim se javiš!! Kad uzjašem kurac nema mi ravne. Dobra sam i sa vibratorom. Na ovoj porno slici poziram mužu. Volim jahati vibratore i generalno velike i čvrste stvari. Kad se nasadim na kurac ne ustajem sa njega satima. Isto tako je i sa vibratorom. Opasna mama, dobra jebačica. Nije mi nilo lako, ali sam konačno shvatila koliko je napaljen na mene dala sam mu pičke a dala bi i tebi koji čitaš moj oglas. A kako i ne bi. Preljepa sam, izuzetno zgodna, jednom rječju pičketina. Kao stvorena za seks. Imam nevjerovatan seksi glas. Čim progovorim, njemu digne kurac. Ja to znam i stalno provociram. I taj moj pogled, kao da govori - Jebi me, tako sam napaljena i vlažna, radi mi šta god hoćeš! Volim sex, volim kad me mlađi momci karaju. Pritom stenjem i uživam dok joj veliki i debeo kurac ulazi duboko u moju vlažnu pičku. Ovim putem tražim avanturu pa mi se javi i odmah ti pošaljem svoj broj mobitela! Imam dobre i velike silikone, čvrste, što je neuobičajeno za ženu mojih godina osim ako ne ugradiš silikone. Otkad sam ugradila silikone, presretna sam. Jebem se po cijeli dan, a muž mi mjesi sise non-stop, poludio je za njima. Dođi me i ti jebati skupa sa mužem! Svatko me želi tucati čim me vidi. Volim i ja seks. To se odmah vidi. Sve te seksi poze na krevetu dok se slikam govore da nisam nevina. Malo tijelo, skroz zategnuto, male sisice koje taman staju u šaku, obrijana pičkica, mrak guza, sve su to atributi najbolje dame tj mene u gradu. Obožavam se slikat i pokazivat sve što imam. Također volim prirodu i sex u prirodi. Pogledaj tu moju obrijanu iskusnu pičkicu. Uh kako bi bilo dobro prići mi sa dignutom kitom, uhvatiti me za mesnate guzove i nasaditi me na kurac, dati mi da ga osetim do jaja. Sise su mi nešto manje, ali ne bi bilo loše poprskati ih mlazovima vrele sperme nakon dobre i dugotrajne divlje jebačine. Ovim putem tražim avanturu pa mi se javi i odmah ti pošaljem svoj broj mobitela! Kako sam sakrila čmar tangama a malo ih pomerila u stranu da vidiš pičku. Sex samnim bio bi pravi užitak. Dobro je poznata ona stara narodna - Nema dobre juhe bez stare koke. Pa tko ne bi poželio da pojebe ovako dobro i izazovno dupe i čmar i još izazovniju i pohotniju pičku. Sex je najbolji otpozadi dok me držiš za guzicu i navlačiš me na kurac. Imam obrijanu pičku za primjer mlađim djevojkama od mene. Vodim računa o sebi i svom izgledu pa čak i u gaćama. Stalno mi dolaze kurati jebači u posjetu i za njih sam uvijek dotjerana i obrijana. Volim čvrst kurac u svojoj iskusnoj vagini i u dupetu. Volim analni seks, a volim i da popušim veliki i dobar kurac. Veliki vibrator sam ubacila u pizdu jer mi je dobro razrađena i raširena, a manji nabija u čmar koji mi je nešto tjesniji nego pizda, ali nisam oskudjevala ni kad je analni sex u pitanju. Volim da me jebu dva jebača istovremeno. Jedan da mi zabije kurac u čmar otpozadi, a drugi da me jebe odozdo u pičketinu. Ovim putem tražim avanturu pa mi se javi i odmah ti pošaljem svoj broj mobitela! Koliko je samo kurca proslo kroz mene. A i dalje sam sexy, izazovna i ne sumnjam da bi mi svatko rado prišao otpozadi i zabio nabrekli crveni kurac u ovu željnu pičketinu sa velikim usminama. A bilo je i onih koji vole analni sex pa bi mi ga zabili do jaja u rašireni čmar koji može bocu coca cole od pola litre da primi a kamoli kurac. Imam odlične, velike, prirodne sise, koje su malo odvisile, ali koga briga za to. Imam prelijepu obrijanu pičkicu. Iako sam prešla četrdesetu godinu, izgledam bolje od nekih djevojaka koje imaju dvadeset. Dajem svoj broj mobitela čim se javiš!! Javna tajna je da se kurvam sa svojim šefom. Šef me doveo u salu za sastanke, postavio me na onaj veliki stol, pustio porniće na televizoru i sada me gleda kako se ja samozadovoljavam. On isto tako drka, kada se oboje dovoljno napalimo, šef će me jebati u tu slatku obrijanu pičketinu. Reprezentativni primjerak dobre tete sa ogromnim sisama i obrijanom pičkom. Obožavam kurac, volim sex više nego kruh da jedem. Volim kad je muskarac napaljen, rasni jebači volim da me karaju po cijeli dan. Stalno zivkam snažne momke iz susjedstva da mi mjenjaju sijalicu, poprave nešto, a onda ih nagradim sexom. Imam velike i dobre sise, čvrste, uvijek brijem pičku, volim da je uredna... Dajem svoj broj mobitela čim se javiš!! Ukratko da kazem, muz mi zna da i nema nista protiv da ga ja primim sa strane, dapace, on se voli i pridruziti... Može mi se kad sam se kao mlada udala za bogataša koji mi je osigurao sve u životu tako da ne moram prstom mrdnuti. Može se reći da sam sponzoruša, ali s obzirom da je to bilo prije 20 godina, ajde da kažemo i da volim svog muža. Ali ovu sliku nije slikao moj muž već moj ljubavnik. Dok on naporno radi i trudi se da mi ugodi, ja se kurvam sa njegovim kolegom sa posla, ovaj moj ne može da mi priušti sexa koliko meni treba, pa u međuvremenu dok je on na poslu ja se jebem sa drugima.. Pička lijepa i uglađena. Masturbiram pred mužem koji me slika. Dogovorili smo da ćemo napraviti porno slike za obiteljski album pa da sutra mogu kćerki pokazati kako se to nekad radilo i da je prinaučim nečem korisnom. Još mi se sise nisu načisto opustile i propale. I dalje sam pička i po za sex i jebanje. Sama sam se slikala kako jašem vibrator. Volim masturbirati iliti drkati pičku. Ovdje se nabijam na vibrator preko 20 cm i uživam, stenjem. Obrijana pička, duboka, nježna, topla, vlažna. Kako bih se ševila.. Ovim putem tražim avanturu pa mi se javi i odmah ti pošaljem svoj broj mobitela! Stvarno izgledam sexy i jebozovno. Nema nikog kod kuće, svi su nekud otišli, pa se malo opustili pred kamerama i slikamo se. Napravili smo super porno slike.. Pozdravljamo sve posjetitelje ove stranice i mole nekog da im se javi za upoznavanje... Dajem svoj broj mobitela čim se javiš!! Parovi kojima radi mašta ne prezaju od seksa na različim mjestima. Kupatilo je možda uobičajeno mjesto za sex i jebanje. Opuštanje u kadi, topla voda, napaljena žena, vlažna pička, nabrekao kurac, to su riječi koji opisuju nas. Ja sa osmehom gledam u muževljev kurac i želim ga jako u sebi. Mokra i nestrpljiva, provjeravam da li je voda dovoljno topla, pa da me muž pojebe i zadovolji. Tražimo muškarca ili ženu da nam se pridruže u swinganju... Za direktni spoj sa korisnicom samo pošalji sms poruku: MACA62 na sms broj Napaljena sam se nasadila na veliki kurac. Kad je kuća prazna valja se iskoristiti za nešto pametno pa i za sex. Prazna kuća, nas dvoje imamo slobodan dan pa ga koristimo najpametnije što znamo. Sex, jebanje, karamo se po cijeloj kući, na veš mašini, sex u kupatilu, nad sudoperom, sex na terasi, samo se seksamo po kući. On me natakne na kurac i nosi me po cijeloj kući i jebe na svakojakom namještaju. Guzi me na radnom stolu, divljački jebe u hodniku, ja mu pušim kurac na terasi da zavidi susjedi vide, svršava po mojim velikim, nabreklim i nabubrelim sisama u dnevnoj sobi.
DNEVNJAK - Prvi seks
Ukoliko nije tako, imate razloga za sumnju. Ja to znam i stalno provociram. Samo napišite ko ste i šta tačno tražite i veoma brzo će vam se javiti bračni parovi ili ljubavni parovi za sex. Najviše volim kada me moj kurati suprug, kara u misionarskoj pozi. Kad se nasadim na kurac ne ustajem sa njega satima. Obožavam kurac, volim sex više nego kruh da jedem. Ja sam napaljena brineta, raširila sam noge, istakla pizdu u prvi plan i drkam klitoris i sise zamišljajući kurac i nekog mladog jebača koji bi mi razvalio pizdu. Tako ćeš automatski uštedeti vreme koje bi inače bilo potrošeno na ljude sa kojima nemaš ništa zajedničko, jer će oni posle čitanja tvog sajta jednostavno da ga zaobiđu. Stalno zivkam snažne momke iz susjedstva da mi mjenjaju sijalicu, poprave nešto, a onda ih nagradim sexom. Javi se i nađimo se još danas!! Bez registracije, možete da postavite oglas u brojnim kategorijama: posao u inostranstvu, lični kontakti, brak u inostranstvu, sezonski poslovi, izdavanje i kupovina ili prodaja stanova i kuća. Štaviše, ceniće te zbog iskrenosti i kontaktiraće te slobodno ukoliko ih zanima isto to.
[Erotika seks video|Par traži djevojku|Medicinska masaža]
Oznake: besplatni, i, bez, provizije, , www.datingvr.ru
komentiraj (0) * ispiši * #
Najbolji erocki romani - Susret s djevojkom
Ovih 10 EROTSKIH TRILERA muškarci moraju da odgledaju do 30. godine! (VIDEO)
Click here: Najbolji erocki romani
Na neki način smo hteli da skrenemo pažnju svim onim ljubiteljima filmova za odrasle da postoje i takvi sadržaji koji nisu samo ogoljena manifestacija sirove seksualnosti i voajerizma. Motion Picture Sound Editors. Samo pogledam Ethana kako mumlja sebi u bradu i korača okolo. Jones je bio prvi glumac koji je službeno postao član glumačke postave filma.
On je prava stvar što se te regije tiče. Ponekad je zaista dobro biti stariji od 18 godina, odnosno biti punoletan. On tumaci lik Carlija Kentona...
.jpg "Najbolji erocki romani")
Join Us on FB & TWitter - U zelji da razume sinovljev p...
Smatram da ova tema treba da postoji ima nas puno koji uzivamo u ovakvim knjigama i lepo je da ovde delimo preporuke. Mene zanima da li neko moze da mi preporuci ovakvu knjigu. Pedeset nijansi sam procitala dopalo mi se sve sem sado-mazo stvari. Gabrielov pakao me je odusevio, ma sve, i stil pisanja i radnja. Afera blackstone mi se isto dopala. Osamdeset dana mi se najmanje dopala, prosta je, nerealna i previse prosta za moj ukus. Dablin strit i te su mi odlicne. Dajte predloge Smatram da ova tema treba da postoji ima nas puno koji uzivamo u ovakvim knjigama i lepo je da ovde delimo preporuke. Mene zanima da li neko moze da mi preporuci ovakvu knjigu. Pedeset nijansi sam procitala dopalo mi se sve sem sado-mazo stvari. Gabrielov pakao me je odusevio, ma sve, i stil pisanja i radnja. Afera blackstone mi se isto dopala. Osamdeset dana mi se najmanje dopala, prosta je, nerealna i previse prosta za moj ukus. Dablin strit i te su mi odlicne. Dajte predloge Trilogija Moj muskarac je za preporuku Jeste erotski i zestoko ali nije vulgarno. Iskreno, pozdravljam pokretanje ove teme i da se ne lazemo, mi zene volimo ovakve price, a sto da ne! Priznajem da je mene u citanje ovakvog stiva uveo 50 nijansi ali ima i drugih dobrih na ovu temu. Trilogija Moj muskarac je jedna od njih. Doduse jos nisam procitala i trecu ali se nadam da je dobra i ona. Osim ovoga tu je i trilogija Beautiful bastard, tj. Predivan gad, Predivan stranac i Predivan igrac a mogu i da se nadju na netu. Jos mogu da preporucim trilogiju Pokorna Pokorna, Dominantan i Obuka. Divna i Prava propast je dobra, kao.. Zanima me samo ako mi netko moze poslati i trilogiju Beautiful bastard? Divna i Prava propast je dobra, kao.. Zanima me samo ako mi netko moze poslati i trilogiju Beautiful bastard?
SOČNE PRIČE
Glavni zaplet filma iskorišten je u komediji iz godine Only the Lonely. Osamdeset dana mi se najmanje dopala, prosta je, nerealna i previse prosta za moj ukus. On se bavi pitanjem Afrike i šta sve može da se kupi kada ste belac, pa još diplomata. Jedini dodaci bili su tri kratka filma o snimanju. Tu pocinju da im se desavaju neobjasnjiv...
[Porn sa prevodom|Chat i date|Oralni sex za zene]
komentiraj (0) * ispiši * #
Upoznavanje partnerovog djeteta - Pronađite djevojku
Ladislav Babić: Oprez, embriji nadiru!
Click here: Upoznavanje partnerovog djeteta
Suptilni hemijski tonovi zapravo odredjuju na koga ćemo pasti. The differences between categories of paticipants exist in only one dimension of attachment - as secondary relationships. Odvojite sat vremena ili više da budete zajedno bez ometanja. Trebali biste biti ponosni na svoju neovisnost.
Da nam niko ne bude dovoljno dobar, da svi imaju neku manu, da razradimo citave matematicke - statisticke modele o drugima i njihovim nesavrsenostima, da ne prepoznamo kad smo presli granicu i postavili za uslov potpuno nebulozne kriterijume. Projektno partnerstvo i umrežavanje na razini lokalne zajednice uvijek je podložno promjenama. Naravno, znaju a da vas i ne pitaju što VI zapravo želite. X je previdio da se njegova predstava o jednoj ličnosti sastoji, u prvom redu, od moguće vrlo nepotpune slike koju je X dobio od stvarne ličnosti, i na drugom mjestu, od subjektivnih modifikacija koje je sam naturio ovoj slici.
Ladislav Babić: Oprez, embriji nadiru! - Čak i ako se radi o kuhanju kave, dobit ćete uvid kako funkcioniraju poslovni uvjeti i kako se ponašati profesionalno. Serijski brojevi materijala i lijekova korištenih u postupku trebaju biti pregledno navedeni za pojedine postupke ili za vrijeme protoka materijala u laboratoriju.
Tracey Arizona State University Issues in interest assessment: The world is not flat Interests serve as a key motivator with respect to selecting and entering different environments and approaching tasks. People seek out situations that they find interesting and they devote their time top these situations and find these situations more satisfying. Hence it is important to understand interests and be able to assess them validly. The structure of interests will be reviewed along with a presentation of a general model, the Personal Globe which is a spherical structure. This structure provides an easy to understand and valid representation of interests. Further the model has been applied to self-efficacy, which is the personal assessment of one s capabilities. Self-efficacy and interests have been found to share a common structure and can thus measured conjointly. The Personal Globe Inventory which was developed to measure this model will be explained as it relates to issues of measurement as well as issues of optimal presentation of information to clients. Finally the validity of this model to applications internationally will be summarized. Međutim, naši eksperimenti pokazuju da postoji promena opažene daljine i u uslovima u kojima nema promene znakova dubine. Tako, ako ispitanici procenjuju daljinu stimulusa na različitim pravcima posmatranja horizontalnom i vertikalnom , ali u potpunom mraku redukovani znakovi dubine podjednako na svim pravcima pokazuje se da je opažena daljina veća na vertikalnom pravcu. Ova nejednakost opažene daljine na različitim pravicma se naziva anizotropija, a navedeni nalazi pokazuju da na opažaj daljine, pored vizuelnih utiču i informacije o položaju glave i tela u prostoru. Sa druge strane, prema hipotezi o invarijantnosti opažene veličine i daljine, opažaji ove dve karakteristike bi trebalo da budu međusobno povezani. Naši nalazi pokazuju da na istim pravcima posmatranja na kojima postoji promena opažene daljine nema promene opažene veličine, što direktno pritivreči hipotezi o invarijantnosti. Pitanje je naravno zbog čega dolazi do anizotropije, zbog čega ona postoji kod opažene daljine ali ne i kod opažene veličine. Jedan od odgovora bi mogao da leži u njenoj funkciji u koordinaciji percepcije i akcije, odnosno u težini izvođenja akcije na pravcima različito orijentisanim prema pravcu delovanja gravitacione sile. Perkins Institute of Psychiatry, King's College, University of London Looking for Threat: Explaining Human Anxiety as a Defensive Adaptation Anxiety is important in human life, both in clinical and non-clinical contexts, but its causes and nature are yet to be clearly defined. Anti-anxiety drugs systematically alter the innate defensive behaviour of rodents in a way that suggests these drugs reduce the perceived intensity of threat. Translated to humans, these rodent data suggest that anxiety is an evolved reaction to threat and that people who are particularly prone to anxiety are like that because they are particularly sensitive to threat. For the last 10 years I have been conducting research aimed at exploring these hypothesises. The results of my research strongly support the defensive explanation for anxiety. First I have found that scores on clinically relevant questionnaire measures of anxiety-proneness are associated with responses to written threat scenarios. Second, a facial expression recognised by naive participants as representing anxiety was preferentially associated with ambiguously threatening scenarios, whereas a facial expression recognised by naive participants as representing fear was preferentially associated with clearly threatening scenarios. Third, scores on clinically relevant questionnaire measures of anxiety-proneness are also associated with the intensity of threat avoidance behaviour, as measured by my human defence paradigm, known as the Joystick Operated Runway Task JORT. Fourth, the intensity of threat avoidance behaviour as measured by the JORT is also influenced by the anti-anxiety drug lorazepam and a candidate genetic risk factor for Panic disorder. Finally, in an attempt to begin exploring the abstract aspects of anxiety, I have found that interpersonal moral-judgment is hardened by lorazepam. Poremećaji hranjenja vrlo su ozbiljni psihijatrijski poremećaji čija se stopa smrtnosti kreće od 4-20%. Iako je od prvoga opisa anoreksije nervoze, godine, prošlo nekoliko stoljeća, ideal je vitkosti danas toliko raširen da ga prihvaćaju žene različite dobi. Ovi poremećaji pobuđuju velik interes javnosti, potiču brojna istraživačka pitanja te predstavljaju ogroman izazov. Pitanja na koja se nastoji odgovoriti u istraživačkom i kliničkom radu odnose se na biološke, psihološke i sociokulturalne čimbenike rizika u nastanku poremećaja hranjenja. Biološka sklonost uključuje širok raspon čimbenika od specifičnoga genetskog profila do visokog indeksa tjelesne mase. Psihološka sklonost očituje se u osobinama ličnosti, obiteljskim obilježjima kao i nepovoljnim životnim događajima. Okolina generira pritisak na žene koje pod svaku cijenu moraju postići vitak tjelesni izgled. Kako bi se umanjilo nezadovoljstvo tijelom, dijeta postaje logično i prihvatljivo rješenje. Iako su biološka objašnjenja nastanka poremećaja hranjenja nezaobilazna, socio-kulturalna okolina koja potiče na dijetu zajedno s internalizacijom ideala vitkosti, zamke su s kojima se danas treba suočiti u promoviranju zdravih navika hranjenja i prihvaćanja vlastitoga tijela. Gde je pravi put kr>z bolonjsku šumu? Voditelj: Vladimir Mihić, Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Učesnici: predstavnici državnih i privatnih fakulteta predstavnici Društva psihologa Srbije predstavnici Nacionalne službe za zapošljavanje U proteklih desetak godina, ime grada Bolonje je gotovo svakodnevno u ustima svakog onoga ko je na bilo koji način povezan sa visokim obrazovanjem u Srbiji. Ni studije psihologije, kao ni nastavnici i saradnici koji rade na različitim studijama psihologije u zemlji, nisu od ovoga zaštićeni. Proteklih šest godina rada po novim i, donekle, reformisanim studijama ukazale su na sve prednosti i mane bolonjskog procesa obrazovanja. Pored očitih problema sa prepoznavanjem novih studija i kašnjenjem državne administracije da modernizuje službe za zapošljavanje i uskladi ih sa novim nazivima i novim ishodima studija, sve je jasnije da se mora naći zajednički jezik između različitih odseka, departmana i odeljenja za psihologiju kako bismo kao struka zauzeli dobre startne pozicije u narednom petogodišnjem ciklusu reformi. Ovaj okrugli sto će pokušati da započne diskusije na veliki broj pitanja pred nama:da li studije psihologije treba da budu stepenove ili integrisane? Da li je sistem 3+2 ili 4+1 bolji za uslove u kojima školujemo studente danas? Kakva je budućnost psihologije na državnima a kakva na privatnim fakultetima? Da li Srbiji treba preko 400 novih studenata psihologije godišnje koliko se danas školuje na pet državnih i dva privatna fakulteta? Kakva je uloga Društva psihologa Srbije i buduće Psihološke komore u obezbeđivanju ravnopravnih početnih uslova za sve psihologe kao i u zaštiti struke od onih koji pokušavaju da preuzmu poslove psihologa sa malo ili nimalo psihološke edukacije? I na kraju, a u stvari na početku, da li je srpska psihologija spremna da se uhvati u koštac sa svim izazovima koje sa sobom nosi globalizacija visokog obrazovanja i da li možemo spremiti naše studente za vrli novi svet u koji ulaze nakon završetka školovanja? Široko se primjenjuje u školskom okruženju i omogućava identifikaciju nadarene djece već od dobi od 6 godina. Nezamjenjiv je u psihodijagnostici jer omogućuje identifikaciju djece s poteškoćama u čitanju i učenju, hiperaktivne djece, djece s poremećajem pažnje, emocionalnim poremećajima, poremećajima u ponašanju, oštećenjima sluha, problemima u produkciji i razumijevanju govora, te procjenu mentalne retardacije. WISC-IV sadrži 15 subtestova 10 temeljnih i 5 dopunskih koji omogućavaju dobivanje informacija o ukupnom IQ-u te rezultata na 4 indeksa koji omogućuju procjenu specifičnih kognitivnih sposobnosti verbalno shvaćanje, perceptivno rasuđivanje, radno pamćenje, brzina obrade informacija. Uz te osnovne indekse, moguće je napraviti procesnu analizu postignuća djeteta, odrediti njegove jake i slabe strane te usporediti postignuća na pojedinim vrstama kognitivnih zadataka. Hrvatska adaptacija i standardizacija WISC-a-IV provedena je na stratificiranom uzorku od 1200 djece u dobi od 6 godina i 0 mjeseci do 16 godina i 11 mjeseci. Cilj okruglog stola je predstaviti četvrto izdanje WISC-a, njegove subtestove, te indekse koji se mogu dobiti. Bit će opisani koraci koji su potrebni u adaptaciji i standardizaciji ovakvog instrumenta, te novosti koje WISC-IV donosi u usporedbi sa starijim oblicima. Poseban naglasak bit će na iskustvima primjene i interpretacije ovog psihodijagnostičkog sredstva, te obilju informacija koje on može pružiti. Radovi okupljeni u ovom simpozijumu predstavljaju rezultate nekoliko velikih projekata sprovedenih sa zajedničkom poveznicom procesa u bliskim vezama upravo u ovom razvojnom periodu. Ideja simpozijuma je da bliske veze na prelasku u odraslo doba prikaže kroz promene u već postojećem repertoaru bliskih veza unutar porodice porekla, a zatim kroz činioce razvoja intimnih partnerskih veza, određene procese unutar partnerske relacije poput načina pokazivanja ljubavi, samootkrivanja, ljubomore, poimanja prevare , te efekte partnerskih veza na sliku o sebi i činioce prekida partnerske veze. Tema će se zaokružiti emotivnim iskustvima parova koji su stupili u brak zavisno od njihovog roditeljskog iskustva. Jelica Petrović, Marija Zotović Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Young adults: Perceptions of the Personal Relationships in Their Social Networks Only few investigators have compared and contrasted the characteristics of different kinds of relationships in social networks in young adults. At this point of development, changes within social networks include: changes in quality of parent-child relationships, gradual replacement of peers as an important source of influence, and development of romantic relationships. In present study, 200 young adults mean age 21 years completed Network of Relationship Inventory NRI: Furman, Buhrmester, 1992 assessing their perceptions of the quality of relationships with mothers, fathers, partners and friends. The full measure includes 9 subscales Companionship, Conflict, Instrumental Aid, Antagonism, Intimacy, Nurturance, Affection, Admiration, and Reliable Alliance. Two factors were also derived for each relationship: social support and negative interchanges. Consistent with previous results, youngters reported seeking different provision from different individuals. Both parents were turned to most often for affection and enhancement of worth. Mothers were perceived to be supportive specially instrumental aid as same sex friends. In comaprison with adolescent relationship with parents Petrovic et al, 2012 , it can bee seen that parents received lower scores for social support, as for negative interchanges. Romantic partners received the highest ratings for support, but were also perceived as source of negative interchanges. These results are in accordance with expectations that development of romantic interests is inherently linked to the task of separation and individuation from the family Gray and Steinberg, 1999 , and also that, unlike the adolscent romantic relationships, romantic relationships in young adulthood are not trivial and transitory. It seems to be that young adults are in the process of transferring attachment-related functions from parents to peers best friends and romantic partners , which causes the narrowing of social network. Discussion centers on the base for differentiations of their relationships and the implication for understanding social networks in young adulthood. Keywords: young adults, social network, parents, peers, romantic partners Matija Svetina, Luka Komidar, Melita Puklek Levpušček, Nuša Šedivy, Maja Zupančič University of Ljubljana Parent-child relationships in emerging adulthood Emerging adulthood refers to the developmental period from late teens through late twenties. It includes a great variety of changes on personal and social level such as finishing education, starting a career, becoming financially independent, moving out of parental home, establishing a long-term intimate relationship, and becoming a parent. Research suggests that finishing education and gaining financial independence does not necessarily result in independent living arrangements nor in taking over other adult social roles. One of the processes partially explaining these inconsistencies is the complexity of changes in family relationships. In addition, patterns of 11 14 SIMPOZIJUMI family transitions were shown to partially depend on culture; differences, for example, were found between northern and southern European countries. The current study had two aims. The first aim was to extend our knowledge about the family processes that lead emerging adults to become independent of parents; the second aim was to compare family transitions in one northern and one southern country and thus, identify patterns of the transitions that are likely to be culturally dependent. The study included a sample of 300 emerging adults from Norway and a comparable sample from Slovenia. We used the Individuation Test for Emerging Adults ITEA which captures five dimensions of family relationships: support seeking, connectedness, selfreliance, parental intrusiveness, and fear of disappointing a parent. In addition, we collected a variety of living-arrangement-related data such as residential and job status, financial independence, significant life events, and data on current intimate relationships. Both descriptive and inferential statistics were used to address patterns in family transitions. As expected, comparison of living arrangement patterns showed that the Norwegians tended to moved out of parental home earlier than the Slovenes. In addition, moving out was positively related to psychological independence in terms of taking on responsibility for one s own actions and negatively associated with fear of disappointing parents; the quality of parent-emerging adult relationship was not related to living arrangements, suggesting that connectedness between emerging adults and parents remain stable despite living separately. The findings have both practical and theoretical implications in terms of psychological intervention and promotion of strengths and health in the families with emerging adults. Keywords: parent-child relationship, individuation, emirging dults Tina Krznarić, Aleksandra Huić, Željka Kamenov Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Odrednice razvoja intimnih veza na prijelazu u odraslu dob Osobe na prelasku u odraslu dob, kada uđu u ozbiljnu vezu, suočavaju se s normativnim očekivanjima kako se veza treba razvijati. To kako će regulirati svoje ponašanje odnosno kojom dinamikom će poduzimati određene korake za unapređenje veze ovisi o karakteristikama veze njezinoj kvaliteti i stabilnosti , ali i o individualnim karakteristikama osoba u vezi. Individualne razlike u vremenskim perspektivama, odnosno orijentacija na prošlost, sadašnjost i budućnost, u dosadašnjim istraživanjima su se pokazale važnima za regulaciju ponašanja i donošenje odluka u različitim životnim područjima. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti doprinosi li vremenska orijentacija, uz objektivne karakteristike veze objašnjenju samoregulacije ponašanja usmjerene na razvoj intimne veze. Dodatno smo željeli ispitati normativnu dinamiku razvoja veze na prelasku u odraslu dob te rodne razlike u broju koraka koje partneri iniciraju. U istraživanju je sudjelovalo 372 sudionika, od čega 44% muškaraca i 56% žena koji smatraju da se nalaze u ozbiljnoj romantičnoj vezi duljina veze od 1 mjeseca do 13 godina , no nisu u braku. Prikupljeni su podaci o kvaliteti i stabilnosti veze, te je primijenjen i Zimbardov inventar vremenske perspektive. Rezultati pokazuju da žene u prosjeku poduzimaju više koraka od muškaraca. Očekivano, što su sudionici u duljoj vezi to su poduzeli više koraka. Kada se kontroliraju rod sudionika i duljina veze, procjene kvalitete i stabilnosti ne pridonose značajno objašnjavanju broja koraka poduzetih u vezi. Međutim, individualne kognitivne orijentacije vremenske perspektive objašnjavaju dodatnih 4. Pojedinci usmjereni na budućnost očekivano poduzimaju više koraka u vezi. Također oni usmjereni na pozitivna iskustva u prošlosti isto poduzimaju više koraka. Ovakav nalaz je očekivan s obzirom da je orijentacija na pozitivnu prošlost općenito povezana s funkcionalnim i adaptivnim ponašanjem. Dobiveni nalazi raspravljeni su u kontekstu odrednica samoregulacije u intimnim vezama i kulturalnih normi i običaja, te su predložene ideje za buduća istraživanja. Ključne reči: intimne veze, samoregulacija ponašanja, vremenske perspektive, prijelaz u odraslu dob Determinants of intimate relationship development in emerging adulthood The aim of this research was to examine the role time perspective orientations and objective relationship characteristics play in self-regulation of behaviour that promotes a relationship. The sample consisted of 372 participants, 44% male and 56% female, who consider themselves to be in a serious romantic relationship but are not married. Questions regarding the quality and stability of the ralationship and the Zimbardo Time Perspective Inventory were administered. The criterion was defined through 10 items describing steps undertaken in the relationship and asking was the step taken by the participant or by his or her partner. When controlling for gender and lenght of relationship, the assessment of quality and stability do not contribute to the explanation of the number of steps taken in a relationship. However, individual cognitive orientations of time perspective account for an additional 4. Future and past positive oriented individuals undertake more steps. Keywords: intimate relationships, self-regulation of behaviour, time perspective, emerging adulthood 13 16 SIMPOZIJUMI Nina Vukelić, Tamara Maksimović, Ivana Mihić Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Struktura i razlike u načinu pokazivanja ljubavi u vezama: značaj partnerske afektivne vezanosti Rezultati aktuelnih istraživanja i rastući korpus teorijskih znanja o partnerskoj afektivnoj vezanosti ukazuju na pravilnost da se ponašanje u partnerskim vezama ne razlikuje samo u kontekstu individualnih karakteristika afektivne vezanosti, već se i ona i dinamika partnerske veze menjaju u kontekstu kombinacije ranih iskustava i afektivne vezanosti oba partnera. Cilj ovog istraživanja stoga je da se utvrdi da li postoje razlike u načinu pokazivanja ljubavi, odnosno percipiranju partnerovog pokazivanja ljubavi, u zavisnosti od kvaliteta partnerske afektivne vezanosti unutar para. U istraživanju je učestvovalo 120 heteroseksualnih parova, studenata Univerziteta u Novom Sadu. Uslov za učešće u istraživanju bilo je da vezu partneri percipiraju kao stabilnu, te da ona traje duže od 6 meseci. Rezultati pokazuju da je 58. U cilju ujednačavanja grupa, stilove afektivne vezanosti sveli smo na: sigurne 58. Rezultati ukazuju da se devojke bez obzira da li pripadaju paru u kom su oba partnera sigurno afektivno vezana ili je jedan od njih nesigurno afektivno vezan ponašaju jednako da bi pokazale ljubav svom partneru. Mladići u vezama u kojima su oba partnera sigurno afektivno vezani češće ljubav pokazuju emocionalnom otvorenošću i verbalnom afektivnošću. Ova pravilnost je vidljiva i kada su u pitanju percipirani načini pokazivanja ljubavi- devojke iz parova u kojima su oba partnera sigurno afektivno vezana izveštavaju o tome da njihovi mladići više ljubav pokazuju emotivnom otvorenošću. U strukturi razlika između parova u kojima su oba partnera sigurno afektivno vezana i u kojima je neko od partnera nesigurno afektivno vezan, ovi načini pokazivanja ljubavi mušaraca čine okosnicu, mada je za parove oba sigurna partnera osim njih karakteristično i generalno izraženije pokazivanje ljubavi devojaka na većini merenih dimenzija. U parovima u kojima su oba partnera sigurno afektivno vezana mladići izveštavaju o tome da im njihove devojke ljubav češće pokazuju emotivnom otvorenošću i verbalnom afektivnošću. The research sample consisted of 120 heterosexual couples, all students of the University of Novi Sad. All of the couples desrcribed their relationship as stable and all relationships have lasted for at least six months. The results show that attachment does make a difference in ways of showing love among partners. The greatest differences are in the emtional openness and verbal affection of partners, especially men. Keywords: ways of showing love, romantic attachment, transition into adulthood. Isidora Morokvašić, Ivana Mihić Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Potreba za emocijama i samootkrivanje kod muškaraca na prelazu u mlađe odraslo doba: značaj partnerske afektivne vezanosti Najšire definisan pojam samootkrivanja odnosi se na spremnost osobe da deli lične informacije sa drugim ljudima. Na osnovu velikog broja definicija u ovom istraživanju pojam samootkrivanja posmatran je kao verbalno otkrivanje ličnih relevantnih informacija, razmišljanja, kao i osećanja kako generalno tako i prema partneru. Dosadašnje teorije i istraživanja samootkrivanje smatraju osnovnim faktorom neophodnim za razvijanje intimnosti između dve osobe. Ono utiče na kvalitet bliskih veza i na njihovo započinjanje, ali je i bitan element u njihovom održavanju, doprinosi negovanju ljubavi, stvaranju poverenja i razumevanja, u partnerskim odnosima. Najčešći rezultati ukazuju na to da su muškarci generalno manje skloni i spremni na samootkrivanje. Osim rodne pripadnosti, spremnost na samootkrivanje je uslovljena još mnoštvom faktora od kojih su neki recipročnost, responsivnost, pa i sam pol primaoca informacija. Takođe i socijalni kontekst, neke lične odlike u koje spada i razvijeni obrazac afektivne vezanosti kod osobe. Rezultati istraživanja uglanom ukazuju na veću spremnost na samootkrivanje onih koji imaju razvijen preokupirani i sigurni obrazac afektivne vezanosti u odnosu na izbegavajući obrazac afektivne vezanosti. Ciljevi sprovedenog istraživanja bili su da se utvrdi da li postoji povezanost spremnosti na samootkrivanje kod muškaraca i potrebe za emocijama. Takođe istraživanjem je proveravana uloga afektivne vezanosti kao potencijalnog moderatora odnosa između dimenzija samootkrivanja i potrebe za emocijama. Uzorak ispitanika činila su 102 muškarca sa teritorije Republike Srbije, uzrasta od 16 do 35 godina. Prema uzrastu ispitanici su grupisani u kategorije: kasna adolescencija 16-19 godina 21. Rezutati istraživanja ukazali su da postioji generalna stabilnost u spremnosti na samootkrivanje muškaraca u tri uzrasne kategorije. Kada je u pitanju odnos dimenzija samootkrivanja iskrenost, količina, kontrola, namera i pozitivno-negativno samootkrivanje i dve dimenzije potrebe za emocijama prilazak emocijama i izbegavanje emocija rezultati ukazuju na pravilnost da oni koji teže iskrenosti u samootkrivanju imaju i izraženiju potrebu za emocijama, te im spremnije i prilaze, dok one osobe koje su sklone izbegavanju emocija i emotivnih iskustava ređe i kratkotrajnije će se otkrivati, manje količinski, više će kontrolisati svoje samootkrivanje. U odnosima ovih dimenzija uzrast se nije pokazao kao značajan faktor. Sigurno afektivno vezani ispitanici pokazali su najveći nivo spremnosti na samootkrivanje, dok ispitanici nesigurnih obrazaca afektivne vezanosti pokazuju specifičnosti u načinu i spremnosti na samootkrivanje u vezi. Iz rezultata koji se odnose na ulogu dimenzija afektivne vezanosti anksioznost i izbegavanje kao moderatora odnosa između potrebe za emocijama i samootkrivanja, možemo videti da izbegavanje vezano za bliske veze značajno menja odnos izbegavanje emocija i tri dimenzije samootkrivanja koje se odnose na količinu u samootkrivanju, kontrolu i nameru. Ključne reči: samootkrivanje, potreba za emocijama, afektivna vezanost Need for affect and self-disclosure of men in emerging adulthood: importance of romantic attachment Main aim of the research was to determine relations between need for affect and self-disclosure of men in transition to adulthood, as well as importance of romantic attachment for this relation. The research sample consisted of 102 men age 16 to 35. According to their age, subjects were divided into three groups: late adolescents, men in transition to adulthood and young adults. The results show that men in these three categories do not differ in tendency for self-disclosure, as well as that there is a significant correlation between need for affect and self-disclosure. Respondents of different attachment styles show different tendencies for self-disclosure, and attachment avoidance proves do be a significant moderator of the need for affect and selfdisclosure relation. Keywords: self-disclosure, need for affect, attachment Meri Tadinac a, Marta Fajfarić b, Ivana Hromatko b a Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu b Prva gimnazija i Druga gimnazija, Varaždin Spolne i dobne razlike u ljubomori Iz perspektive evolucijske psihologije, ljubomora je adaptivni psihološki mehanizam koji se razvio jer je u evolucijskoj prošlosti ljudske vrste rješavao važan problem u postizanju reproduktivnog 16 19 SIMPOZIJUMI uspjeha - nevjeru partnera. Ljubomora se aktivira kada pojedinac percipira prijetnju, tj. Partnerova ili partneričina nevjera ima različite negativne posljedice po uspješnu reprodukciju pripadnika muškog i ženskog spola, zbog čega evolucijska teorija pretpostavlja postojanje spolnih razlika u psihološkom mehanizmu ljubomore. Glavni problem s kojim se susreću pripadnici muškog spola jest problem sigurnosti u očinstvo. Budući da se oplodnja odvija u tijelu žene, ona uvijek može biti sigurna u genetsku povezanost sa svojim potomstvom, dok muškarac to ne može. Partneričina seksualna nevjera može reducirati reproduktivni uspjeh muškarca kroz gubitak prilike za oplodnju ako je partnericu već oplodio drugi muškarac te kroz dugogodišnje ulaganje resursa u tuđe potomke s kojima nije genetski povezan. S druge strane, reproduktivni uspjeh žene je ugrožen partnerovom emocionalnom nevjerom jer ona može dovesti do prestanka ulaganja partnerovih resursa u podizanje potomstva, pošto ih on preusmjerava na drugu ženu, a možda i njezine potomke. Ove razlike u rizicima koje partnerska nevjera nosi za muškarce i žene su temelj pretpostavci o razvoju spolno specifičnih obrazaca ljubomore. Tako bi, u usporedbi sa ženama, muškarci trebali biti osjetljiviji na znakove partneričine seksualne nevjere i iskazivati viši stupanj ljubomore u slučaju da ona nastupi. Žene bi pak, u usporedbi s muškarcima, trebale iskazivati viši stupanj ljubomore u slučaju partnerove emocionalne nevjere, te biti osjetljivije na znakove koji upućuju na nju. Pretpostavka o spolnim razlikama u ljubomori potvrđena je u nizu istraživanja u različitim kulturama. Međutim, istraživanjima u kojima je ispitivana evolucijska hipoteza o spolnim razlikama u ljubomori je svojstveno da su većinom provođena na prigodnim uzorcima studenata. Stoga smo u veliko internetsko istraživanje o izboru partnera u kojem je sudjelovalo 2636 sudionika u dobi od 14 do 62 godine uključili i česticu koja se odnosila na emocionalnu i seksualnu ljubomoru. Rezultati su bili u skladu s pretpostavkom da će više muškaraca nego žena iskazivati seksualnu ljubomoru, no na razini cijelog uzorka, neovisno o spolu, većina naših sudionika izjavila je da bi ih više smetala partnerova emocionalna ljubomora. No kako su istraživanja ljubomore uglavnom bila usmjerena na spolne razlike, a uloga dobi je gotovo posve zanemarena, kao cilj sljedećeg istraživanja postavili smo pitanje odnosa dobi, spola, tipa nevjere i ljubomore izazvane nevjerom. U istraživanju je sudjelovalo 104 sudionika reproduktivne dobi i 95 sudionika postreproduktivne dobi koji su ispunili Upitnik o ljubomori u romantičnim vezama. Utvrđena je značajna interakcija spola i tipa nevjere u smjeru razlika očekivanih pod vidom evolucijskog shvaćanja ljubomore, značajan glavni efekt dobi stariji sudionici su manje ljubomorni te značajna interakciju dobi, spola i tipa nevjere očekivane spolne razlike u ljubomori nisu utvrđene u starijem uzorku, već samo u mlađem. Ključne reči: emocionalna ljubomora, seksualna ljubomora, spolne razlike, dobne razlike Sex and age differences in jealousy From the evolutionary psychology perspective, due to different adaptive problems men and women have faced, sex differences are expected in jealousy elicited by emotional and sexual infidelity. This was confirmed in numerous studies in various cultures. However, one of the problems in jealousy research is that most studies have been carried out on students, and the role of age in functioning of jealousy mechanism was neglected. Therefore, the aim of this study was to examine the relationship between age, sex, and jealousy elicited by either sexual or emotional 17 20 SIMPOZIJUMI infidelity. The results showed a significant sex x type of infidelity interaction confirming the predictions based on the evolutionary hypothesis on jealousy, a significant main effect of age the older participants being less jealous , and a significant sex x age x type of infidelity interaction the expected sex differences in jealousy were found only in the younger sample. Keywords: emotional jealousy, sexual jealousy, sex differences, age differences Ivana Hromatko, Meri Tadinac Department of Psychology, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb The role of sexual orientation in perception of emotional vs. One of the variables yielding a lot of interest in this line of research is sexual orientation: analysis of patterns of sex differences as a function of sexual orientation offers clues for answering various questions about the nature of human mating dynamics. The neurodevelopmental theory suggests that the etiogenesis of sexual orientation is closely connected to the sexual differentiation of the brain. Indeed, it seems that homosexual women are exposed to a greater degree of masculinisation than heterosexual women, but homosexual men turn out to be either over- or under-masculinised, depending on the trait being studied. Thus, the aim of this study was to address some of these issues and explore whether previously well documented sex differences also existed in homosexual and bisexual populations. An online questionnaire was used to collect socio-demographic data, as well as data on sexual orientation, preference for a long- vs. More than 3000 participants from a wide range of educational, socio-economical and age groups completed the questionnaire. Women of different sexual orientations showed very subtle differentiation when it comes to the type of infidelity that they find more upsetting, with heterosexual women having the highest rate of emotional jealousy responses 93. Contrary to some previous reports, we found no statistically significant differences between males of different sexual orientations in the type of infidelity they found more upsetting 80% of homosexual and 72% of bisexual and heterosexual men reported the emotional infidelity as being more upsetting. What differentiated the participants who reported being more upset by different infidelity scenarios? Heterosexual participants who reported being more upset by the emotional infidelity were older, more educated and had higher income compared to those who reported sexual infidelity as more upsetting, while none of these differences reached statistical significance in 18 21 SIMPOZIJUMI homosexuals and bisexuals. The percentage of heterosexual and homosexual but not bisexual men who reported being interested in a long-term relationship was higher among those who would be more upset by the emotional infidelity, while in women this preference was not related to the type of infidelity they reported as more upsetting. Therefore, a complex pattern emerged, with the perception of infidelity being related to several socio-demographic variables, but differently among groups of various sexual orientations. Keywords: jealousy, sex differences, sexual orientation, evolutionary psychology Sanda Budimir, Marko Damir Paj, Arina Veseli, Aleksandra Huić Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Socioseksualnost, slika o sebi i status veze Socio-seksualnost se odnosi na individualne razlike u sklonosti stupanja u seksualne odnose bez prethodnog emocionalnog vezivanja i namjere za dugoročnu vezu. Osobe sklonije upuštati se u seksualne veze s drugima smatraju se nerestriktivnima, dok one kojima je potrebno više vremena, vezanosti i bliskosti da bi se upustili u takve odnose smatramo restriktivnima. Dosadašnja istraživanja koja su se bavila odnosom slike o sebi npr. U ovom istraživanju željeli smo dodatno produbiti spoznaje o odnosu slike o sebi i socio-seksualnosti. Naime, naš pojam o sebi, naše samopoštovanje i naša vrijednost kao partnera temelji se na osobinama i kvalitetama koje su visoko socijalno poželjne dobar i zdrav izgled, društvenost, dobre socijalne vještine i koje se mogu relativno brzo vidjeti i procijeniti, ali i na osobinama i kvalitetama koje karakterizira zajedništvo i briga za druge za koje treba više vremena da se procjene a bitne su za intimne odnose brižnost, odanost, prilagodljivost. U skladu s postavkama evolucijske teorije, očekivali smo da će pojedinci koji se procjenjuju višima na socijalno poželjnim osobinama biti i manje seksualno restriktivni, odnosno da će oni s izraženijim osobinama koje karakterizira zajedništvo i briga za druge biti više restriktivni. Osim toga, s obzirom da socijalni kontekst može oblikovati odnos naše slike o sebi i ponašanja, zanimalo nas je hoće li status veze moderirati ovaj odnos. Očekivano, seksualno najrestriktivniji su pojedinci u ozbiljnoj vezi, dok su najmanje restriktivni oni u neobaveznoj vezi. Nadalje, više samoprocjene na socijalno privlačnim kvalitetama pokazale su se povezane s manjom seksualnom restriktivnošću. Istovremeno, pojedinci koji više vrednuju svoje osobine usmjerene na zajedništvo i brigu za druge su i seksualno restriktivniji. Status veze 19 22 SIMPOZIJUMI pokazao se značajnim moderatorom odnosa socio-seksualnosti i slike o sebi povezane samo sa socijalno privlačnim osobinama. Kod pojedinaca koji su u neobaveznoj vezi, iako su im i dalje osobine zajedništva i brige za druge pozitivno povezane s restriktivnošću, nema povezanosti između socijalno privlačnih osobina i socio-seksualnosti. Ključne reči: socio-seksualnost, slika o sebi, socijalno poželjne osobine, osobine zajedništva, status veze Sociosexuality, self-concept and relationship status Studies of sociosexuality and the self focused mainly on its relationship to self-esteem. In this study we were interested in the relationship of sociosexuality and self-concept. Since our selfconcept and self-esteem can be rooted in social commodities popular, attractive and in communal qualities loyal, kind , we hypothesized that a higher level of social commodities SC will be associated with a less restrictive sociosexuality, and that a higher level of communal qualities CQ will be associated with a more restrictive sociosexuality. Also we wanted to examine whether context such as relationship status would moderate this relationship. Results confirmed our hypothesis about the realtionship of sociosexuality and SC and CQ. Also, relationship status moderated the link between SC and sociosexuality. Although the hypothesized correlation was found for single persons and those in committed relationships, there were no significant correlations for people in casual relationships. Keywords: sociosexuality, self-concept, social commodites, communal qualities, relationship status Marija Čorić, Katarina Babić, Nikolina Krešić, Željka Kamenov Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Odrednice reakcija na prekid ljubavne veze na prelasku u odraslu dob Prekid ljubavne veze, posebno na prelasku u odraslu dob kada je uspostavljanje i održavanje bliskih odnosa s drugima izuzetno važno, često je dramatičan događaj koji ostavlja trag u životu pojedinca. Reakcije na prekid vrlo su raznolike i nisu uvijek samo negativne kako većina ljudi misli. Osim poteškoća koje se javljaju nakon prekida, pokazalo se da ljudi mogu doživjeti i osobni rast kao posljedicu psihološke borbe sa stresnom situacijom u kojoj su se našli. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu roda i inicijatora prekida, različitih karakteristika veze, strategija koje ljudi koriste za prekid ljubavne veze, uvjerenja o ljubavnim vezama te privrženosti u objašnjenju reakcija na prekid. U istraživanju je sudjelovalo 445 sudionika 197 muškaraca i 228 žena u dobi između 18 i 30 godina. Primijenjeni su Upitnik osobnog rasta nakon prekida, Skala teškoća nakon prekida, Upitnik 20 23 SIMPOZIJUMI strategija prekida, Skala uvjerenja o bliskim vezama, Modificirani Inventar iskustava u bliskim vezama, te su prikupljeni opći podaci o sudionicima, njihovoj vezi i prekidu. Rezultati pokazuju kako će više poteškoća nakon prekida vjerojatnije doživjeti osobe koje su bile ostavljene, za razliku od onih koji su inicirali prekid ili zajednički s partnerom odlučili prekinuti. Očekivano, više poteškoća se doživljava što je prošlo manje vremena od prekida, te što je emocionalna angažiranost u prekinutoj vezi bila veća. Također u skladu s očekivanjima, sudionici čija je veza prekinuta neizravnim strategijama eskalacije i manipulacije, koje uključuju manje brige prema partneru, imaju više poteškoća nakon prekida. Kognitivna uvjerenja o vezama nisu se pokazala značajnim prediktorom, međutim više izražena anksioznost kao dimenzija privrženosti značajno povećava razinu doživljenih poteškoća nakon prekida. Za doživljaj osobnog rasta nakon prekida nije se pokazalo značajnim tko je inicirao prekid, ali mu značajno doprinosi rod sudionika. Žene izvještavaju o većem osobnom rastu nakon prekida. Što je dulji vremenski odmak od prekida, te što je emocionalna angažiranost u vezi bila veća, osobe će doživjeti i više osobnog rasta po prekidu. Zanimljivo je kako manipulativne strategije prekida osim do više poteškoća dovode i do većeg osobnog rasta nakon prekida. Osobe će doživjeti i veći osobni rast ukoliko je veza prekinuta strategijama izbjegavanja. U slučaju ovog kriterija kognitivna uvjerenja o vezama pokazala su se značajnim prediktorima. Osobe koje vrednuju bliski, intimni aspekt veze, poput ljubavi, poštovanja i vjernosti, doživljavaju veći osobni rast nakon prekida. Anksiozna privrženost pokazala se značajnim prediktorom i ovog kriterija. Čini se da visoko anksiozne osobe prekid veze najviše uznemiri, ali i potakne na pribjegavanje različitim strategijama u svrhu osobnog rasta nakon prekida. Ključne reči: prekid ljubavne veze, strategije prekida, poteškoće nakon prekida, osobni rast nakon prekida, prijelaz u odraslu dob Determinants of reactions to relationship breakup in emerging adulthood Consequences of close relationship breakup can range from distress to personal growth following the breakup. Our aim was to determine how gender, initiator of breakup, different relationship characteristics, strategies that people use to break up relationship, beliefs about romantic relationships and attachment dimensions predict reactions to relationship breakup. Greater distress after relationship breakup was associated with persons that were broken up with, less time after the breakup, higher emotional intensity of the relationship, breakup strategies that include manipulation and escalation, and higher attachment anxiety. Greater personal growth after relationship breakup was associated with women, more time after the breakup, higher emotional intensity of the relationship, breakup strategies that include avoidance and manipulation, higher attachment anxiety and beliefs about romantic relationships associated with intimacy. Keywords: relationship breakup, breakup strategies, distress after breakup, personal growth after breakup, emerging adulthood 21 24 SIMPOZIJUMI Margareta Jelić a, Željka Kamenov a, Vladimir Mihić b a Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu b Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Kako se razlikuje socioemocionalna klima u mladim brakovima sa i bez djece? Dosadašnja istraživanja provedena na bračnim parovima pokazuju smanjenje zadovoljstva brakom tijekom prvih par godina braka. Također se pokazuje da rođenje djeteta ima najveći efekt na zadovoljstvo brakom u usporedbi s parovima bez djece. Nije, međutim, sasvim jasno opada li zadovoljstvo brakom zbog rođenja djeteta ili kao posljedica trajanja veze. Cilj istraživanja bio je utvrditi ulogu duljine braka i rođenja djeteta na zadovoljstvo brakom, bračnu klimu, percepciju partnerovog ponašanja te zadovoljstvo seksualnim odnosima kod mladih bračnih partnera. Istraživanje je provedeno na 84 para iz Hrvatske i 85 parova iz Srbije, dakle ukupno 338 sudionika, prosječne dobi 28 godina raspon dobi od 20 do 35 godina , a koji su u braku u prosjeku 3 godine raspon trajanja braka iznosi od mjesec dana do 7 godina. Oko polovice parova ima djecu. Kako bismo prikupili podatke o relevantnim varijablama, oba partnera su zasebno ispunjavala mjere samoiskaza i iskaza o partneru. Usporedili smo parove koji su braku do dvije godine te parove koji su u braku od dvije do sedam godina, sa i bez djece, kako bismo odvojili efekt trajanja braka i imanja djece. Rezultati pokazuju da parovi koji nemaju djece osjećaju veću ljubav od parova s djecom bez obzira na trajanje braka, a među parovima s djecom veću ljubav osjećaju oni koji su kraće u braku do 2 god. Parovi koji nemaju djece na jednak način percipiraju partnerovo pokazivanje ljubavi neovisno o trajanju braka, dok je kod parova s djecom uočljiva razlika ovisno o duljini braka - parovi koji su kraće u braku percipiraju više partnerovog pokazivanja ljubavi. Bračni partneri koji imaju djecu iskazuju manje zadovoljstva seksualnim odnosima. Nadalje, parovi koji su kratko u braku pokazuju jednaku razinu naklonosti bez obzira imaju li djecu, ali ako su duže u braku manje naklonosti partneru pokazuju parovi koji imaju djecu. Antagonizam prema partneru je veći kod parova koji imaju djecu i koji su kraće u braku. Međutim, nije nađen efekt trajanja braka ni djece na zadovoljstvo brakom iako je uočljiv trend smanjenog zadovoljstva brakom kod parova s djecom. Ukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na interakcijski efekt duljine braka i djece na socioemocionalnu klimu u braku. Ključne reči: zadovoljstvo brakom, djeca, duljina braka, bračna klima, ljubav Differences in marital climate of young couples with and without children In the current study, we investigated the role of marriage duration and having children on marital satisfaction, socioemotional marital climate, perception of partner's behaviour as well as sexual satisfaction in spouses. Research was conducted on 84 Croatian couples and 85 Serbian couples, average age of 28 years. According to duration of marriage, couples were divided in two categories: those married up to two years, and married from two to seven years. About half of the couples have children. Overall, our findings indicate interaction effect of having children and marriage duration on marital climate. Keywords: marital satisfaction, children, marriage duration, marital climate, love 22 25 SIMPOZIJUMI FAMILY AND WORK RELATIONS IN SERBIA Voditelj: Vladimir Hedrih Vladimir Hedrih Faculty of Philosophy, University of Niš Family and work relations in Serbia: Introduction In the second half of 2011, the research team of the project of the Ministry of Education, Science and Technological Development of the Republic of Serbia conducted the Study of Diversity of Work and Family Relations in Serbia. The study was conduceted on a geographical cluster sample of residents of Serbia of working age. The sample consisted of 2282 participants 2023 in the main study in the pilot study from 36 settlements in Serbia, distributed accros administrative regions, roughly proportional to the contribution of the population of that administrative region to total population of Serbia. The ratio of urban and rural settlements among locations chosen for data collection bas balanced in order to roughly approximate the ratio of rural and urban population participation in the total population of Serbia. Of the total number of participants 43% were male, and 57% were female, average age of 39 years. The participants were asked to complete the PORPOS battery, an instrument constructed for the purposes of this study consisting of 389 items and questions, grouped in sets of short scales for assessing a number of constructs in the areas of: 1 Conative psychological dispositions, 2 Family and partnership relations and roles, 3 functioning at work and in relation to work; 4 relations between work and family roles conflict and spillover. The instrument also included a number od separate question for assessing and array of sociodemographic variables and properties of work and work environment of the participant. The data collection was conducted by teams consisting of one researcher and 3-5 interviewers who visited chosen settlements and administered the battery to people found living or working there. The general goal of the study was to obtain data on models of relations in work and in family that currently exist in Serbia, about their frequency, and also to obtain data on factors that could be related to these relations and may define the character of work-family relations. Papers presented in the course of this symposium will focus on some of the results obtained in this study. Keywords: work, family, Serbia, work-family relations 23 26 SIMPOZIJUMI Ivana Simić, Vladimir Hedrih Faculty of Philosophy, University of Niš Job related predictors of work to family conflict in Serbia The goal of the current paper was to examine the relations between work family conflict and an array of job related variables. The sample used in this study was a subsample of employed participants taken from the geographical cluster sample collected in the course of the study Family and work relations in Serbia This subsample consisted of 1477 participants and included entrepreneurs, participants working in government sector organizations, participants working in private sector organizations and participants employed full time in grey economy operations. Participants completed the PORPOS battery - instrument consisting of questions and short scales for assessing an array of socioeconomical, psychological variables and variables in the area of work and family relations. Variables examined in this study were the measure of work-tofamily conflict, job satisfaction, burnout symptoms, self assessment of coworker relations, relations with superiors and self assessment of harassment at work. We also considered gender of the participants and the type of employment as factors possibly influencing these relations. Dodatne analize pokazuju da ispitanici prave statistički značajne razlike, na sve 3 dimenzije subjektivnog doživljaja, između stumulusa ispod kojih nema imena kontrolna grupa i stimulusa ispod kojih stoje imena gradova eksperimentalne grupe i to tako da stumuluse iz kontrolne grupe ispitanici procenjuju nižim skorovima. Takođe, na kognitivnoj i konativnoj dimenziji ispitanici prave statistički značajne razlike između Beograda i Vašingtona i Prištine i Vašingtona, a na afektivnoj dimenziji između Beograda i Vašingtona i Moskve i Vašingtona, i to tako da Vašington uvek ima niže skorove. Dakle, uparivanje vizuelnih stimulusa sa imenima gradova, koji asociraju na konflikt na Kosovu i Metohiji, rezultira izrazito negativnom evaluacijom jedino Vašingtona. Dobijeni rezultati ukazuju da je ispitanicima važan kontekst u kom je stimulus prikazan. Tačnije, davanjem ili promenom konteksta u kom je prikazan vizuelni stimulus, dolazi do promene subjektivnog doživljaja stimulusa. Ključne reči: kontekst, vizuelni stimulusi, subjektivni doživljaj 99 102 KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA I PSIHOLOGIJA PERCEPCIJE Modification of the subjective perception of stimuli depending on the changes of context The aim of the research was to examine the structure of subjective experience of visual stimuli, depending on the context in which they are displayed. The study included 196 subjects, divided into 4 experimental and 1 control groups. Stimulus materials were compound of four pictures of the buildings, which were successively screened to the subjects, but in a manner of Latin square, names of the cities, below the pictures, alternate in a different experimental group: Belgrade, Pristina, Washington and Moscow. In the control group the pictures of the stimuli are without city names below. Subjects task was to evaluate each stimulus in a 15 scales of the form connotative differential CD-15. Kako bi se dodatno validirao petofaktorski model, a pogotovu opravdalo izdvajanje dva faktora Impulsivnost i Životni stil, izvršene su regresije tri faktora samoprocenjene Amoralnosti na pet empirijski deriviranih faktora psihopatije. Amoralnost je merena upitnikom AMORAL 9. Rezultati pokazuju da su dva novodobijena faktora različito povezana sa merama Amoralnosti. Further validation of five factor model was conducted via prediction of three factors of self-reported Amorality, using the multiple regression analysis. Results show that two new factors of psychopathy obtained in present research are not redundant in the prediction of Amorality. Keywords: psychopathy, PCL-R, latent structure, Amorality Jovana Bjekić Institute for Medical Research, University of Belgrade Verbal expression of personality There is a long-standing belief in psychology that personality manifests in language use. On the other hand, researchers have only recently begun to systematically examine the relationship 168 171 PSIHOLOGIJA LIČNOSTI I PSIHOMETRIJA between individual differences in verbal production and basic personality traits. The aim of this study is to extend research on this topic by providing data from Serbian language. Seventy-five university students 23 male, mean ages 22. In the SOC participants were instructed to write about anything that comes to their mind, consecutively for 10 minutes. They were also instructed not to delete or change anything that they have written. Texts were analyzed using newly developed Serbian version of Linguistic Inquiry and Word Count LIWCser. LIWCser is a program for automatic text analysis, which has an output of over 80 variables, describing both stylistic features and content of a given text. Basic personality traits were assessed using NEO-PI-R 240-item version. Text analysis results have shown that on average participants had used 350 words, from which 74% were covered by LIWCser dictionary. Može se zaključiti da je kod studenata oba pola, bez obzira na dužinu studiranja, tendencija ka savršenstvu u vezi sa bazičnim dimenzijama ličnosti shvaćenim na osnovu Ajzenkovog modela ličnosti. Viši nivo perfekcionizma povezan je sa većom emocionalnom stabilnošću, izraženijom rigidnošću u ponašanju, koja je karakteristična za pol psihoticizam dimenzije psihotocizam-socijabilnost, manje izraženom introverzijom, odnosno tendencijom promišljanja i okretanja sebi. Ključne reči: perfekcionizam, bazične crte ličnosti, studenti Relation between basic personality traits and perfectionism among students Perfectionism is the desire for infallibility in all aspects of life. A perfectionist sets high standards for himself. Achievement of these goals leads to feelings of satisfaction and self-confidence. Perfectionism is also described as the need for high achievement and a tendency for selfactualization. Eysenck personality model has the following dimensions: extraversion-introversion, emotional stability-neuroticism and psychoticism. The problem of this study is to explore the relation between basic personality traits and tendencies toward perfectionism among students. Instruments used in the study are Burns perfectionism scale and Eysenck Personality Questionnaire EPQ. A group of 100 students of both sexes from Faculty of Philosophy in Nis took part in this study.. The results show that higher level of perfectionism is negatively correlated with introversion and positively with emotional stability. Keywords: perfectionism, basic personality traits, students Miljana Pavićević, Tijana Todić Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica, Univerzitet u Prištini Procenjena spremnost za empatiju kod mladih na Kosovu i Metohiji Cilj našeg istraživanja je bio da ispitamo stepen izražene spremnosti za empatiju kod mladih, kao i razlike izražene spremnosti za empatiju u odnosu na pol ispitanika. U istraživanju su korišćeni sledeći instrumenti: EMI - Upitnik za procenu spremnosti za empatiju i Upitnik sociodemografskih karakteristika. Autori Upitnika za procenu spremnosti za empatiju EMI , su na uzorku od 1070 ispitanika 646 žena i 424 muškaraca sačinili norme na osnovu kojih se sirovi skorovi pretvaraju u T-skorove. Možemo zaključiti da bračni i radni status mladih osoba imaju velikog udela u njihovom doživljavanju smisla života i to na način da mlade osobe kroz svoje partnerske veze, nastoje da 183 186 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA pronađu i smisao svog života, dok je stabilno osećanje smisla povezano sa sigurnošću, odnosno neizvesnošću zaposlenja i radnog mesta. Ključne reči: osećanje smisla života, traženje smisla, mladi Sense of meaning of life among young people There is no complete agreement, among numerous researchers, about whether during the life occurs qualitative and quantitative changes in the sense of meaning in life, but there is a presumption that this feeling changes in the different periods of life. In this study it was examined the experience of young people, respectively their sense of whether they are, in the present moment of their life, completely aware of the true meaning of their sense of meaning of life, or whether they are still searching for it. The obtained results show that marital and employment status of young people have a big part in their experience of the meaning of life, in a way that young people through their partner relationships are trying to find meaning in their lives, and that the stable sense of meaning of life is related to the safety, ie uncertainty of employment and the workplace. Keywords: sense of meaning of life, search for meaning, young people Lana Batinić, Gordan Črpić Hrvatsko katoličko sveučilište Novi izazovi za modernu obitelj: prekovremeni rad i rad nedjeljom Današnje obitelji suočene su s mnogo više izazova nego što je to bio slučaj u prošlosti. Jedan od tih izazova je svakako netipičan raspored rada koji značajno otežava usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza. U hrvatskom društvu se o prekovremenom radu dosta toga zna, no relativno neistraženo ostalo je pitanje rada nedjeljom, kao i radnička prava povezana s time. Stoga smo odlučili, kvalitativnom metodom fokusnih grupa, provjeriti kako se osjećaju ljudi koji moraju raditi nedjeljom, kako to utječe na njihovo psiho-fizičko funkcioniranje, mentalno zdravlje i odnose s bližnjima. Šire teme kojih smo se dotaknuli bile su prekovremeni rad, specifičnosti rada nedjeljom, kompenzacija za rad te posljedice rasporeda rada koji sudionici imaju. No, tijekom fokusnih grupa otvorila su se i mnoga druga pitanja vezana uz radnička prava i dobrobit. Analizom okvira utvrđeno je da poslodavci često ne poštuju, ne samo radnička, već i temeljna ljudska prava te da kod zaposlenika dolazi do prelijevanja negativnih učinaka s područja rada na područje obitelji. U posebno nepovoljnom položaju su roditelji koji 184 187 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA osjećaju da nemaju dovoljno vremena i kapaciteta posvetiti se svojoj djeci onoliko koliko bi htjeli jer ih gotovo ni ne viđaju. Iako je muških sudionika bilo značajno manje što je razumljivo jer u ovom području uslužnih djelatnosti većinom rade žene , primjetno je da prekovremeni rad i rad nedjeljom posebno negativno djeluje na žene, koje nakon iscrpljujućeg posla na radnom mjestu, odlaze u 'drugu smjenu', odnosno odrađuju kućanske poslove i obiteljske obaveze u svom domu. Obitelj je temeljna jedinica svakog društva, no ukoliko to isto društvo ne da obitelji značaj koji ona zaslužuje te ako ne omogući svojim članovima da se doista kvalitetno posvete svom obiteljskom životu, izvjesno je da će s vremenom cijelo društvo osjećati posljedice toga, a ne samo zaposlenici koji moraju raditi nedjeljom, blagdanom i praznicima. Provedeno istraživanje tek je početak pokušaja razumijevanja ove problematike te svakako otvara prostor za daljnja, kvalitativna i kvantitativna istraživanja ovog područja. Ključne reči: obitelj, prekovremeni rad, rad nedjeljom, dobrobit New Challenges For Modern Families: Long-working Hours and Work on Sunday Contemporary families are faced with more challenges than families in the past. One of these challenges is the untypical work schedule that makes the balance between family and work responsibilities difficult. In Croatian society, the problem of long working hours is relatively well explored, but the information about work on Sunday, as well as workers' rights, are scarce. Therefore, we examined, using qualitative methodology focus groups , opinions and feelings of people who have to work on Sunday, the effects of work on Sunday on their psychophysical functioning, mental health and relationships with close others. We have conducted five focus groups in the four largest Croatian cities Zagreb, Split, Osijek and Rijeka with 45 participants. The majority of participants were women who work on Sundays, and they were employed in stores, shopping malls or bakery shops. Broader themes of discussion were long-working hours, specificities of work on Sunday, remuneration for work and consequences of untypical work schedule. However, many other themes have appeared during the focus groups, among which were workers' rights and well-being. Using theme analysis we found out that employers in many cases do not respect workers' rights of their employees as well as their basic human rights. Therefore, work-family spillover is inevitable. Parents are in the worst position because they feel that they do not have enough time and energy to spend quality time with their children because they hardly ever see them. Although a small number of men participated in the focus groups since these jobs are predominantley performed by females , it is evident that long-working hours and work on Sundays affect women more especially because they have to work double shifts and take care of home and family after an exhausting day at their workplace. Family is the fundamental unit of every society, but if that society does not provide its members the opportunity to dedicate themselves to their families and if it does not give the family the place that it deserves, with time the whole society, not only people who have to work on Sundays and holidays, will suffer the consequences. Our survey is only the beginning of an attempt to understand this complex theme and it opens the opportunity for further qualitative and quantitative research in this field. Keywords: family, long-working hours, work on Sunday, well-being 185 188 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Tea Vučina Dom zdravlja, Mostar Primjena WISC-IV testa na djeci s poremećajima u čitanju, pisanju i ADHD-om Istraživanjem se nastojalo osigurati podatke o specifičnosti WISC-IV testa i njegovoj kliničkoj korisnosti za dijagnostičku procjenu. Flanagan i Kaufman 2012 navode kako neka istraživanja upućuju na to da analiza profila rezultata na indeksima i na subtestovima WISC-IV testa može biti korisna u smislenom razlikovanju posebnih skupina. Cilj istraživanja je bio ispitati u kojoj mjeri WISC-IV test uspjeva utvrditi specifičnosti kognitivnog funkcioniranja djece s poremećajima u čitanju, poremećajima u pismenom izražavanju i djece s ADHD. Ispitivanje je provedeno na djeci i adolescentima koji su se obratili u Službu za govorne i psihofiziološke poteškoće pri Domu zdravlja Mostar. Rezultati su analizirani s obzirom na ukupni IQ, Indeks verbalnog shvaćanja, Indeks perceptivnog rasuđivanja, Indeks radnog pamćenja i Indeks brzine obrade informacija. Utvrđene su određene specifičnosti za 3 skupine s obzirom na razmatrane mjere kognitivnog funkcioniranja. Primjenom t-testova je utvrđeno da skupine djece s poremećajima u čitanju i pismenom izražavanju postižu statistički značajno najlošije rezultate na Indeksu verbalnog shvaćanja, dok skupina djece s ADHD postiže statistički značajno najlošije rezultate na Indeksu brzine obrade informacija i Indeksu radnog pamćenja. Sve 3 skupine postižu najviše rezultate na Indeksu perceptivnog rasuđivanja. Rezultati su analizirani i s obzirom na utvrđene prosjeke skaliranih rezultata na subtestovima WISC-IV testa. Djeca s poremećajima u čitanju postižu najlošije rezultate na subtestovima Rječnik, Shvaćanje i Računanje, dok oni s poremećajima u pismenom izražavanju imaju najlošije rezultate na subtestovima Shvaćanje, Prepoznavanje simbola i Rječnik. Za djecu s poremećajima u čitanju prednost su Neverbalno rezoniranje, Križanje i Slikovno poimanje, dok su za one s poremećajima u pismenom izražavanju to subtestovi Neverbalno rezoniranje, Slikovno poimanje i Dopunjavanje slika. Djeca s ADHD u prosjeku najlošije rezultate postižu na subtestovima Raspon pamćenja brojeva, Šifriranje i Prepoznavanje simbola, dok najviše rezultate postižu na subtestovima Slikovno poimanje, Sličnosti i Neverbalno rasuđivanje. Dodatno su analizirani klinički klasteri izračunati uz pomoć WISC-IV DMIA programa te su rezultati interpretirani s obzirom na CHC teoriju. Primjena WISC-IV testa i korištenje analize profila rezultata na indeksima i na subtestovima se na ovom uzorku pokazala korisnom u dijagnostičkoj procjeni, međutim, potrebna su daljnja ispitivanja na većim uzorcima. Istraživanja na ovom području mogu dati vrijedne informacije za pravljenje prilagođenijih i uspješnijih tretmana za djecu koja imaju poremećaje u čitanju i pismenom izražavanju te djecu sa ADHD-om. Ključne reči: WISC-IV test, poremećaji u čitanju, poremećaji u pismenom izražavanju, ADHD 186 189 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA The use of WISC-IV test on children with reading disability, writing disability and ADHD The aim of the study was to investigate to what extent WISC-IV test can determine specifics of cognitive functioning of children with reading disability, writing disability and ADHD. Results were analysed according to full-scale IQ and 4 indices. Two groups of children with reading and writing disability have lowest results on Verbal Comprihension Index, while for children with ADHD lowest were Processing Speed Index and Working Memory Index. The children with reading disability achieve the lowest average subtest-scaled scores on Vocabulary, Comprehension and Arithmetic, the children with writing disability on Comprehension, Symbol Search and Vocabulary and the children with ADHD on Digit Span, Coding and Symbol Search. The use of profile analysis of scores on indices and subtests has proved to be useful as a diagnostic tool on this sample. Keywords: WISC-IV test, reading disability, writing disability, ADHD Katerina Dojčinova Perception of parenting style, empathy and self-regulation in persons from single-child and multi-child families Because of the stigmas about social adaptability of children who come from single child families there is an increasing number of researches in this topic. The empirical evidence shows that the number of children in family affects the parenting practices and children s perception of parenting styles. Most research have shown that due to different parenting styles and lack of siblings, the children from single-child families have less developed social skills such as empathy and self-regulation. In this study were examined differences in perception of parenting style, level of empathy and level of self-regulation between adolescents and young adults from single-child and multi-child families. All participants live in Republic of Macedonia, are Christians, are not married and are firstborns. The results for the perception of parenting style indicate that persons from single-child families perceive their parents as more permissive, less authoritative and less authoritarian than persons from multi-child families. Regarding the age, the results for the perception of parenting style suggest that adolescents perceive their parents as more permissive, more authoritarian and less authoritative than young adults. The registered results are consistent with those from similar researches. The registered differences show that the number of children in family and the age are related to differences in the perception of parenting style and levels of empathy and self-regulation in adolescents and young adults. Keywords: number of children in family, age, perception of parenting style, empathy, selfregulation Gordana Kuterovac-Jagodić, Gordana Keresteš, Irma Brković, Inja Erceg Jugović Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Kvaliteta roditeljstva, zaposlenost te zadovoljstvo radnim i ekonomskim uvjetima života Zaposlenost, čimbenici radnog mjesta, kao i ostali ekonomski čimbenici, ubrajaju se u kontekstualne izvore stresa i podrške koje su, uz osobne karakteristike roditelja i djeteta, glavne determinante roditeljskog ponašanja Belsky, 1984. Ciljevi ovog rada bili su: 1. Kvaliteta roditeljskog ponašanja procijenjena je Upitnikom roditeljskog ponašanja URP32 konstruiranim za potrebe istraživanja koji su nezavisno ispunjavali roditelji i djeca, a zadovoljstvo ekonomskim prilikama obitelji skalom od pet čestica kojom se utvrđivalo zadovoljstvo vlastitim radnim statusom, radnim vremenom, uspjehom u poslu, primanjima i stambenim uvjetima Cronbach alfa majke. Rezultati pokazuju kako su, nakon kontrole obrazovanja roditelja, varijable zaposlenost i ekonomske prilike slabo povezane s roditeljskim ponašanjem od 1 do 5% varijance pri čemu se najčešće pokazuje kako je veće zadovoljstvo radnim i ekonomskim prilikama povezano s više pozitivnog i manje negativnog roditeljstva. Ispitivane varijable objašnjavaju više varijance zadovoljstva vlastitim roditeljstvom oko 10% pri čemu su više obrazovanje i zaposlenost povezani s većim osjećajem nezadovoljstva roditeljstvom, a zadovoljstvo ekonomskim prilikama s većim zadovoljstvom u roditeljskoj ulozi. Moderatorska uloga kongruentnosti u zaposlenosti majke i oca pokazala se značajnom samo za pozitivno roditeljstvo očeva prema procjenama djece pri čemu očevi pokazuju najmanje pozitivnog roditeljstva u uvjetima kada oba roditelja ne rade. Značajna je i moderatorska uloga kongruentnosti u zadovoljstvu ekonomskim prilikama majke i oca i to samo za zadovoljstvo roditeljskom ulogom majke. Najzadovoljnije su pritom majke u obiteljima u kojima su i ona i otac zadovoljniji obiteljskim radnim i ekonomskim prilikama. Rezultati sugeriraju kako ekonomski čimbenici igraju malu, ali značajnu kako zaštitnu, tako i rizičnu ulogu u kvaliteti roditeljstva i zadovoljstvu njime Ključne reči: zaposlenost, ekonomski uvjeti obitelji, kvaliteta roditeljstva, zadovoljstvo roditeljstvom, roditelji adolescenata Parenting quality, employment, satisfaction with work and economic life conditions Employment, workplace and other economic factors represent contextual determinants of parenting. The aim of this study was to: 1. Examine whether congruency in employment and satisfaction with work and economic conditions among mothers and fathers moderates their parenting quality and satisfaction. Participants were adolescents and both their parents. Employment and economic conditions are weakly associated with parenting. Higher satisfaction with work and economic conditions are associated with more positive and less negative parenting. Employment and education are associated with higher dissatisfaction with parenting and the satisfaction with economic conditions with greater satisfaction in parental role. Moderating effect of congruency in the satisfaction with economic conditions is significant only for maternal satisfaction with parental role. The economic factors seem to play small, but significant role in the parenting quality and satisfaction. Keywords: employment, family economic conditions, parenting quality, parenting satisfaction, parents of adolescents 189 192 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Nataša Ninčić, Ivana Mihić, Dajana Damjanović Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Činioci izraženosti bliskosti i konflikata u relaciji otac- dete Istraživanje je usmereno na utvrđivanje relacija bliskosti i konflikata u odnosu otac - dete sa snagom roditeljskog saveza, socioemocionalnom posvećenošću roditelja detetu i regulatorskim ponašanjem majki. Pošli smo od pretpostavke da će socioemocionalna posvećenost očeva i snažan roditeljski savez biti značajno pozitivno povezani sa bliskošću očeva i dece, jer su odraz kvalitetnog roditeljstva i predstavljaju protektivne faktore za roditeljsku ulogu, ali i funkcionalnost porodice. Sa druge strane regulatorsko ponašanje majki, koje se odnosi na uverenja i ponašanja majki koja inhibiraju uključivanje oca u zajedničku brigu o detetu, biće pozitivno povezano sa izraženijim konfliktima u dijadi otac - dete. Istraživanje je sprovedeno na uzorku koga je činio 81 otac dece koja su iste godine bila na adaptaciji na vrtić. Bliskost i konflikti operacionalizovani su samoprocenom očeva na Skali odnosa roditelj dete. Kao potencijalni prediktori ovih relacija koristili su se procena snage roditeljskog saveza, dimenzije socioemocionalne posvećenosti: prihvatanje deteta i uloge roditelja, senzitivnost, responsivnost i znanje, separaciona anksioznost i zadovoljstvo roditeljstvom i regulatorsko ponašanje majke. Dobijeni rezultati ukazali su na to da na bliskost u odnosu otac - dete značajne efekte ima snažan roditeljski savez i veća separaciona anksioznost očeva pri odvajanju od deteta. Regulatorsko ponašanje majke nije se pokazalo kao značajno povezano sa bliskošću očeva i dece. Ovim modelom činilaca objašnjeno je 29% ukupne varijanse percipirane bliskosti u relaciji otac-dete. Sa druge strane, jedino se regulatorsko ponašanje majke pokazalo kao značajni prediktor konflikata u odnosu otac - dete, i to tako da su očevi koji opažaju svoje supruge kao sklonije regulisanju njihovog odnosa sa decom skloniji konfliktima sa svojom decom. Procenat objašnjene varijanse percipiranog konfliktnog odnosa regulatorskim ponašanje je 10%. Dobijeni nalazi ukazali su da će oni očevi koji procenjuju da imaju jači roditeljski savez sa suprugama i koji brinu o detetu kad se od njega odvoje imati blizak odnos sa detetom. Za zastupljenost konflikata među ocem i detetom biće značajano samo regulatorsko ponašanje majki. Dobijeni nalazi diskutovani su u svetlu hipoteze o vulnerabilnosti roditeljske uloge oca i značaja regulatorskog ponašanja majki na uključenost oca u brigu, te u kontekstu kreiranja preventivnih programa zaštite roditeljske uloge oca i podrške njegovoj uključenosti u brigu o detetu. The sample consisted of 81 fathers of children currently adapting to kindergarten. The research results point to the fact that a strong parenting alliance and greater separation anxiety of the father have a great influence on the perceived closeness between the father and child. Maternal gatekeeping behavior did not prove to be related to the closeness between the father and child. On the other hand, gatekeeping behavior proved to be the only significant predictor of perceived conflict in father-child relation. Fathers, who describe their spouses as more prone towards regulating the relation between the father and child, are more prone to having conflicts in relation to their children. Keywords: closeness and conflicts in a father-child relation, parenting alliance, socio-emotional commitment of fathers, maternal gatekeeping behavior Marina Videnović a, Aleksandar Baucal b a Institut za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu b Odeljenje za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu Stavovi adolescenata o opijanju: percepcija stavova roditelja i prijatelja Udeo stavova u rizičnim ponašanjima, najviše ispitivan u okviru modela teorije planiranog ponašanja, predstavlja oblast koja ima relativno dugu tradiciju i odlikuje se bogatstvom empirijskih nalaza. Istraživanjima je potvrđena pretpostavka modela o važnosti stavovske komponente u objašnjavanju opijanja u adolescenciji. S druge strane, postoje obilje nalaza koji govore u prilog tezi da su roditelji i vršnjaci neprikosnoveni socijalni faktori koji se dovode u vezu sa prisustvom, odnosno odsustvom rizičnih ponašanja. U ovom radu pokušali smo da ove dve komponente ne posmatramo kao međusobno nezavisne, nego da ispitamo da li i u kojoj meri postoji veza između stava adolescenata o opijanju i njegove percepcije stavova roditelja i prijatelja. Za svrhe istraživanja konstruisana je skala stavova Likertovog tipa koja se sastojala od 26 tvrdnji procenjivanih na četvorostepenoj skali. Ispitanici, pored toga što su donosili sud o tome u kojoj meri se slažu sa svakom od navedenih tvrdnji, izveštavali su i o sopstvenoj percepciji u kojoj meri bi se sa istim tvrdnjama složili njihovi roditelji i bliski prijatelji. Uzorak je bio prigodan. Ukupno je ispitano 104 učenika prvog i trećeg razreda srednje tehničke škole. Kada se pogledaju ukupni skorovi na skalama stavova i percepcije stavova, pažnju privlači to što adolescenti procenjuju da su stavovi roditelja statistički značajno negativniji od njihovih, dok su stavovi prijatelja značajno pozitivniji. Drugim rečima, što adolescenti imaju pozitivniji stav prema opijanju to su skloniji da procenjuju kako njihovi prijatelji odobravaju ovo ponašanje. Multiplom linearnom regresijom ispitivan je uticaj pojedinih stavki koje su se odnosile na percepciju stavova prijatelja, na ukupan skor na skali stavova. Analiza značajnosti beta pondera pojedinih stavki upućuje na zaključak da se stav adolescenata najbolje može predvideti na osnovu stepena u kojem njihovi prijatelji vezuju opijanje uz zabavu, pa ga smatraju uobičajenim ponašanjem u adolescenciji, a s druge strane, odbijaju da ga tretiraju kao način da se prevaziđu teskobe u socijalnoj sferi funkcionisanja. Rezultati ovog istraživanja upućuju da postoji međudejstvo između stavova adolescenata i njihovih prijatelja. Dobijeni nalazi su u saglasnosti sa tezom da među adolescentima postoji socijalni pritisak u smeru doživljavanja opijanja kao uobičajenog i prihvatajućeg ponašanja. Ključne reči: adolescenti, rizična ponašanja, stavovi, roditelji, prijatelji Adolescents attitude toward drinking: Perceptions of parents and friends attitude The aim of the study was to investigate relationship between adolescents attitude toward heavy drinking and their perceptions of the attitude of their parents and friends about the same issue. The 104 secondary school students were included in the investigation. Participants evaluated their agreement with 26 items about heavy drinking. Besides, they reported about the degree their parents and friends would agree with each sentence. The results show that adolescents attitude toward drinking is experienced as more positive than parents attitude, but, at the same time, more negative than friends attitude. Statistical significant correlation between students attitude and perceptions of the attitude of their parents was not obtained. The results are according to the assumption that, during the adolescence, influence of friends attitudes about heavy drinking outweighs the influence of parents'. Keywords: adolescents, risk behavior, attitude, parents, friends Gordana Keresteš, Gordana Kuterovac Jagodić, Irma Brković, Inja Erceg Jugović Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Odnos kvalitete braka i roditeljstva: razlike između majki i očeva Modelom determinanti roditeljskog ponašanja Belsky predviđa da je kvaliteta braka najvažniji kontekstualni faktor koji određuje funkcioniranje pojedinca u roditeljskoj ulozi. Prema hipotezi 192 195 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA prelijevanja emocija i ponašanja iz jednog obiteljskog podsustava u drugi očekuje se da su osobe koje imaju kvalitetniji brak bolji roditelji neovisno o drugim faktorima koji su povezani s kvalitetom braka i roditeljskim ponašanjem. Međutim, još uvijek nije poznato je li kvaliteta braka više povezana s roditeljskim ponašanjem očeva ili majki. Također, vrlo se malo zna o mogućim moderatorima povezanosti kvalitete braka i kvalitete roditeljstva, odnosno o faktorima koji mogu umanjiti štetne učinke lošeg bračnog odnosa na roditeljsko funkcioniranje. Cilj ovog rada je ispitati povezanost kvalitete braka i kvalitete roditeljstva očeva i majki adolescenata te provjeriti je li važnost koju roditelji pridaju roditeljskoj ulozi moderator te povezanosti. Kvaliteta braka izmjerena je kratkom verzijom Spanierove Dyadic Adjustment Scale DAS , koju su očevi i majke ispunili nezavisno. Kvaliteta roditeljskog ponašanja procijenjena je Upitnikom roditeljskog ponašanja URP32 konstruiranim za potrebe istraživanja, koji su nezavisno ispunjavali roditelji i djeca. Rezultati su pokazali da je kvaliteta braka prediktivnija za roditeljsko ponašanje očeva nego za roditeljsko ponašanje majki, i kad su izvor podataka o roditeljstvu sami roditelji i kad su podaci o roditeljskom ponašanju dobiveni od djece. Važnost roditeljstva moderira povezanost između kvalitete braka i roditeljskog ponašanja majki, ali ne i povezanost između kvalitete braka i roditeljskog ponašanja očeva. Lošija kvaliteta braka jače je povezana s lošijim roditeljskim postupcima kod majki kojima je roditeljstvo manje važno, nego kod majki koje roditeljstvu pridaju najveću važnost. Ovi rezultati sugeriraju da je važnost koju roditelji pridaju roditeljstvu zaštitni faktor od mogućih štetnih efekata slabije kvalitete braka na roditeljsko ponašanje, ali samo kod žena. Kod muškaraca su efekti braka na roditeljsko funkcioniranje veći i izravniji nego kod žena. Ključne reči: brak, roditeljstvo, Dyadic Adjustment Scale, Upitnik roditeljskog ponašanja, roditelji adolescenata Relationship between marital quality and parenting do mothers and fathers differ? Model of determinants of parenting suggests marital quality to be the most important contextual factor influencing individual s functioning in parental role. According to spillover hypothesis persons with better marriages tend to be better parents. The aim of this study was to investigate the relationship between marital quality and parenting behavior among parents of adolescents and to examine whether importance of parental role moderates this relationship. Participants were adolescents and both their parents. Mothers and fathers independently completed Dyadic Adjustment Scale and Parental Behavior Questionnaire. Reports of parenting behavior were also collected from adolescents. Results show that marital quality is more predictive for parenting behavior of fathers than mothers. Importance of parental role moderates relationship between marital quality and parenting among mothers, but not among fathers. High importance assigned to parenting mitigates negative effects of poor marital quality on maternal parenting. For fathers, marriage-parenting links seem to be more direct. Keywords: marriage, parenting, Dyadic Adjustment Scale, Parenting Behavior Questionnaire, parents of adolescents 193 196 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Vanja Putarek, Gordana Keresteš Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Polne razlike i korelati percipirane popularnosti u ranoj adolescenciji Socijalni status u grupi vršnjaka predstavlja primarni interes i izvor zabrinutosti u životima mladih u ranoj adolescenciji. Tradicionalno se položaj pojedinca u grupi vršnjaka određivao metodom afektivne sociometrije kojom se procenjuje stepen u kojem se osoba sviđa ili ne sviđa ostalim članovima određene grupe. Pojedince koji dobijaju veće procene sviđanja od nesviđanja istraživači su definisali kao popularne. U novije vrijeme pokazala se potreba za razlikovanjem popularnosti definisane afektivnom sociometrijom od percipirane popularnosti. Određivanje percipirane popularnosti sprovodi se metodom prosudbene sociometrije kojom pojedinci direktno procenjuju popularnost ostalih članova određene grupe. Pojedinci određeni kao popularni ovom metodom iskazuju poželjna ponašanja, ali i nepoželjna, poput hostilnosti i agresivnosti. Dok o polnim razlikama u tradicionalnoj popularnosti, kao i njenim korelatima postoje brojna istraživanja, činioci povezani s percipiranom popularnošću slabo su istraženi. Stoga je cilj ovog istraživanja bio da se utvrde polne razlike u percipiranoj popularnosti i povezanost percipirane popularnosti s polom procenjivača i procjenjivane osobe. Također, istražen je odnos između percipirane popularnosti i usamljenosti te relativnog pubertalnog statusa uz pol kao moderator tih odnosa. U istraživanju je učestvovalo 290 učenika šestih i sedmih razreda osnovne škole. Podaci su prikupljeni Sociometrijskim upitnikom percipirane popularnosti, UCLA skalom usamljenosti Verzija 3 i Skalom pubertalnog razvoja. Pokazalo se da mladići procenjuju druge mladiće popularnijima nego devojke, a devojke procenjuju druge devojke popularnijima nego mladiće. Takva polna pristranost izraženija je u grupi mladića. Naime, vršnjačke grupe najčešće su polno segregirane i obeležava ih polno stereotipna kultura. Stoga mladi, provodeći više vremena s vršnjacima istog pola, bolje uočavaju njihov socijalni status, dok je socijalni status vršnjaka suprotnog pola manje uočljiv i potcenjen. Međutim, devojkama interakcije s mladićima postaju zanimljive i privlačne ranije nego mladićima interakcije s devojkama. Uz to, devojke su osetljivije na socijalne odnose i imaju sofisticiranije načine percipiranja socijalnog statusa vršnjaka istog i suprotnog pola. Dobiveno je i da su nisko popularni učenici oba pola usamljeniji od srednje i visoko popularnih učenika, a između srednje i visoko popularnih nije bilo razlike u usamljenosti. Dakle, za pojedinca nije važno da bude visoko popularan da bi bio manje usamljen, već je dovoljno da bude barem srednje popularan. Devojke su bile usamljenije od mladića. Učenici različitog relativnog pubertalnog statusa ne razlikuju se u popularnosti. Pol se nije pokazao moderatorom odnosa između percipirane popularnosti i usamljenosti te relativnog pubertalnog statusa. Dobijeni rezultati mogu da se ugrade u preventivne programe i time doprinesu boljem psihičkom zdravlju i subjektivnoj dobrobiti mladih. Ključne reči: percipirana popularnost, rana adolescencija, polne razlike, usamljenost, relativni pubertalni status 194 197 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Correlates of perceived popularity in early adolescence This study examined gender differences in perceived popularity and the relationship of perceived popularity with gender of both the assessor and the assessed person. The relationship between perceived popularity, loneliness and pubertal timing was also investigated, with gender as a moderator in these relationships. Participants were 290 elementary school pupils from sixth and seventh grade. Data were collected by Sociometric Questionnaire of Perceived Popularity, UCLA Loneliness Scale Version 3 and Pubertal Development Scale. The study demonstrated that boys were more popular than girls. Youth perceived same-sex peers as more popular than opposite-sex peers. Low popular students were lonelier than average and high popular students, while differences between average and high popular students were not found. Girls were lonelier than boys. Students with different pubertal timing did not differ in popularity. Gender did not moderate the relationship of perceived popularity with loneliness and pubertal timing. Keywords: perceived popularity, early adolescence, gender differences, loneliness, pubertal timing Lana Vujaković, Stela Purić Filozofski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci Ispitivanje povezanosti afektivne vezanosti i pola sa percepcijom kvaliteta socijalnih odnosa u adolescenciji Problem ovog istrazivanja je da li su i na koji način afektivna vezanost i pol povezani sa percepcijom kvaliteta socijalnih odnosa u adolescenciji, i može li se na osnovu njih izvršiti predviđanje kvaliteta socijalnih interakcija. U istraživanju je učestvovalo 300 ispitanika, srednjoškolaca iz Banja Luke. Instrumenti korišteni u istraživanju su Upitnik za procjenjivanje porodične afektivne vezanosti, za ispitivanje prirode i kvaliteta porodične afektivne vezanosti i NRI-RQV inventar The Network of Relationships Relationship Quality Version , koji je za ovu priliku po prvi put prilagođen za našu populaciju od strane samih ispitivača. Rezultati dobijeni regresionom analizom pokazuju da se i na osnovu pola i na osnovu obrasca afektivne vezanosti može predvidjeti percepcija kvaliteta socijalnih odnosa, ali da je pol bolji prediktor, što može da ukazuje na značaj procesa socijalizacije i socijalnih uloga koje diktiraju i podstiču različite oblike ponašanja i njegovog ispoljavanja. Rezultati takođe ukazuju na razlike u percepciji kvaliteta socijalnih odnosa između različitih obrazaca, gdje siguran obrazac afektivne vezanosti ostvaruje kako veće rezultate na pozitivnim dimenzijama odnosa drugarstvo, otvorenost, zadovoljstvo, emocionalna podrška, odobravanje , tako i niže na negativnim dimenzijama pritisak, konflikt, kritike, dominacija, iskljucivanje u odnosu na nesigurne obrasce vezanosti. Ovakvi nalazi još jednom upućuju na značaj prvobitne veze sa figurom afektivne vezanosti za funkcionisanje u različitim životnim područjima, u ovom slučaju, izraženim kroz percepciju kvaliteta socijalnih 195 198 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA odnosa. Takođe, ovakvi nalazi upućuju na to da često spominjane razlike između polova u nekim slučajevima nisu samo mit, te da su ispoljene kroz različito percipirane interpersonalne odnose. Ključne reči: afektivna vezanost, percepcija kvaliteta socijalnih odnosa, adolescenti, sigurni obrazac, nesigurni obrasci Relation of attachment and gender with percepcion of adolescents' social relationships quality The aim of this research is to examine the possibility of prediction of social relationships quality perception based on an individual's gender and attachment style. The research has been done on the sample of 300 highschool students from Banja Luka. It has also been implemented using Questionnaire for assessing family affective bonding, to assess the nature and the quality of family attachment of an individual, and NRI-RQV The Network of Relationships Relationship Quality Version , which has been adjusted to our population for the first time now, by the researchers. The regression analysis showed that the social quality perception can, indeed, be predicted using the gender and the attachment of an individual, with gender being the better predictor. This can probably emphasise the importance of socialization process and social roles that may encourage and dictate different behaviours and their expression. The results also indicate that there are, indeed, differences between different attachment styles in how they observe their social relationships. The individuals with secure attachment style achieve higher scores on positive dimensions companionship, disclosure, emotional support, approval, and satisfaction scales and lower scores on negative ones conflict, criticism, pressure, exclusion and dominance scales compared to insecure attachment styles. These results, once again, demonstrate the influence of the primarily made connection with the attachment figure, on different areas of life, here presented by social relationships quality perception. Also, these outcomes suggest that the gender differencies, in some cases, are not purely a myth, and that they can also be demonstrated by different perceptions of social relationships. Keywords: attachment, social relationships quality perception, adolescents, secure attachment style, insecure attachment styles Ivana Strizović, Marija Zotović, Jelica Petrović Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Povezanost sociodemografskih karakteristika sa zadovoljstvom zivotom starih osoba Zadovoljstvo životom, sreća i subjektivna dobrobit neki su od ključnih pojmova kojima se bavi pozitivna psihologija. Zadovoljstvo životom odnosi se na globalnu evaluaciju sopstvenog života i 196 199 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA smatra se kognitivnom komponentom subjektivne dobrobiti, koju još čini i emocionalna komponenta raspoloženja ili emocije. Sreća se obično definiše kao ravnoteža izmežu pozitivnog i negativnog afekta, koji predstavljaju dve nezavisne dimenzije. Uzorak je sačinjavalo 80 ispitanika, starosti od 65 do 93 godine, od kojih je 42% ispitanika bilo muškog pola. Primenjeni instrumenti bili su Diener-ova Skala zadovoljstva životom Satisfaction with life scale, SWLS , Seligman-ova Skala Sreće General happiness Scale , kao i dve skale preuzete iz Indeksa zadovoljstva životom Life satisfaction Index A - Sreća i Kongruencija. Osim skala koje se tiču zadovoljstva životom, ispitanicima je priložen i Upitnik opšteg zdravlja, nastao faktorizacijom i skraćivanjem istoimenog instrumenta General Health Questionnaire 28 items, Goldberg, 1978 u okviru pilot istraživanja sprovedenog uz saglasnost autora originalnog istrumenta. Upitnik sadrži 12 stavki koje su raspoređene na 4 subskale koje mere somatiku, anksioznost, socijalnu disfunkcionalnost, i depresivnost. U okviru svake od navedenih skala, ispitivane su razlike u odnosu na starost, pol, stručnu spremu, materijalnu situaciju i postojanje hroničnog oboljenja ispitanika. Pretpostavka je bila da će postojati značajne razlike u stepenu zadovoljstva životom u odnosu na pol, starost, materijalnu situaciju i postojanje hroničnog oboljenja ispitanika. Rezultati su delimično potvrdili pretpostavke. Statistički značajne polne razlike dobijene su na skalama Somatike i Anksioznosti. Takođe, na Seligman-ovoj Skali sreće, dobijene su značajne razlike u odnosu na prisustvo hroničnog oboljenja ispitanika. Takođe, rezultati su pokazali postojanje značajnih razlika na Diener-ovoj Skali zadovoljstva životom, Seligman-ovoj Skali sreće, kao i skalama Somatike i Anksioznosti, u odnosu na materijalnu situaciju ispitanika. Stepen stručne spreme nije se pokazao kao faktor koji utiče na zadovoljstvo životom. Rezultati se diskutuju u kontekstu relevantnih istraživanja na populaciji starih kod nas i u svetu, kao i u kontekstu teorijskih razmatranja koncepta blagostanja, s obzirom da je u okviru istraživanja blagostanje operacionalizovano na različite načine, a polazeći od različitih teorija u oblasti pozitivne psihologije. Ključne reči: zadovoljstvo zivotom, sociodemografske karakteristike, SWLS, Skala Srece, GHQ Relationship between socio-demographic characteristics and satisfaction with life in old people Life satisfaction, happiness and subjective well-being are some of the main concepts within positive psychology. Life satisfaction refers to the global evaluation of life. Happiness is usually defined as the balance between positive and negative affect, which represent two independent dimensions. Previous research has resulted in inconsistent results about factors that are associated with life satisfaction. The aim of this research was testing the differences in life satisfaction of the elderly people in different socio-demographic characteristics. The sample consisted 80 people, aged years, of whom 42% were male. Instruments used were Diener's Satisfaction with Life Scale Satisfaction with Life Scale, SWLS , Seligman's happiness scale General Happiness Scale , as well as two scales taken from the index of life satisfaction Life Satisfaction Index A - Happiness and Congruence. Apart from the scale concerning life 197 200 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA satisfaction, respondents were attached and the general health questionnaire, developed factorization and shortening the original instrument General Health Questionnaire 28 items, Goldberg, 1978 as part of a pilot study conducted with the consent of the original author. The questionnaire contains 12 items that are distributed to four subscales that measure somatics, anxiety, social dysfunction, and depression. Within each of these scales, we investigated the differences in relation to age, sex, education, financial situation and the presence of chronic disease patients. The assumption was that there would be significant differences in the level of life satisfaction in relation to sex, age, financial situation and the presence of chronic disease patients. The results were partially confirmed assumptions. Statistically significant differences were obtained on scales Somatics and anxiety. Also, in Seligman's happiness scale, there were significant differences in relation to the presence of chronic disease patients. Also, the results showed significant differences in Diener's Satisfaction with Life Scale, Seligman's happiness scale, and scales Somatics and Anxiety in relation to the financial situation of the respondents. Degree of education has not been proven as a factor that influences life satisfaction. Ovaj uzorak čini specifičnim to što većina njih živi sama 89. U cilju ispitivanja latentne strukture upitnika primenjena je faktorska analiza metod glavnih osa. Na osnovu Scree kriterijuma je bilo moguće ekstrahovati dva do četiri faktora. Na osnovu interpretabilnosti su zadržana dva faktora koja objašnjavaju oko 33% 198 201 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA zajedničke varijanse nakon rotacije. Drugi faktor sadrži 7 ajtema koji se dominantno odnose na potrebu za kompetencijom, dok se ajtemi koji se odnose na odnose sa drugima uglavnom odnose na brižnost drugih. Dobijene su značajne razlike u odnosu na prvi faktor između ispitanika koji svoje materijalno stanje procenjuju ispodprosečno i onih koji ga procenjuju kao prosečno, pri čemu oni koji ga procenjuju kao ispodprosečno ostvaruju niži skor. Na osnovu navedenog se može zaključiti da je samodeterminacija starijih osoba oblikovana eksternim faktorima. U starijem dobu su to naročito gubici, kako u materijalnoj sferi, tako i u sferi međuljudskih odnosa. Usled lošeg materijalnog stanja i manjka socijalnih kontakata ljudi više investiraju u emocionalno poboljšanje postojećih relacija s drugima, nego u oblasti dokazivanja svojih kompetencija, što je dobijeno i u ranijim istraživanjima Carstesen, 1998. Ovaj rad je nastao u okviru projekta Efekti egzistencijalne nesigurnosti na pojedinca i porodicu u Srbiji 179022 koji podržava Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Ključne reči: samodeterminacija, povezanost, autonomija, kompetencija, stare osobe Evaluation of Self-determination scale on old people sample in Serbia The purpose of this study was to explore latent structure of Self-determination scale on specific old people sample. Participants live alone and have poor financial status and these features make sample specific. Using Principal axis factoring it was possible to extract 2 to 4 factors according to Scree diagram. Due to interpretability 2 factors are extracted, which explained about 33% of variance. The first one is consisted of 10 items which refer to relatedness and autonomy. The second one is consisted of 7 items which dominantly refer to selfcompetence. Because of poor metric characteristic one item is removed and at final the second factor is consisted of 6 items. There is significant difference between people who evaluate their financial status as average and below average. Those who evaluate it as below average have lower scores on the scale. Results suggest that self - determination is shaped with extern factors. Because of poor finacial status and shortage of social contacts, old people invest more in existing social contacts than in demonstrating self-competence. Keywords: self-determination, autonomy, self-competence, relatedness, old people 199 202 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Ana Babić Čikeš a, Vesna Buško b a Filozofski fakultet, Sveučilište J. Strossmayera u Osijeku b Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Emocionalna inteligencija u ranoj adolescenciji: Razvojne promjene i uloga u školskom postignuću Ovaj rad bavi se razvojnim promjenama emocionalnih sposobnosti u ranoj adolescenciji te istražuje njihov samostalni doprinos u objašnjenju prilagodbe učenika te dobi u školskom okruženju. Emocionalna inteligencija EI operacionalizirana je na dva načina: testovima učinka i vršnjačkim procjenama. Provedeno je longitudinalno istraživanje s tri točke mjerenja, a ovdje će se prezentirati podaci prikupljeni u prvoj vremenskoj točki. Od učenika su također prikupljeni podaci o njihovim školskim ocjenama prosječan uspjeh i uspjeh iz pojedinačnih predmeta na kraju prethodne školske godine. Vršnjačke procjene prikupljene su metodom imenovanja s tri pozitivna i tri negativna odabira. Analiza spolnih razlika pokazala je da djevojčice postižu više rezultate na svim mjerama emocionalne inteligencije i Mill Hill ljestvici rječnika, pa su statističke analize provedene odvojeno za dječake i djevojčice. Daljnje analize su pokazale da dječaci šestih razreda imaju statistički značajno niže rezultate na Testu analize emocija, u usporedbi s dječacima sedmih i osmih razreda. Razlike među kohortama djevojčica prisutne su na sva tri testa EI i sugeriraju prednost starijih djevojčica. Hijerarhijskom regresijskom analizom ispitali smo kriterijsku valjanost mjera EI te se pokazalo da od svih mjera samo vršnjačke procjene značajno doprinose objašnjenju školskog uspjeha. Rezultati našeg istraživanja upućuju na spolno specifične razvojne promjene emocionalnih sposobnosti u ranoj adolescenciji te na značajnu ulogu EI u predviđanju školskog uspjeha. Osim toga, uočena je i važnost uključivanja različitih načina mjerenja sposobnosti EI u istraživanja tog konstrukta. Ključne reči: emocionalna inteligencija, adolescencija, razvoj, školsko postignuće Emotional intelligence in early adolescence: Developmental changes and the role in school achievement This study investigates developmental changes in emotional intelligence abilities during early adolescence, and their incremental contribution, over general ability and personality traits, in explaining school adjustment. Emotional intelligence was operationalized by two different 200 203 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA assessment methods: ability tests and peer ratings. Longitudinal research with three time points was conducted and here we are presenting data collected in the first period. They also reported their school grades grade point average and single subject grades at the end of school year. Nomination method with three positive and three negative nominations was used to get peer ratings. Gender differences analysis showed that girls achieved higher scores in all emotional intelligence measures and Mill Hill vocabulary scale, so we conducted separate statistical analyses for girls and boys. Further analysis showed that sixth grade boys scored significantly lower on Emotional analysis test compared to seventh and eighth grade boys, while girl cohort differences are present in all three EI tests suggesting advantage of older girls. Hierarchical regression procedures were conducted to investigate criterion validity of EI measures. Only peer ratings, of all EI measures, showed considerable contribution to school achievement. Results of our study point to gender specific developmental changes in EI abilities in early adolescence. Results also suggest the importance of EI abilities in prediction of school success and necessity to include different types of measures in EI research. Keywords: emotional intelligence, adolescence, development, school achievement Jelena Radišić, Nada Ševa Institute for Educational Research, Belgrade Deca obdanišnog uzrasta i upotreba elektronskih medija u porodičnom okruženju Iako je Američka pedijatrijska akademija za komunikacije i medije u preporučila restriktivno korišćenje elektronskih medija na predškolskom uzrastu, sve više istraživanja ohrabruje medijski bogate predškolske programe, jer neki crtani filmovi imaju pozitivan efekat na razvoj rane pismenosti RP , ukoliko se gledaju uz interakciju sa odraslom osobom. U ovom istraživanju ispitivane su karakteristike upotrebe elektronskih medija u kućnom okruženju u vezi sa razvojem RP u Srbiji. Roditelji su navodili detetove omiljene crtane filmove i kompjuterske igrice uz informaciju o osobi koja zajedno sa detetom učestvuje u aktivnosti. Rezultati ukazuju da 76% dece gleda crtane filmove najmanje dva sata skoro svakog dana, a da 45% njih igra igrice najmanje 1-3 puta nedeljno. Crtani filmovi i kompjuterske igrice koji direktno promovišu RP značajno se ređe navode kao detetovi omiljeni. Odnos između opštih demografskih karakteristika i upotrebe medija biće detaljnije diskutovani. Ključne reči: elektronski mediji, interakcija roditelja i dece, rana pismenost, vrtić Kindergarten children usage of electronic media and home environment Although the American Academy of Paediatrics Council on Communications and Media has recommended in 2011 restricted usage of electronic media for preschoolers, 0 growing number of studies encourages of a more media-rich emergent literacy pre-school programmes, given that it has been shown that some cartoons like Dora the Explorer or Sesame Street have positive effect on emergent literacy development, when watched with an adult in an interactive way. The main goal of this research is to investigate what are the characteristics of electronic media usage within home environment in relation to emergent literacy development in Serbia. Method: A group of 789 parents of 3-5 years old children from 4 Belgrade municipalities filled in a questionnaire 5- degree Likert type scale on children electronic media related behaviour within a week period. Parents also listed child's favourite cartoons and computer games, as well as the information who is a person interacting with the child in activities like watching TV or playing computer games. In addition, general demographic variables like: parental education, age, hours spent at work, gender and age of the child were surveyed. Majority of children 67. The most popular cartoons among 3-5 years old were Pepa Pig and Mia and I. Cartoons which directly promote emergent literacy Martha Speaks or Dora the Explorer were quoted as child's favourite only by the few parents. Majority of the computer games listed by parents e. Puzzles, Colouring tasks are not related directly to the emergent literacy development. Keywords: electronic-media usage, parent-child interaction, early literacy development, kindergarten 202 205 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Darinka Anđelković a, Nada Ševa b, Maja Savić c, Slavica Tutnjević d a Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu b Institut za pedagoška istraživanja, Beograd c Filološki fakultet i Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu d Filozofski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci Adaptacija Mekartur-Bejtsovog inventara komunikacionog razvoja CDI za srpski jezik U našoj zemlji upadljiv je nedostatak validnih i standardizovanih psiholoških instrumenata, pogotovo u oblasti ranog jezičkog i komunikacionog razvoja dece. Instrument se sastoji od dva inventara za roditelje koji se primenjuju zavisno od uzrasta deteta. Prvi inventar Reči i gestovi CDI I predviđen je za uzraste od 8-18 meseci i sastavljen je od liste semantički kategorisanih reči i izraza koje dete razume i eventualno koristi, kao i indikatora ponašanja akcija i gestova koji ukazuju na razvoj simboličke funkcije i komunikacije. Drugi deo pod nazivom Reči i rečenice CDI II predviđen je za uzraste meseci i sastoji se takođe od liste reči, ali i pokazatelja gramatičkog morfološkog i sintaksičkog razvoja. Planirana je adaptacija oba inventara CDI I i CDI II u dve verzije srpskog jezika, ekavskoj i ijekavskoj. Cilj: Istraživanje je imalo dva cilja: a. Metod: Evaluacija je urađena kroz tri postupka: a. Rezultati: U oba inventara CDI I i CDI II ustanovljeni su delovi kod kojih je bila neophodna izmena stavki zbog jezičkih specifičnosti: Imitacija zvukova i životinjskih glasova, Zamenice, Pomoćni i modalni glagoli; u poglavlju gramatike Oblici reči, Nastavci reči, Složenost. Brojne stavke Dečijeg rečnika izmenjene su na osnovu saznanja o jezičkoj praksi i to za obe verzije testa, ekavsku i ijekavsku Izrazi, Igre i uobičajene radnje, Odeća, Delovi tela, Mali kućni predmeti, Pojmovi i mesta gde se može izaći isl. Izvestan broj stavki je promenjen na osnovu podataka o prisutnosti i frekvenci reči u spontanom dečijem govoru. Najzad, jedan broj stavki je uveden isključivo na osnovu nalaza pretrage korpusa 203 206 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA dečijeg govora neologizmi. Izmene oba inventara urađene u ovoj fazi adaptacije biće dodatno proveravane daljim terenskim istraživanjima. Ključne reči: Mekartur-Bejtsov inventar komunikacionog razvoja, CDI, razvoj govora, razvoj komunikacije, srpski jezik Adaptation of MacArthur-Bates Communicative Development Inventories CDIs in Serbian language MacArthur-Bates Communicative Development Invetories CDIs are designed for assessement of language and communicative development of children from early nonverbal communication, to early vocabulary and development of grammar. We present the preliminary results of the first pilot adaptation of CDI inventories CDI I and CDI II in Serbian language. The study was aimed at linguistic adaptation of the items for the use in Serbian language, and evaluation of developmental validity of items. The items were evaluated in relation to the real course of language and communicative development by means of two procedures: a. The results indicated the questionable sections and items in CDIs inventories, and will be used for further adaptation and adjustment. Keywords: MacArthur-Bates Communicative Development Inventories, CDI, language development, development of communication, Serbian language Aleksandra Hadžić-Krnetić a, Tijana Mirović b a Filozofski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci b Fakultet Muzičke Umetnosti, Univerzitet u Beogradu Relacije afektivne vezanosti i ranih maladaptivnih šema Cilj rada predstavlja poređenje dva istraživanja relacija afektivne vezanosti i kognitivnih stilova koje predstavljaju rane maladaptivne šeme skraćeno: RMŠ , kod dvije uzrasno bliske skupine ispitanika. Jednu od njih predstavljaju studenti, koji bi prema svojim karakteristikama i razvojnim zadacima pripadali poznoj adolescenciji, a u skladu sa teorijom o porodičnim životnim ciklusima i njihovom uticaju na individualni razvoj, a drugu mladi odrasli, za koje bi se očekivalo da su u fazi napuštanja primarne porodice, osamostaljivanja, sticanja finansijske nezavisnosti i formiranja sopstvenih porodica. U prvom istraživanju ispitivane su relacije afektivne vezanosti i RMŠ na uzorku od 911 studenata, a za mjerenje afektivne vezanosti korišten je Upitnik porodične afektivne vezanosti, na osnovu kog se afektivna vezanost određuje kroz postignće na dimenzijama 204 207 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA anksioznosti oko gubitka bliskih relacija, koja operacionalizuje unutrašnji radni model skraćen: URM sebe i izbjegavanja bliskosti, koja operacionalizuje URM drugih, i kroz tipove vezanosti: sigurna, odbacujuća, preokupirana i plašljiva vezanost. U drugom istraživanju uzorak je činilo 225 ispitanika uzrasta od 25 do 35 godina, mladih odraslih u razvojnoj fazi koju karakteriše tranzicija od porodice porijekla ka sopstvenoj porodici. Afektivna vezanost mjerena je primjenom revidirane verzije upitnika ECR-R koja mjeri dimenzije izbegavanja bliskosti i anksioznosti oko gubitka bliskih relacija, koje, takođe, operacionalizuju URM sebe i drugih. Primjenjenom klaster analize dobijena su 4 tipa vezanosti koja odgovaraju očekivanim karakteristikama sigurne, odbacujuće, preokupirane i plašljive vezanosti. U oba istraživanja RMŠ mjerene su kraćom formom Jangoviog upitnikom SQ-SF koji meri izraženost 15 RMŠ. Značajne razlike u izraženosti RMŠ pojavljuju se na svim šemama na uzorku studenata sa različitim tipovima afektivne vezanosti, a na uzorku mladih odraslih izostaju značajne razlike na RMŠ neuspješnost i nepopustljivi standardi, dok postoje na preostalih 13 RMŠ. Najmanje izražene RMŠ karakteristične su za studente i odrasle osobe sigurnog tipa vezanosti, dok su najizraženije RMŠ karakteristične za studente i odrasle sa karakteristikama plašljive vezanosti. I pored brojnih ograničenja u vidu transverzalnih istraživanja, veličine uzorka odraslih i primjenjenih instrumenata za mjerenje dimenzija afektivne vezanosti, doprinos rada ogleda se u sličnim reacijama dimenzija afektivne vezanosti i RMŠ na uzrasnim skupinama, kao i u najvulnerabilnijoj skupini osoba sa karakteristikama plašljivog tipa vezanosti, koji je prisutniji u populaciji mladih odraslih. Ključne reči: afektivna vezanost, rane maladaptivne šeme, studenti, mladi odrasli Relations of afective attachment and early maladaptive schemes This study compares two research studies which examined the relationship between affective attachment and early maladaptive schemes EMS , using the sample of 911 students and 225 young adults. In both samples EMS were measured by SQ-SF questionnaire. Affective attachment was measured by Family Affective Attachment Questionnaire, on a student sample and by revised form of ECR-R on adult sample. Both instruments operationalize affective attachment with the dimensions of anxiety and avoidance that operationalize inner working model IWM of self and others. The results show a greater presence of insecure attachment in the adult sample and stronger EMS in students and adults with the unsecured forms of attachment. In both samples, the EMS was significant predictors of both dimensions of affective attachment, but the percentage of variance explained was larger in the adult sample. Keywords: affective attachment, early maladaptive schemes, students, young adults 205 208 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Đurđa Soleša-Grijak Državni Univerzitet u Novom Pazaru Samoefikasnost i interpersonalna orijentacija mladih Cilj istraživanja je bio da se utvrdi da li postoji i kakav odnos između samoefikasnosti i interpersonalne orijentacije mladih. U istraživanju su se koristili sledeći instrumenti - Skala opšte samoefikasnosti i Skala interpersonalne orijentacije. Rezultati su pokazali da intimni odnos ne utiče značajno niti na procenu opšte samoefikasnosti niti na interpersonalnu orijentaciju što je protivno teriji Salivana i Eriksona koji tvrde da je uspostavljanje intimnog odnosa jedan od osnovnih i najznačajnijih razvojnih zadataka mladih koji utiče na uspeh u drugim sferama života. Ključne reči: samoefikasnost, interpersonalna orijentacija, mladi Self-efficacy and interpersonal orientation for young people The aim of this study was to determine whether there is any relationship between self-efficacy and interpersonal orientation of youth. The study used the following instruments - Scale of general self-efficacy and the Scale of interpersonal orientation. The results showed that an intimate relationship does not significantly affect neither the assessment of general self-efficacy nor the interpersonal orientation what is contrary to Sullivan's and Erikson's theory claiming that the establishment of an intimate relationship is one of the basic 206 209 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA and most important developmental tasks of young people and defines success in other areas of life. Keywords: self-efficacy, interpersonal orientation, young Jelena Opsenica-Kostić a, Vanja Cakić a, Tanja Panić b a Filozofski fakultet, Univerzitet u Nišu b Visoka škola za obrazovanje vaspitača, Sremska Mitrovica Sajber maltretiranje i afektivna vezanost adolescenata U proteklih desetak godina svedoci smo velikog porasta komunikacije i deljenja informacija preko elektronskih uređaja, pre svega mobilnih telefona i računara. Prostor u kojem se odvija ovakva interakcija, prostor koji je stvoren posredstvom elektronske tehnologije, naziva se sajber prostorom. Mogućnost interakcije, ili jednostavno boravka, u sajber prostoru, dovela je i do velikih promena u socijalnim interakcijama osobe, načinima učenja, vrstama zabave. Iako se većina onlajn interakcija smatra pozitivnim ili neutralnim, poslednjih godina je pažnja istraživača u ovoj oblasti fokusirana na razumevanje rizika i zloupotreba u sajber prostoru, s obzirom da adolescenti provode više vremena onlajn nego ikada ranije. Jedan od značajnijih rizika jeste sajber maltretiranje - maltretiranje i uznemiravanje od strane drugih, sredstvima novih elektronskih tehnologija, primarno mobilnih telefona i interneta. S obzirom da je maltretiranje fenomen koji podrazumeva odnos sa drugima, u okviru istraživanja tradicionalnog maltretiranja pretpostavljene su i nađene veze između pojedinih uloga u maltretiranju i tipova afektivne vezanosti. Sajber maltretiranje se odvija u drugačijem prostoru nego tradicinalno, ima specifične karakteristike i uloge, tako da ostaje otvoreno pitanje da li rezultati istraživanja tradicionalnog maltretiranja i afektivne vezanosti važe i ovom domenu. Osnovni cilj ovog istraživanja je utvrđivanje učestalosti sajber maltretiranja na uzorku adolescenata iz Srbije; odnosno izdvajanje najčešćih formi sajber maltretiranja i pružanje uvida u distribuciju uloga u sajber maltretiranju naslnik, žrtva, nasilnikžrtva. Sekundarni cilj istraživanja je utvrđivanje eventualnih razlika u dimenzijama afektivnog vezivanja kod učesnika u sajber maltretiranju. U istraživanju je učestvovalo 545 adolescenata koji su popunili RCBI upitnik Revised Cyber Bullying Scale , koji je prethodno proveren na domaćem uzorku; i ASQ upitnik Attachement Style Qustionnaire , koji je već primenjivan kod nas. U ispitivanom uzorku u maltretiranju učestvuje 21. Onih koji sebe vide kao žrtve ima 8. Ovo verovatno možemo razumeti kao kao odbrambeni mehanizam ulaganja u stvari, a ne u ljude; ali je 207 210 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA donekle kontradiktorno da na dimenziji poverenje kao i neprijatnost pri zbližavanju, potreba za podrškom i preokupiranost nema razlika među ispitanicima iz različitih kategorija. Ovi rezultati se donekle razlikuju od rezultata istraživanja tradicionalnog maltretiranja i afektivne vezanosti. Možemo zaključiti da je sajber maltretiranje fenomen koji je prisutan i u našoj sredini, tako da treba učiniti napor da se otkriju faktori koje adolescente čine vulnerabilnim, a čini se da među njima ipak nisu značajnije prisutne dimenzije afektivne vezanosti. Ključne reči: sajber maltretiranje; adolescenti; afektivna vezanost. Cyber bullying and attachment of adolescents Cyber-space is a space created by communication and sharing of information via electronic devices. Most of the interactions within it are considered positive or neutral, but there are significant risks that should be explored. One of them is cyber bullying: bullying and harassment by others by means of new electronic technologies, primarily mobile phones and internet. The instruments used are RCBI and ASQ questionnaire. The results show that 21% of the sample participated in the cyber bulling, which is similar to the results from other countries. All the three categories of participants in cyber bullying are isolated, and the category that is specific to this phenomenon bully - victim, is almost equally numbered as the category bully or victim, which also corresponds to the results from other regions. The differences between categories of paticipants exist in only one dimension of attachment - as secondary relationships. Keywords: cyber bullying, adolescents, attachment. Jovana Trbojević a, Nebojša Majstorović a, Gustav Bala b a Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu b Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Univerzitet u Novom Sadu Cognitive Assessment System opis procedure i iskustvo u primeni na našoj populaciji Cilj rada je da se lokalna stručna javnost upozna sa testom kognitivnih sposobnosti koji se, prema saznanjima autora, još nije primenjivao na našoj populaciji, kao i da se prikažu rezultati primene ovog testa dobijeni u okviru jedne pilot studije. Bateriju sačinjava ukupno 12 subtestova 3 po svakom od 4 sledeća faktora kognicije po PASS teoriji: planiranje, pažnja, sukcesivno i simultano procesiranje organizovanih u Bazičnu i Standardnu bateriju. Pilot istraživanje je sprovedeno na 211 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA dečaka i devojčica uzrasta 5-7 godina, regrutovanih u sportskim školicama i u predškolskoj ustanovi Radosno detinjstvo u Novom Sadu. Individualnim testiranjem su prikupljeni podaci koji su obrađeni primenom tehnika deskriptivne i inferencijalne statistike s ciljem provere distribucije skorova, faktorske strukture merenog prostora sposobnosti. Rezultati su pokazali da je distribucija skorova ukupnog statusa na CAS bateriji bliska normalnoj, da od primenjenih 8 subskala samo jedna pokazuje slabiju diskriminativnost spram ukupnog kognitivnog statusa ispitanika uzrasta od 5, 6 i 7 godina, da je pouzdanost CAS-a zadovoljavajuća, da se dečaci i devojčice ne razlikuju prema svom statusu na CAS subskalama, kao i da CAS subskale značajno međusobno koreliraju i tvore trofaktorsku latentnu strukturu koja tendira jednom generalnom kognitivnom faktoru. Ključne reči: Cognitive Assessment System, kognitivna efikasnost, metrijska svojstva, deca Cognitive assessment system - description of procedures and experience in implementation on Serbian population The aim of this work was to inform local expert community about one cognitive ability test, which, according to the authors' knowledge, has not been applied to our population, and to present the results of applying this test obtained in the context of a pilot study. The basic battery with 8 subscales covering 4 cognitive factors planning, attention, successive, simultaneous was administered on 93 boys and girls aged 5-7, recruited in sport schools and in preschool institution Radosno detinjstvo in Novi Sad, Serbia. The results showed that the distribution of total CAS scores was of shaped normally, that boys and girls do not differ according to their CAS achievements, and that CAS subscales form a three-factor latent structure that tends to one general cognitive factor. Keywords: Cognitive Assessment System, cognitive efficiency, metric characteristics of the children Borjana Gavrić Odsjek psihologija, Filozofski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci Razumjevanje i doživljaj samopoštovanja kod djece šestog i devetog razreda Ovim radom smo ispitivali u kojoj mjeri učenici šestih i devetih razreda osnovnih škola iz manje, odnosno veće sredine u kojoj žive, razumiju pojam samopoštovanja, kako doživljavaju 209 212 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA samopoštovanje i da li učenici bolje razumiju samopoštovanje putem intervjua ili putem upitnika. Samopoštovanje se definiše kao pozitivna ili negativna slika o sebi. Predstavlja način na koji vrednujemo ono što činimo, ono što jesmo i rezultate koje postižemo. Razumjevanje samopoštovanja operacionalizovano je na osnovu klasifikacije djetetovih odgovora koji su se odnosili na način na koji dijete određuje samopoštovanje i na koji način doživljava samopoštovanje, dobijenih primjenom polustrukturisanog intervjua. Drugu mjeru samopoštovanja predstavlja izraženost generalnog samopoštovanja, dobijenog numeričkom skalom RSES likertovog tipa i intervjuom o samopoštovanju. U istraživanju je primjenjena Rozenbergova skala koja ispituje samopoštovanje i intervju koji se odnosi na razumjevanje i doživljaj samopoštovanja kod djece, sastavljen od strane ispitivača za potrebe ovog istraživanja. Rozenbergova skala globalnog samopoštovanja je jednodimenzionalna skala i mjeri globalno samopoštovanje. Skala sadrži 10 tvrdnji, pet u pozitivnom, i pet u negativnom smjeru. Ispitanici na petostepenoj skali likertovog tipa procjenjuju u kolikoj se mjeri tvrdnje odnose ili ne odnose na njih. Intervju je polustrukturisan, izražen za potrebe ovog istraživanja. Ispitujući razumjevanje samopoštovanja putem intervjua, sačinjen je i postupak klasifikovanja odgovara ispitanika sa jedanaest kriterijuma procjene: prvi za klasifikaciju opšteg i ličnog razumjevanja samopoštovanja, drugi za samopoštovanje samog djeteta, treći za djetetovu procjenu samog sebe, četvrti za promjenu samopoštovanja, peti za samopoštovanje samog sebe kroz cijeli život, šesti za prve svijesti samopoštovanja, sedmi za poželjnost visokog, odnosno niskog samopoštovanja, osmi za mogućnost prepoznavanja samopoštovanja kod druge djece, deveti za druženje sa drugovima koji imaju nisko samopoštovanje, deseti za razvijanje samopoštovanja uz pomoć vršnjaka i jedanaesti za generalno razumjevanje pojma samopoštovanja. Ispitivanje je vršeno na uzorku od 200 učenika šestih i devetih razreda, na teritoriji grada Bijeljine i na teritoriji Lopara. Rezultati su pokazali da starija djeca, učenici devetih razreda znatno bolje razumiju šta je samopoštovanje, za razliku od mlaďe djece, učenika šestih razreda. Uticaj mjesta u kom dijete živi nije statistički značajan, razlike koje su se javile pokazuju da je veći broj učenika iz manje sredine koji se poštuju, učenici iz manje sredine su sigurnije odgovarali na pitanja o samopoštovanju samog sebe. Statistika je pokazala da učenici pokazuju veće samopoštovanje na upitniku, iako učenici znatno bolje razumiju pitanja postavljena na intervjuu od strane ispitivača. Ključne reči: razumjevanje samopoštovanja, uzrast, upitnik, intervju Understanding and experience of self-esteem in children in sixth and ninth grade With this study, we investigated to which extent students of sixth and ninth grade of primary school from smaller, or larger communities understand the concept of self-respect, how they experience self-respect, and do they understand better self-respect through interviews or questionnaires. Understanding self-respect is operationalized based on the classification of the child answers that were related to the way on which the child determines self-respect, how child experiences self-respect, obtained using semi-structured interviews. The second measure of selfrespect is represented by expression of general self-respect, obtained by numerical Likert scale RSES and interview about self-respect. In the study, we applied Rosenberg scale of self-respect 210 213 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA which examines self-respect and the interview which refers to understanding and experiencing self-respect among children, made by examiner for the purposes of this study. Rosenberg scale of global self-respect is a one-dimensional scale and it measures global self-respect. The scale consists of 10 statements, five positive and five negative directions. Respondents on a five Likert scales estimate to what extent relate or do not relate to them. The interview is semi-structured, made for the purposes of this research. Examining self-respect through interview, we also made the process of classification of the answers of the respondents with eleven evaluation criteria: first, for the classification of general and personal understanding of self-respect, the second for the self-respect of the child, the third for child s self-evaluation, the fourth for the change of selfrespect, the fifth for respect of yourself through whole life, the sixth for the first awareness of self-respect, the seventh for the desirability of high or low self-respect, the eight for the possibility of recognizing self-respect among other children, the ninth for socializing with friends who have low self-respect, tenth for developing self-respect with help of the peers and the eleventh for general understanding of the concept of self-respect. The study was performed on a sample of 200 students, sixth and ninth grade in the city of Bijeljina and in the territory of Lopare. The results showed that the older children, ninth grade students are much better in understanding what self-respect is, in contrast to younger children, students in the sixth grade. Influence of the place where child lives is not statistically significant; differences that appeared show more students from smaller communities which respect themselves, students from smaller communities answered to the questions about self-respect of themselves more safely. Statistics show that students show a higher self-respect on the questionnaire, although the students are much better in understanding questions they were asked in the interview by interviewer. Keywords: self-understanding, age, questionnaire, interview Blanka Colnerič a, Maja Zupančič b, Tina Kavčič c a Faculty of Arts, University of Ljubljana, Slovenia b Faculty of Arts, University of Ljubljana c Faculty of Education, University of Primorska Sibling relationships of children with intellectual disabilities Sibling relationships SRs are important for individuals development, since they are the longest lasting intimate relations. Families of children with intellectual disability ID cope with a prolonged and extended child care and siblings help and care for the child with disability leads to asymmetric SRs. The study included 100 families of children with different etiology and level of ID and a comparative sample of 100 families with normative children. Mothers and fathers separately provided free descriptions of their children relationships and their responses were afterwards coded. The most salient characteristics of SRs were positive emotions and asymmetry, 211 214 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA with the later more frequently mentioned in families of children with ID than in comparable normative families. Parents frequently described that older siblings take care, teach and show affection to their younger siblings with ID, but also that siblings with ID show affection to their older siblings. Parents of children with ID reported on lower levels of rivalry and conflicts between siblings, whereas the samples did not differ in the level of warmth and overall evaluation of the relationship. Our findings are consistent with previous studies, reporting on SRs of higher or similar quality in families of ID children as in normative families e. SRs, as perceived by both parents, were not consistently related to families demographic characteristics with the exception of older siblings gender: more rivalry was reported in SRs with older sisters. The age gap between the siblings also played a significant role; fewer conflicts were observed by the parents in sibling dyads with a larger gap, whereas place of residence or number of children in the family did not contribute significantly to parental ratings of SRs. Further, more conflicts were reported in dyads of children with milder ID as compared to those with more severe ID. The significance of SR assessment in professional work with families of children with ID is supported with revealed links between SR and parental stress especially paternal , which was consistently higher in families of children with ID than in families with normative children. Fathers of children with ID reported higher levels of stress when mothers reported on more rivalry and less affection and conflicts in SRs. We suggest workshops for siblings of children with ID as a possible support to SRs and therefore a mediator of parental stress in those families. Keywords: Intellectual Disability, Children, Sibling Relationships, Parental Perception, Parental Stress Milica Zelenović Filozofski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci Afektivna vezanost i vrednosne orijentacije kod adolescenata Problem istraživanja bio je ispitati da li postoji povezanost između različitih organizacija afektivne vezanosti i vrednosnih orijentacija kod adolescenata. Dodatni problem istraživanja odnosio se na uticaj pola na razlike u vrednosnim orijentacijama i karakteristikama afektivne vezanosti. Afektivna vezanost definisana je kao specifičan, neravnopravan odnos koji se u najranijem djetinjstvu formira između majke i djeteta i traje kroz cijeli život. U radu je operacionalizovana kroz postignuće na sedam dimenzija Upitnika za procjenu afektivne vezanosti UPIPAV-R , koje predstavljaju skale: strah od gubitka spoljašnje baze sigurnosti, kapacitet za mentalizaciju, nerazriješena porodična traumatizacija, negativan model sebe, negativan model drugih, 212 215 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA korišćenje spoljašnje baze sigurnosti i regulacija bijesa. Vrednosne orijentacije koje se nalaze u osnovi životnih stilova su operacionalizovane pomoću odgovarajućih opisa ajtema. Svaki od životnih stilova je opisan sa par rečenica koje se odnose na taj životni stil. Praktični cilj istraživanja bio je utvrditi značaj unutrašnjeg radnog modela na formiranje vrijednosti i vrednosnih orijentacija kod adolescenata što svakako ima značaj prilikom objašnjenja nekih društvenih pojava kao što su otuđenost, alijenacija, izostanak empatije i mnogih drugih. Takođe može da koristi u lakšem razumijevanju kako antisocijalnog tako i prosocijalnog ponašanja kod adolescenata, a može i da ima prognostičku moć kada su u pitanju njihovi kasniji izbori - izbor zanimanja, profesije, partnera, društva pa i samog stila života. Istraživanje doprinosi proširenju naučnih saznanja kada je u pitanju teoriji afektivne vezanosti, odnosno odgovora na pitanje, da li odnosi sa značajnim drugim koji se počinju formirati u ranom djetinjstvu i nastavljaju da postoje tokom cijelog života mogu da odrede kasnije preferencije kao i stil života. Ispitivanje je vršeno na uzorku od 200 adolescenata 100 djevojaka i 100 momaka , učenika trećeg i četvrtog razreda srednjoškolskog centra u Gacku od kojih polovina pohađa gimnaziju opšti smjer a druga polovina stručne škole. Rezultati su pokazali da postoji povezanost između različitih organizacija afektivne vezanosti i vrednosnih orijentacija, odnosno da su osobe koje imaju pozitivan unutrašnji radni model drugih spremniji za pomoć drugima, dok su osobe koje imaju negativan model drugih više orijentisani na sebe i ličnu dobit. Rezultati takođe pokazuju da pol, uzrast i škola ispitanika pravi značajnu razliku i kada su vrednosne orijentacije u pitanju kao i organizacija afektivne vezansoti. Skale UPIPAV-R predstavljaju značajne prediktore vrednosnih orijentacija pri čemu najkvalitetnije predviđaju porodično-sentimentalni životni stil i orijentacija na moć, dok najslabije predviđaju utilitarni i egoistični životni stil. Ključne reči: afektivna vezanost, vrednosne orijentacije, adolescenti Affective attachment and valuable orientation with people in adolescence age In this work we examined did exist relation between different organization of affective attachment and valuable orientation with people in adolescence age. Definition of affective attachment is specific, unequal relation, which is formed in early childhood between mother and her child and which continues during whole life. In this work we define affective attachment in achieving seven dimensions of the questionnaire for assessing affective attachment UPIPAV-R. Dimensions of this questionnaire are: fear of loosing external base of safety, capacity for mentalisation, uncleared family trauma, negative self model, negative model of others, using external base of safety and regulation of anger. Valuable orientations which are in the base of life styles are operationalised with appropriate descriptions Items. Every of life styles are descibed with a few sentences that are in connection with that life style. Research has been done on a sample of 200 people in adolescence age 100 girls and 100 boys , students of third and fourth class of high school in Gacko, half of them are in gymnasium and other half in specialized school. Results showed that there is a connection between different organization of affective attachment and valuable orientations, and showed that persons who have positive internal work 213 216 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA model of others are more prepared to help others, while persons who have negative model of others are more concentrated of themselves and their own interests. Results also shows that sex, age and school made important differences between examinees when valuable orientations are in questioned and also the organisation of affective connection. UPIPAV scales represent important predictors of valuable orientations, whereby it better predicts family-sentimental life style and orientation on power, while it poorly predicts utility and egoistic style. Keywords: Important words: affective attachment, valuable orientations, adollescent 214 217 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA 218 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA Tijana Karić, Vladimir Mihić Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Da li su konačno tolerantni? Etnička distanca adolescenata na teritoriji Vojvodine Iako istraživanja socijalne distance danas nisu više tako često fokusirana na probleme međuetničkih odnosa, česti sukobi na etničkoj osnovi kod nas, kao i nedovoljan rad na pomirenju etničkih grupa unutar zemalja regiona, ali i između samih novih država jugoistočne Evrope, temu etničke distance i predrasuda i dalje drži u žiži pažnje ovdašnjih istraživača. Osnovni problem ovog istraživanja sprovedenog u okviru projekta Efeketi egzistencijalne nesigurnosti na pojedinca i porodicu u Srbiji, koje finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije jeste koliko je izražena etnička distanca kod adolescenata iz Vojvodine. Pored toga, želeli smo da utvrdimo koje su to grupe prema kojima postoji najizraženija etnička distanca, kao i da proverimo kako su neki od sociodemografskih faktora adolescenata povezani sa etničkom distancom. U istraživanju je učestvovalo 804 učenika završnih razreda osnovnih škola i sva četiri razreda srednjih škola sa teritorije Vojvodine. Pored modifikovane skale etničke distance koja je imala šest stepeni odnosa karaktetističnih za adolescentni uzrast, ispitanici su davali informacije o još nekim varijablama vezanih za njih pol, uzrast i da li su iz osnovne ili srednje škole i za njihove roditelje obrazovanje roditelja. U istraživanju je ispitivana etnička distanca prema pet etničkih grupa koje žive na teritoriji Vojvodine i to prema Hrvatima, Mađarima, Romima, Albancima i Crnogorcima. Rezultati pokazuju da je, i dalje, najviša etnička distanca prema Albancima. Visoka etnička distanca zabležena je i prema Romima i Hrvatima, dok je nešto niža prema Mađarima i, naročito, prema Crnogorcima. Daljna analiza pokazuje da se razlike u izraženosti etničke distance u odnosu na godine poklapaju sa time da li su ispitanici iz osnovnih ili srednjih škola. Suprotno nekim ranijim istraživanjima, obrazovanje roditelja nije bilo značajan korelat etničke distance ni prema jednoj etničkoj grupi. Ključne reči: etnička distanca, Vojvodina, Romi, predrasude Are they finally tolerant? Ethnic distance of adolescents in Vojvodina The main aim of the research was how high ethnic distance of adolescents from Vojvodina is, as well as what are the groups they are most prejudiced against. The sample consisted of 804 primary and secondary school children, and groups we measured ethnic distance toward were Roma, Hungarians, Croats, Montenegrins and Albanians. The results indicate that the highest levels of ethnic distance exist toward Albanians and Roma, and the lowest levels oh distance were toward Montenegrins. Further research reveals that boys have higher levels of ethnic distance 216 219 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA toward all of the groups mentioned, except Roma. Also, younger respondents have higher levels of ethnic distance toward Roma, Hungarians and Montenegrins. Keywords: ethnic distance, prejudices, Vojvodina, Roma Vladimir Mihić, Tijana Karić Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Stereotipi prema drugima kod adolescenata na teritoriji Vojvodine Jedno od bitnih pitanja istraživanja međuetničkih odnosa svakako jeste i kakva je slika pojedinih etničkih grupa i kako ona utiče na odnose prema tim grupama. U proteklih dvadesetak godina, posebna pažnja istraživanjima etničkih odnosa pridavana je u kontekstu sukoba na teritoriji bivše SFRJ. Međutim, kao posledica tih sukoba, mogu se uočiti i kreiranje specifičnih, ponekad novih, stereotipa prema pripadnicima drugih etničkih grupa unutar novih država regiona. Osnovni problem ovog istraživanja sprovedenog u okviru republičkog projekta Efeketi egzistencijalne nesigurnosti na pojedinca i porodicu u Srbiji jeste kako danas izgledaju stereotipi adolescenata prema nekim etničkim grupama koji žive na teritoriji Vojvodine, kao i kakva je direkcija tih stereotipa. Pored toga, interesovalo nas je i u kakvoj su vezi pozitivnost stereotipa prema nekoj etničkoj grupi i izraženost etničke distance prema njoj U istraživanju je učestvovalo 804 učenika završnih razreda osnovnih škola i sva četiri razreda srednjih škola sa teritorije Vojvodine. Kao instrument za utvrđivanje stereotipa prema etničkim grupama koršćena je modifikovana verzija Kac Brejlijevog postupka. Prvi korak u obradi podaka bila je procena pozitivnosti, odnosno, negativnosti svake od 15 osobina na skali od -3 izrazito negativna do +3 izrazito pozitivna osobina. Nakon ovoga je u konačnoj verziji zadržano 14 osobina pošto je jedna osobina smešni izbačena zbog velike devijacije u odgovorima studenata. Ovakav način bodovanja osobina omogućio je poređenje pozitivnosti stereotipa prema različitim etničkim grupama. U istraživanju su ispitivani stereotipi prema pet etničkih grupa koje žive na teritoriji Vojvodine i to stereotipi Hrvata, Mađara, Roma, Albanaca i Crnogoraca. Rezultati pokazuju da postoji jasna streotipna slika prema svim grupama, kao i da se pozitivnost stereotipa značajno razlikuje između njih. Obrazovanje roditelja nije se pokazalo kao relevantan faktor pozitivnosti stereotipa. Na kraju, proverili smo i da li postoje korelacije između pozitivnosti stereotipa i socijalne distance 217 220 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA prema istoj etničkoj grupi i utvrdili smo, očekivano, da je korelacija kod svih pet grupa negativna što su stereotipi pozitivniji, etnička distanca je manja , a ta korelacija je naročito snažna kod Mađara -. Sample was 804 primary and secondary school children living in Vojvodina. The groups included in the research were Montenegrins, Roma, Hungarians, Croats and Albanians. The results show that adolescents have most negative stereotypes toward Albanians and Roma, while the most positive were toward Hungarians. Also, excluding stereotypes toward Roma, boys had more negative stereotypes than girls. Finally, younger respondents had more negative stereotypes toward Roma, but not other groups. When relation between stereotypes and ethnic distance is concerned, all of the correlation were, expectedly, negative and significant more negative stereotypes meant higher ethnic distance. Keywords: ethnic stereotypes, ethnic distance, Vojvodina, Roma Ivan Tomić, Aleksandra Huić, Dominik-Borna Ćepulić Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Seksistički stavovi, desničarska autoritarnost i stavovi prema gejevima i lezbijkama Iako je poznato da su negativni stavovi prema homoseksualnim osobama povezani s diskriminacijom i nasiljem prema gejevima i lezbijkama, malo pažnje je posvećeno pitanju zašto su neke osobe više odnosno manje homofobne. Jedan od mogućih odgovora leži u gledištu da homoseksualne osobe predstavljaju prijetnju uobičajenim društvenim normama. S obzirom da muškarci imaju viši društveni status od žena na temelju ove hipoteze očekivali bismo da, u odnosu na žene, muškarci imaju negativnije stavove prema homoseksualnim osobama, posebno gejevima. Naš glavni cilj bio je provjeriti ove pretpostavke u hrvatskom kontekstu. Zanimalo nas je postoje li rodne razlike u stavovima prema gejevima i lezbijkama, te jesu li te razlike stvar roda ili zapravo seksističkih stavova prema muškarcima i ženama. S obzirom da seksistički stavovi podržavaju patrijarhalni društveni poredak, očekivali smo da će biti povezani s negativnijim stavovima prema homoseksualnim osobama. S obzirom na individualne razlike u sklonosti konformiranju društvenim autoritetima i agresivnosti prema manjinskim skupinama, pretpostavili smo da će 218 221 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA osobina desničarske autoritarnosti dodatno objasniti stavove prema homoseksualnim osobama. Osim toga, htjeli smo provjeriti hoće li se isti obrasci povezanosti dobiti i u slučaju predviđanja stavova prema gejevima i stavova prema lezbijkama. Podaci su prikupljeni putem interneta na 1679 heteroseksualnih osoba starijih od 16 godina, a prosječne dobi 27 godina. Stavovi prema homoseksualnoj populaciji ispitani su Multidimenzionalnom skalom stavova prema lezbijkama i gej muškarcima, a primijenjeni su i Kratka skala desničarske autoritarnosti, Upitnik ambivalentnih stavova prema ženama i Upitnik ambivalentnih stavova prema muškarcima. Osim općih sociodemografskih podataka, od sudionika su prikupljeni i podaci o religioznosti i stupnju kontakta kojeg su imali s osobama homoseksualne orijentacije, kao kontrolne varijable koje su se pokazale relevantnima u ranijim istraživanjima. Sudionici izražavaju podjednako pozitivne stavove i prema gejevima i prema lezbijkama, međutim muškarci imaju negativnije stavove prema osobama homoseksualne orijentacije od žena. Nije pronađena značajna rodna razlika između stavova prema gejevima i stavova prema lezbijkama. Kod muškaraca, stavove prema gejevima možemo bolje predviđati seksističkim stavovima prema muškarcima, a stavove prema lezbijkama seksističkim stavovima prema ženama, dok su kod žena stavovi prema ženama i muškarcima podjednako povezani sa stavovima prema lezbijkama i gejevima. Desničarska autoritarnost pokazala se kao najbolji pojedinačni prediktor homofobnih stavova prema lezbijkama i gejevima. Provedbom hijerarhijskih regresijskih analiza pomoću korištenog prediktorskog skupa objašnjeno je 73. Utvrđene rodne razlike u prediktorskim obrascima doprinose znanstvenoj spoznaji o izvorima stavova prema homoseksualnim osobama. Ključne reči: stavovi prema lezbijkama, stavovi prema gejevima, ambivalentni stavovi prema ženama, ambivalentni stavovi prema muškarcima, desničarska autoritarnost Sexist attitudes, right-wing authoritarianism and attitudes towards gays and lesbians The study examined sources of negative attitudes towards homosexuals. We were interested in gender differences in attitudes towards gays and lesbians ATGL , and in the role of ambivalent sexist attitudes towards women and men that endorse patriarchy and that were hypothesized to diversly predict women's and men's attitudes towards gays and lesbians. We also examined the role right-wing authoritarianism plays in the prediction of ATGL participants completed an internet survey. Men had more negative attitudes towards homosexual persons than women. Those with higher right-wing authoritarianism had more negative ATGL. Among women, ambivalent attitudes towards women and men were equally correlated to ATGL. Among men, ambivalent attitudes towards men played a more significant role in the prediction of attitudes towards gays, and ambivalent attitudes towards women played a more significant role in the prediction of attitudes towards lesbians. Findings expand the current knowledge about sources of negative attitudes towards homosexuals. Pripadanje grupi, etničke zajednice, narodu ili naciji je faktor koji neposredno utiče na formiranje stavova pojedinca. Odnos pojedinca prema grupi kojoj pripada, stepen i intenzitet njegove grupne pripadnosti zavisi i od strukture njegove ličnosti. U ovom trudu zadržačemo se na pripadanje naciji tj. Rot i Havelka 1973 nacionalnu privrženost definišu kako sistem međusobno povezanih stavova u kojih dolazi do izražaja odnos pojedinca prema sopstvenoj naciji, nacionalne države, teritorije, kulture, jeziku, istoriju, nacionalnih vrijednosti, kao i odnos prema drugih naroda, bilo da je taj odnos prijateljski ili neprijateljski, kao i odnos prema drugih naroda uopšte, i prema nacionalne diferencijacije kao socijalne pojave. Autori razlikuju 5 oblika nacionalne privrženosti: isključiva nacionalna privrženost koja se karakteriše vezanosti isključivo za sopstvenu naciju, isticanje njene vrednosti i superiornosti u odnosu na druge nacije; istaknuta nacionalna privrženost koja se karakteriše sa naglašenu vezanost za sopstvenu naciju, bez isticanja veče vrednosti sopstvenoj naciji u odnosu na druge nacije; podjeljena nacionalna privrženost gdje postoji istovremena vezanost za sopstvenoj naciji i za čovečanstvo u celini, oblik u kojem se zastuplja koegzistencija i saradnja sopstvenoj naciji sa drugim nacijama; opstočovečka privrženost se karakteriše sa isticanjem lojalnosti prema ljudskoj zajednici u celini i 5 oblik otsustvo nacionalne privrženosti koji negira važnost i vrednost nacionalne privrženosti uopšte. Forme nacionalne privrženosti, nacionalne svesti i nacionalni osečaji utiču na ponašanje pojedinca i grupe u društvu i često su izvor formiranja nacionalističkih stavova, nacionalizma, koji može imati raznih oblika od etnocentrički ili šovinistički nacionalizam, umereni ili liberalniji nacionalizam, pa sve do otsustva nacionalizma tj. Prihvačanje određenih oblika nacionalne privrženosti smatra se da je povezano sa određenih crta ličnosti pojedinca. Adorno i saradnici su smatrali da antidemokratska orijentacija je povezan sistem stavova, vrijednosti i mišljenja koji sadrži antisemitizam, etnocentrizam i konzervativizam i da je taj sistem vrijednosti u korelaciji sa određenoj strukturi ličnosti nazvanu autoritarnost, koju definišu kao sklonost ka fašizmu, sklonost ka prihvačanje antisemitskih vrijednosti i spremnost za učestvo u antidemokratskih socijalnih pokreta Adorno i sur. Adorno i saradnici su uradili studiju sa cijlem istraživanja tz. Vrlo često autoritarnost i stupanj nacionalne privrženosti su povezani sa predrasudama i etničkim stereotipima, što ima za posljedicu manifestiranje socijalne distance prema pripadnicima drugih naroda i manjina. Rot predrasude definiše kao logički neosnovani, uporno održavan i sa izrazitim emocijama, odnos prema različitim subjektima Rot, 1989. Etničke predrasude se manifestuju u etničkim stereotipima, koji mogu izražavati pozitivni ili negativni konativni odnos, a s tim i spremnost za preduzimanje akcije u korist ili na štetu drugih, zavisno od toga dali pripadnicima drugih naroda se daju pozitivne ili negativne karakteristike. Konativna dimenzija predrasuda spada pod kategoriji socijalna distanca. Socijalna distanca koja se manifestuje u etničkim odnosima naziva se etnička socijalna distanca i ona nije identična sa terminom etničke predrasude, iako je često u vezi sa predrasudama i može biti njihova manifestacija. Socijalna distanca obuhvača stupanj i mera razumevanja i intimnost koji označavaju pred socijalnih odnosa i socijalnih odnosa uopšte Park, 1924, prema Lazarovski, 1994. Prema Triandis Triandis, 1964, prema Lazarovski, 1994 socijalna distanca obuhvača nekoliko komponenata: prihvatanje intimnosti što podrazumeva spremnost da se voli, da se stupi u vezi ili brak; prihvatanje prijateljstvo, prihvatanje prema statusu što znači spremnost da se sasluša, da se potraži mišljenje, da se bude zavisan ili pod vodstvom; kategorično odbijanje. Bogardus je prvi konstruisao skalu za ispitivanje socijalne distance koja se sastoji od 7 različitih tipova socijalnih odnosa koji međusobno se razlikuju po stupnju intimnosti koji je u njima prisutan. Skala je kontinuum socijalnih odnosa od najintimnijih brak , bliskih kontakata, do aktivno nedopadanje, netrpeljivosti i odbijanje. Za potrebe istraživanja koristili smo skalu koju je konstruisao N. Rot koja sadrži 7 socijalnih odnosa: 1. Da bude stalni žitelj moje zemlje; 2. Da živi u mom susedstvu, istoj zgradi ili ulici; 3. Da mi bude prijatelj; 4. Da mi bude pretpostavljen i 7. Da ima visoko rukovodeče mesto u mojoj državi. Cilj istraživanja je utvrđivanje odnosa oblika nacionalne privrženosti, autoritarnosti i socijalne distance prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u R. Makedoniji, kod učenika srednjih škola. U istraživanje su bili uključeni 237 ispitanika, učenici 4 srednjih škola. Za istraživanje stupnja nacionalne privrženosti koriščena je skala za merenje nacionalne privrženosti N. Rota i Havelka 1971 , koja se sastoji od 5 subskala. Autoritarnost je ispitivana F-skali za ispitivanje autoritarnosti Adorna, dok socijalna distanca je ispitivana skalom koju je takođe konstruisao N. Za statističku obradu podataka koristili smo SPSS 17. Manje izraženiji oblici su isključiva i otsustvo nacionalne privrženosti. Utvrdili smo da postoji stat. Utvrđivana je socijalna distanca SD prema pripadnicima 5 najzastupljenijih nacionalnih manjina: tursku, albansku, romsku, srpsku i vlašku. Više od polovine 56. Najizraženija je SD prema albanskoj manjini, dok najmanje prema srpskoj manjini. Sa pripadnicima srpskoj manjini ispitanici su više spremni da uspostave bližih odnosa brak i ne smeta im da oni zauzimanju rukovodeči položaj u društvu, dok sa Albancima je neznatna spremnost za uspostavljanje bližih odnosa i ne postoji spremnost da im se 221 224 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA da rukovodeči položaj u društvu. Ovakvi rezultati su očekivani ako se uzme u obzir vojni konflikt 2001g. Ispitanici koji više manifestuju nacionalističkih stavova pokazuju i viši stupanj SD. Dok ispitanici kod kojih je dominantna internacionalistička orijentacija, pokazuju više spremnosti za uspostavljanje odnosa za pripadnicima drugih nacionalnosti. Što se tiče povezanosti između autoritarnosti i socijalne distance ispitanici koji pokazuju viši stupanj autoritarnosti pokazuju i veču SD. Iz ovoga proizlazi da autoritativne ličnosti su više skloniji ka prihvačanju nacionalističke orijentacije, isključivu vezanost za sopstvenu naciju, glorificiranje sopstvene nacije i njeno doživljavanje kao superiorniju u odnosu na druge, a samim tim manifestiraju i viši stupanj socijalne distance ka drugih nacionalnostima. Doprinos rada u teorijskometodološkom smislu je utvrđivanje da postoji povezanosti oblika nacionalne privrženosti sa autoritarnosti i stupnja socijalne distance, što otvara nove mogučnosti za istraživanja i utvrđivanja uzroka izraženije socijalne distance, naročito prema albanskoj manjini. Utvrđene činjenice da su autoritarnije osobe skloniji ka prihvatanje nacionalističkih stavova i distanciranja od drugih manjina, otvara nam smjernice u kom pravcu treba odgajati i vaspitavati mlade ljude, kako bi kod njih sprečili pojavu predrasuda i etničkih stereotipa i razvili demokratsku orijentaciju i demokratski sistem vrednosti. Utvrđene činjenice otvaraju mogučnosti i za longitudinalnih studija, kako bi se utvrdila eventualna promena u odnosu na stupnja nacionalne privrženosti i socijalne distance, po izvesne vremenske distance. Interesantno bi bilo da se utvrdi kako su društveno-politička zbivanja, poslednjih godina, blokada na putu evroatlantskih integracija, tz. To bi nam omogučilo komparativnu analizu kako bi mogli imati veči uvid u kom pravcu ide naše društvo i šta treba preduzeti da bi se podigla svesnost populacije za građenje demokratskih vrednosti u društvu, toleranciju, prihvatanje razlika i integraciju društva. Ključne reči: nacionalna privrženost, socijalna distanca, autoritarnost Relationship between forms od national attachment, authoritarianism and social distance among high school youth The period of the armed conflict in Macedonia 2001. The aim of the research was to determine the relationship between forms of national attachment, authoritarianism and social distance to ethnic minorities, near students in secondary schools. As for the prominence five forms of national attachment exclusive, prominent, divided, general human commitment and lack of national commitment we got the results that in the test 222 225 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA specimen dominant form is divided national attachment or internationalist orientation, followed by the prominent and general human commitment. Less prominent are the exclusive NA and lack of national attachment. We determined the social distance SD to the 5 most abundant members of national minorities: the Turkish, Albanian, Roma, Serbian and Vlach. More than half, 56. Most conspicuous is the SD of the Albanian minority, at least until the Serbian minority. As for the relationship between forms of national attachment and authoritarianism, we received a significant correlation between exclusive NA and authoritarianism, meaning that respondents show a higher degree of authoritarianism are more inclined toward nationalism, more accepting of nationalist attitudes. Subjects who manifested more nationalistic attitudes show a higher degree of social distance. Regarding the relationship between authoritarianism and social distance, subjects who show a higher degree of authoritarianism showed greater SD. It follows that the persons who are more prone to adoption of nationalist orientation, exclusive attachment to one's own nation, glorification of one's own nation and its perception as superior to others, and thus manifest a higher degree of social distance toward other ethnic groups. Keywords: national commitment, social distance, authoritarianism Marija Branković a, Iris Žeželj b a Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd; Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu b Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu Efekti misli o smrti na strategije približavanja vlastitoj grupi Obilje empirisjkih nalaza ukazuje na značaj koji za pojedinca ima pripadnost socijalnim grupama, kao i na to da ljudi pozitivnije opažaju grupe kojima pripadaju. Zašto su ljudima važne grupe kojima pripadaju i zašto u stvari imaju potrebu da za njih budu vezani? Prema Teoriji upravljanja strahom eng. Terror management theory , razvijeni ljudski intelektualni kapaciteti dovode čoveka do poimanja neizbežnosti sopstvene smrti. Ljudi se od potencijalno preplavljujućeg straha dugoročno brane ulaganjem u različite vrednosti, čijim dosezanjem na simbolički način prevazilaze sopstvenu egzistenciju npr. Jedna od mogućih simboličkih odbrana je i ojačavanje osećanja pripadnosti važnim grupama, koje sopstvenim vremenskim kontinuitetom prevazilaze konačnost pojedinca. Želeli smo da proverimo da li će podsećanje ispitanika na smrt specifično pojačati njihovu sklonost da ojačaju veze sa značajnom grupom, u poređenju sa drugim vrstama zabrinutosti. Studente smo u prvoj fazi indirektno podsetili na smrt ili druge vrste briga zadajući im skale navodno namenjene ispitivanju ličnosti. Nakon distraktorskog zadatka, imali su zadatak da razmisle o tome kako vide vlastitu grupu studenata psihologije, koja je u pretestu navođena kao lično značajna, a uz to je i situaciono dostupna socijalna identifikacija. Registrovali smo niz različitih zavisnih mera: a. Misli o smrti generalno nisu izazvale značajno pozitivnije opažanje grupe u odnosu na situacije u kojima su provocirane druge vrste zabrinutosti. Misli o smrti nisu dovele ni do pojačane identifikacije sa grupom. Nalazi potvrđuju mogućnost da identifikacije sa grupama imaju odbrambenu ulogu, ali ne i značaj finog razgraničavanja različitih tipova zabrinutosti. Pored toga, nalazi ukazuju na značaj opšte anksioznosti pojedinca za reakcije na situaciono izazvane anksioznosti, između ostalog, na misli o smrti. Ključne reči: misli o smrti, Teorija upravljanja egzistencijalnim strahom, neizvesnost, socijalni identitet, grupe Effects of mortality salience on in-group perceptions and identification In this study we investigated the effects of mortality salience on the tendency of psychology students to identify with the professional in-group. Following Terror management theory, people defend themselves from fear of death through various strategies aimed at attaining symbolical immortality, among others, by strengthening ties to important in-groups. We investigated the hypothesised effects in perceptions of in-group presence and positivity of in-group stereotypes , self-stereotyping and in-group identification. Analyses revealed that thoughts of death generally did not intensify positive perceptions or identification with the in-group compared to situations where other types of worries were made salient general uncertainty or exam anxiety. It was found that differences in the intensity of anxiety regardless of its content had significant effects, with higher anxiety leading to higher in-group identification. The results support a general anxiety-defensive role of in-group identification, implicating also the importance of individual differences in anxiety as opposed to situational inductions. Keywords: mortality salience, Terror management theory, uncertainty, social identifications, ingroup 224 227 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA Dobrinka Kuzmanović a, Dragan Popadić b a Department of Psychology, Faculty of Media and Communications, Singidunum University, Belgrade b Department of Psychology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade Korišćenje interneta među mladima u Srbiji: mogućnosti i rizici Broj mladih koji koriste internet povećava se iz dana u dan. Osim što pruža brojne mogućnosti za razvoj i obrazovanje mladih, korišćenje interneta nosi sa sobom brojne rizike. U radu su prikazani rezultati istraživanja sprovedenog krajem godine na uzorku od 3786 učenika iz 17 osnovnih i 17 srednjih škola sa teritorije Srbije. Većina mladih iz Srbije svakodnevno ili skoro svakodnevno koristi internet. Internet ne koristi samo 6. Preko 90% učenika pristupa internetu sa računara koji dele sa članovima svoje porodice, dok 65% starijih osnovaca i 78% srednjoškolaca mogu da pristupe internetu sa svog mobilnog telefona. Učenici najčešće koriste internet da bi pristupali socijalnim mrežama. Značajan broj ispitanih učenika 62% u osnovnim i 84% u srednjim školama bar jednom u poslednjih godinu dana bio je izložen nekom od rizika na internetu. Dakle, neophodno je obučiti mlade za bezbedno korišćenje interneta. Ključne reči: mladi, internet, mogućnosti, rizici Use of the Internet by Youth in Serbia: Opportunities and Risks Children s and youth s use of the internet continues to grow around the world. Increased internet access offers wide range of positive experiences and opportunities for children and youth learning, research, creativity, self-expression, communication, social connection, entertainment. However, research finds that, along with the opportunities, some serious risks aggressive, commercial, values, sexual also come with the technology. In this research we wanted to offer an overview regarding the use of the internet by the youth in Serbia. The research was conducted by Ministry of Education, Science and Ministry of Education, Science and Technological Development, UNICEF and Telenor, at the end of 2012, in 17 primary and 17 secondary schools in Serbia. The sample included 3786 children 2272 primary and 1514 secondary school students. According to the results of this study, internet is part of daily life for the most students in Serbia. The majority of students have access to the internet every day or almost every day 80% in primary and 90% in secondary schools. Between girls and boys, there are no significant differences in the use of the Internet at any age. Most over 90% youth access to the internet via a computer PC or laptop which is shared with their family, while about threequarters go online using mobile phone 65% of higher grades students in primary schools and 78% in secondary schools. Students most frequently use the Internet to visit social 225 228 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA networks. About four-fifths of students aged between 10 and 18 have a profile on a social network. Significant number of students from the sample 62% in primary and 84% in secondary schools have encountered at least one online risk in the past year. Results have shown that 21% of boys and 9% of girls in secondary schools have been to an offline meeting one or more times with a contact they first met online. Much larger number of students 43% in primary and 71% in secondary schools accepted friend requests on social networks from people which they do not know personally, then 28% of students in primary and 56% in secondary schools have had contact online with someone they have not met face to face. Serbian students, like their peers around the world, use the internet to a large extent and put themselves and others at risks online. Therefore, it is necessary to educate youth for safe internet use. Keywords: Youth, Internet, Opportunities, Risks Bojan Todosijević Institut društvenih nauka, Beograd Autoritarnost i obrazovanje u interaktivnoj predikciji nacionalističkih stavova Povezanost između autoritarnosti i obrazovanja je dokumentovana u mnogim stranim i domaćim istraživanjima. Njihov uticaj na zavisne varijable koje se tipično javljaju u istraživanjima autoritarnosti na pr. U kompleksnijim modelima, autoritarnost se ponekad javlja kao medijator uticaja obrazovanja na zavisne variable. U literaturi je, međutim, predloženo da taj odnos treba posmatrati kao interaktivni, pre nego samo aditivni. Drugim rečima, tvrdi se da se uticaj autoritarnosti menja u zavisnosti od stepena obrazovanja ispitanika. Prema autorima koji zastupaju tu tezu, ne samo stepen uticaja autoritarnosti, nego i značenje tog uticaja varira sa obrazovanjem. Prema pojedinim autorima, veza autoritarnosti i zavisnih varijabli ima teorijskog smisla tek na određenom nivou obrazovanja. Ispod tog nivoa, ta veza je artificijelna, ili neznatna. Na primer, tvrdi se da na nižim stepenima obrazovanja autoritarnost odražava sklonost davanju afirmativnih odgovora. Ovaj rad prestavlja proveru hipoteze o interaktivnom uticaju autoritarnosti i obrazovanja na nacionalističke stavove, u Srbiji. Takođe se testira i uticaj sklonosti ka davanju afirmativnih odgovora kao alternativnog objašnjenja za dobijene rezultate. U upitnik su bile uključene skale autoritarnosti, nacionalističke orijentacije, stepena obrazovanja, i drugih relevantnih varijabli. Rezultati potvrđuju 226 229 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA hipotezu o interakciji obrazovanja i autoritarnosti. Pojedinačno, i autoritarnost i obrazovanje su povezani sa nacionalističkom orijentacijom. Međutim, uticaj autoritarnost raste u skladu sa nivoom obrazovanja ispitanika. U interpretaciji rezultata zastupa se teza da skorovi na skalama autoritarnosti imaju različito značenje u zavisnosti od stepena obrazovanja, ali da nije po sredi samo problematična validnost instrumenta. Kod ispitanika sa nižim stepenom obrazovanja, skorovi na skali su odraz kulturnog miljea, gde je izražavanje takvih stavova prihvaćenije. Kod ispitanika sa višim stepenom obrazovanja, skorovi ukazuju više na karatkeristike ličnosti. Ključne reči: Autoritarnost, obrazovanje, nacionalistička orijentacija, Srbija Authoritarianism and education in interactive prediction of nationalist attitudes The influence of authoritarianism and education onto dependent variables, such as ethnocentrism, is typically treated as linear and additive. Given the well document association between authoritarianism and lower education, this paper examines the possibility that the two variables interact in their prediction of nationalist attitudes in Serbia. In other words, the theoretical argument is that the influence of authoritarianism varies depending on the level of education. The research is based on data collected during the late 2012 and early 2013, on a national representative sample of adult citizens of Serbia. The questionnaire included measures of authoritarianism, nationalist orientation, level of education, and other relevant variables. The results confirm the hypothesis about the interaction between education and authoritarianism. Individually, both education and authoritarianism are associated with nationalist attitudes However, the effect of authoritarianism increases with increasing levels of education. The results are interpreted in the sense that among respondents with lower educational levels, scores on authoritarianism scales reflect cultural milieu where the expression of such attitudes is accepted. Among higher educated respondents, authoritarianism scores are more likely to reflect personality characteristics. Keywords: Authoritarianism, education, nationalist orientation, Serbia Dragan Glavaš a, Josip Držajić b a Hrvatsko katoličko sveučilište b Udruga za psihološki razvoj i edukaciju sportaša Odnos grupne kohezije i timskog uspjeha u profesionalnom sportu Nerijetko nakon uspješnog sportskog ostvarenja igrače grupnih sportova možemo čuti kako navode vlastite grupne odnose i zajedništvo kao značajan faktor u njihovom uspjehu. U području 227 230 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA sportske psihologije najpoznatiji teorijski okvir za razmatranje grupne kohezije sportskih timova razvili su Carron, Widmeyer i Brawley 1985. Model pretpostavlja četiri dimenzije grupne kohezije koje obuhvaćaju individualnu sklonost grupnim odnosima i zadatku grupe te grupnu sklonost zadatku i odnosima grupe te kako kohezivnost sportskim timova doprinosi njihovom postignuću. Našim istraživanjem željeli smo stoga provjeriti faktorsku strukturu i mjerne karakteristike Upitnika ozračja u grupi UOG Group Environment Questionnaire GEQ, Carron, Widmeyer, i Brawley, 1985 koji mjeri pretpostavljene dimenzije te ispitati odnos grupne kohezije i uspješnosti profesionalnih sportskih klubova na primjeru Prve hrvatske nogometne lige. U istraživanju je sudjelovalo 177 igrača iz 9 klubova Prve hrvatske nogometne lige. Grupnu koheziju unutar svakog tima procjenjivali smo spomenutim Upitnikom ozračja u grupi. U istraživanju su korištena dva indikatora uspješnosti klubova odnosno nogometnih timova. Kao indikator objektivne uspješnosti promatran je broj osvojenih bodova u sezoni, a kao indikator subjektivnog doživljaja uspješnosti korištena je procjena igrača o uspješnosti kluba. Rezultati nisu potvrdili teorijski očekivanu faktorsku strukturu UOG-a s četiri dimenzije. Međutim negativan odnos objektivnog pokazatelja uspješnosti i grupne kohezije kao i nepotvrđena teoretski pretpostavljena faktorska struktura UOG- a, ukazuju na potrebu za daljnjom primjernom ovog instrumenta i budućim istraživanjima koja će razmotriti odnos grupne kohezivnosti i uspjeha različitih sportskih timova u različitim okolnostima u kojima se natječu. Ključne reči: grupna kohezija, sportski timovi, timski uspjeh, Upitnik ozračja grupe Relationship between group cohesion and team success in professional sport It is not unusual that after a sport success we often witness group sport players claiming that group relation and group atmosphere played a great role in their success. Model assumes that group members hold two predominant types of social cognitions about the cohesiveness of the group: group integration and individual attractions to the group and two fundamental orientations in a group member's perceptions: task and social aspects of group involvement, what makes four dimension of group cohesiveness. According to authors these group cohesion dimensions contribute team sport performance. The study included 231 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA professional football players from 9 Croatian 1st league clubs. Players evaluated group cohesion of their own team by using GEQ. The research involved two indicators of team success. The objective indicator was the number of points at the end of the season and subjective indicator was assessment of performance of their own team. The results didn t confirm, theoretically expected, four factor structure of GEQ. However, due to the negative relationship between objective indicator of team success and group cohesion and non-confirmed four-factor structure of GEQ, future research are needed for further examination of psychometric characteristics of GEQ and the relationship of various team sport group cohesion and success in different competing settings. Keywords: group cohesion, sports teams, team success, Group Environment Questionnaire Jasna Milošević-Đorđević a, Iris Žeželj b a Odsek za psihologiju, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd b Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu Socio-demographic profile of online and offline civic activism The rise of the Internet in recent years substantially expands the forms of potential civic participation. The Internet offers the opportunity for users to share their opinions, form virtual groups and pressure the authorities without sharing physical space and without direct interpersonal contact. As different set of skills seems to be required for online and offline activism, it was hypothesized that the socio-demographic profiles of the two may at least be partially different. The first aim of this study was to find out to what extend people in Serbia participate in offline and online actions and which actions they are more likely to take part in. The second aim was to investigate and compare socio-demographic predictors of traditional offline and online forms of actions. Online and offline civic participation were assessed by parallel versions of activism scale, in which participants were asked to mark in which activities they took part. It was followed by a set of standard of socio-demographic questions including: age, gender, educational level, settlement type urban or rural , and household monthly income. Serbian citizens are more likely to have taken part in real than virtual civic actions 1. Hierarchical regression yielded 229 232 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA different socio-demographic predictors of online and offline activism. Somewhat unexpected, the traditional forms of civic activism seem to be more typical for higher educated males with higher income. Partially different profile emerged for online activism: younger, urban, higher educated male. It seems that privileged groups are more likely to participate in both online and offline civic actions, but that age is the most important factor differentiating the two types of activism. Osnovni cilj istraživanja odnosio se na utvrđivanje efekta brief treninga u detekciji laganja, primenom određenih verbalnih i neverbalnih bihevioralnih znakova. Stimulusni set činilo je ukupno 24 video zapisa na kojima su bili prikazani intervjui sa demonstratorima, koji su davali lažne i istinite iskaze. Svi ispitanici su vršili procenu različitih iskaza, kako bi se izbegao tzv. U pripremnoj fazi istraživanja zadatak obe grupe ispitanike sastojao se u proceni istinitosti 8 iskaza 4 lažna i 4 istinita , na osnovu njihovog prethodnog znanja, intuicije ili implicitnih teorija. U prvoj fazi istraživanja ispitanici eksperimentalne grupe su nakon treninga o verbalnim znakovima laganja procenjivali istinitost 4 iskaza na osnovu verbalnih znakova dok su ispitanici kontrolne grupe posle treninga neverbalnim znakovima procenjivali istinitost 4 iskaza na osnovu neverbalnih znakova. U drugoj fazi fokus obuke i vrsta znakova je zamenjena. Za potrebe ovog istraživanja sačinjen je upitnik koji se sastojao od liste bihevioralnih znakova. Prvu grupu su činili neverbalni znakovi: ilustratracije, kontakt sa očima, osmehivanje, klimanje glavom, samododirivanje, pokreti šake i prstiju, pokreti nogu i stopala, dosećanje, skretanje pogleda, sleganje ramenima. Drugu grupu su činili sledeći verbalni znakovi: duži odgovori, kraći odgovori, period kašnjenja, učestalost pauza, oklevanje u govoru, priznanje da se nečega ne seća, količina, kvalitet i opširnost detalja, suvišni detalji 230 233 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA nepotrebni detalji , neobični detalji jedinstveni detalji i self-reference. Rezultati pokazuju da su ispitanice iz eksperimentalne grupe ispravnije ocenjivale istinitost iskaza nakon oba treninga, a da su u kontolnoj grupi ispitanice bile lošije posle prvog predavanja, a bolje posle drugog. Rezultati ukazuju da trening povećava uspeh u utvrđivanju istinitosti iskaza i da su bolje rezultate postigli ispitanici koji su u prvom predavanju obučeni za posmatranje verbalnih znakova od ispitanika koji su prvo obučavani za uočavanje neverbalnih znakova. Stimulus set consisted of a total of 24 videos in which they were shown interviews with demonstrators, who have made false and true statements. In the preparatory phase of the research task both groups consisted in assessing the truthfulness of the testimony of 8 4 and 4 false true , based on their previous knowledge, intuition or implicit theories. In the first phase of the study subjects in the experimental group after training on verbal signs of lying assessed the veracity of the testimony of four of the verbal signs while control subjects after training nonverbal signs assessed the veracity of 4 statements based on non-verbal cues. In the second phase, the focus of training and the type of characters was replaced. For the purposes of this research has been made questionnaire consisted of a list of behavioral signs. The first group consisted of non-verbal signs: illustration, eye contact, smiling, nodding, self-touching, wrist and finger movements, movements of the legs and feet, remembering, looking away, shrugging. The second group consisted of the following verbal signs: long answer, short answer, time delay, frequency, pause, hesitation in speech recognition that something you remember, quantity, quality and extensiveness of detail, the detail unnecessary details , unusual details unique details and selfreference. The results show that the female from the experimental group accurately evaluated the credibility of the testimony after each workout, and that in the control group male participants were worse after the first training, and the better after the second. The results indicate that training increases the success in the truth detection and that training in the observation of verbal signs forms better base for deception detection than training in the detection of the non-verbal signs. In this research we examined how quantity and quality of contact with Muslims relates to attitudes towards Muslims in Kosovska Mitrovica and Subotica. We opted for the two municipalities as they differ in the closeness of conflict and ethnic composition: whilst Kosovska Mitrovica is ethnically segregated, with high tensions between Serbs predominantly orthodox and Kosovo Albanians predominantly Muslim , Subotica is multiethnic community with no recent history of conflict. We tested 100 Serbian university and high school students average age 18. We measured quantity and quality of contact with two mini scales adapted for this research Likert type, ranging from one to five. Social distance towards Serbs and Muslims was measured by standard cumulative scale presenting seven relations differing in closeness with total score ranging from 0 no distance at all to 7 maximum social distance. We calculated relative own group preference by subtracting the out-group score from in-group score. As expected, Serbian adolescents who lived in less conflict areas and had more quality contact with their Muslim peers exhibited less distance towards this group in general. However, the impact of contact quality and quantity was not moderated by the type of environment. Our results suggest that the amount of contact with out-groups does not predict social distance towards its members, but that quality of contact seems to be strongly related with lesser amount of distance. Contact quality seems to be more important predictor of social distance then macro environmental variables, such as presence of conflict. Keywords: social distance towards Muslims, intergroup contact, contact quality and quantity, conflict environment Jelena Malinić Filozofski fakultet Pale, Univerzitet u Istočnom Sarajevu Empatija i socijalno neprihvatljivo ponašanje Problem istraživanja operacionalizovan je kao analiza relacija između empatije i socijalno neprihvatljivog ponašanja. Zbog relativnosti društvenih propisa kojima se reguliše ponašanje ljudi u društvu postoji teškoća definisanja socijalno neprihvatljivog ponašanja. Regulisanje ponašanja društvenim propisima je tijsno povezano sa različitim kulturama življenja. Međutim, ono što je zajedničko za sve oblike socijalno neprihvatljivog ponašanja je to što su društveno neprihvaćeni i izazivaju društveno reagovanje s ciljem da se redukuju. Odnosno, socijalno neprihvatljivo ponašanje je svako ponašanje kojim se krše pravne i društvene norme, i ukoliko je društveno vidljivo izaziva spontano i organizovano reagovanje u namjeri da se zaštite društvena dobra i vrijednosti, ali i akteri takvog ponašanja. Empatija nastaje kao oblik samosvijesti i što bolje poznajemo sopstvene emocije, vještije ćemo iščitavati tuđa osjećanja. Razvijenost empatije kod odrasle osobe možemo procjeniti na osnovu toga da li je osoba ostvarila kognitivni doživljaj sebe, i kognitivni doživljaj drugih kao različitih fizičkih entiteta s nezavisnim unutrašnjim stanjima, ličnim identitetima i životima van situacije, odnosno, drugim riječima, da li mogu da razlikuju ono što se dešava drugima od onog što se dešava njima. Cilj istraživanja odnosi se na utvrđivanje povezanosti između skorova na pojedinačnim dimenzijama empatije i socijalno neprihvatljivog ponašanja. Uzorak se sastojao od 304 ispitanika uzrasne dobi od godina, od čega su 168 ženskog, a 136 muškog pola. Primjenjeni statistički postupak je Spirmanov koeficijet koleracije. Instrumenti koji su korišćeni u ovom radu su: EMI - Upitnik za procjenu empatije Genc, Mitrović i Čolović, 2009 i Skala socijalno neprihvatljivog ponašanja Koledin, 2011. Rezultati pokazuju da između dimenzija empatije i socijalno neprihvatljivog ponašanja mladih postoji statistički značajna povezanost. Rezultati sugerišu da nedostatak sposobnosti da se empatiše kako sa prijatnim, tako i sa neprijatnim emocijama drugih, kao i sklonost ka nezainteresovanaosti za potrebe i probleme drugih, i niski skorovi na dimenziji ličnosti RE ukazuju na afektivnu isljučenost iz socijalnog okruženja i prisustvo psihopatskog afekta su statistički značajno povezani sa socijalno neprihvatljivim ponašanjem. Istraživanje ima praktični cilj u smijeru preventivnog djelovanja na sprovođenju edukativnih programa posvećenih razvijanju emocionalne pismenosti u interpersonalnim odnosima sa vršnjacima s namjerom da se redukuje socijalno neprihvatljivo ponašanje. Ključne reči: empatija, socijalno neprihvatljivo ponašanje Empathy and anti-social behaviour The research problem is operationalized as the analysis of the relationship between empathy and anti-social behavior. The regulation of social behavior legislation is closly connected associated with different cultures living. However, what is common to all forms of anti-social behavior is that they are accepted by the society and provoke social responses in order to reduce. That is, anti-social behavior is any behavior that violates the law and social norms, and if socially visible causes spontaneous and organized response in order to protect public property and value, but actors such behavior. Empathy develops as a form of selfawareness and better know their emotions more skilled we will read and interpret other people's feelings. The development of empathy in adults may be seen on the basis of whether the entity has a cognitive experience of self and cognitive experience of others as different physical entities with independent inner states, personal identities and lives out of the situation, or, in other words, is able to distinguish what what is going on other than what is happening to them. The aim of the research was to measure the correlation between scores on individual dimensions of empathy and anti-social behavior. The sample consisted of 304 respondents age years of age, of whom 168 are women and 136 are men. The applied statistical method is koeficijet Spearman correlations. The results show that between the dimensions of empathy and anti-social behavior among young people there is a statistically significant correlation. The results suggest that the lack of ability to empathize with both pleasant, and unpleasant emotions with others and a tendency to the needs and problems of others, and low scores on the personality dimensions of RE indicate affective. Exclusion from the social environment and the presence of psychopathic affect the statistical significantly associated with anti-social behavior. The research has a practical aim in the direction of preventive action to implement educational programs devoted to the development of emotional literacy in interpersonal relationships with peers with the intention to reduce anti-social behavior. Keywords: empathy, anti-social behavior 234 237 TRENDOVI U PSIHOLOŠKOJ PRAKSI 238 TRENDOVI U PSIHOLOŠKOJ PRAKSI Svetlana Čičević a, Milkica Nešić b a Faculty of Transport and Traffic Engineering, Belgrade b Faculty of Medicine, University of Niš Onlajn aplikacije u nastavi ergonomije Uprkos neprestanom razvoju savremenih tehnologija, danas je još uvek pri izvođenju pojedinih radnih zadataka nezaobilazno ručno rukovanje teretom. Pri tome je radnik izložen naporima koji mogu uticati na njegovo zdravlje. Oboljenja motornog sistema povezana sa radom predstavljaju oštećenja telesne konstitucije - mišića, zglobova, tetiva, vezivnog tkiva, nerava, kostiju i periferne cirkulacije, uzrokovana ili pogoršana zbog radnih aktivnosti i okruženja u kome se rad obavlja. Navedena oštećenja najčešće zahvataju leđa, vrat, ramena i ruke, ali mogu zahvatiti i noge. Ručno prenošenje tereta, predstavlja svako prenošenje ili pridržavanje tereta od strane jednog ili više zaposlenih, uključujući podizanje, spuštanje, guranje, vučenje, nošenje ili pomeranje tereta pri kome, usled njegovih karakteristika ili nepovoljnih ergonomskih uslova, postoji rizik od nastanka povrede ili oboljenja. Bitna komponenta rukovanja teretom je ponavljanje radnog zadatka, koje se definiše učestalošću pokreta, brojem izvođenja radnih operacija i njihovim ponavljanjem tokom radne smene. Negativne posledice ručnog prenošenja tereta ogledaju se u smanjenju efikasnosti i pogoršanju kvaliteta rada i života, kao i povećanim izdacima društva zbog posledica bolesti. Zbog svega navedenog rukovanje teretom zaslužuje posebnu pažnju.
Posao u Njemačkoj #2: 7 mogućnosti naučiti njemački!
Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2011. Kontracepcijska tableta koja sadrži samo progestagen Propisuje se obično ženama čiji organizam ne podnosi esterogen. Davor Žao mi je hrvatske nacije jer im je mortalitet gotovo veći od nataliteta. Njihov posao može biti veoma stresan. Families of children with intellectual disability ID cope with a prolonged and extended child care and siblings help and care for the child with disability leads to asymmetric SRs. Kada bi obnovljena veza mogla uspjeti? Da ne govorimo o tome kako bi se zakoni humanosti prvenstveno trebali ticati zaista formiranih ljudskih bića i njihovih međusobnih odnosa. Znanstvenici koji prate aktivnost ljudskog mozga tvrde da je moguća, a psiholozi kažu da ljubav na prvi pogled ovisi o psihološkom stanju u kojem se osobe nalaze u tom trenutku. To je moj osobni stav i subjektivno misljenje.
[Privatne sex slike|Stranice za upoznavanje i veze|Flertik hrvatska]
Oznake: psihologija, u, Zastiti, mentalnog, zdravlja, Prirucnik
komentiraj (0) * ispiši * #
Prirodni lijek - Pravi datiranje
Prirodni-www.datingvr.ru
Click here: Prirodni lijek
Posle procedite i pijte. Peršun je odličan saveznik u borbi protiv urinarnih problema, bubrežnih oboljenja i jak diuretik. Postoji mnogo recepata za pripremu čaja od peršuna, a čitateljka portala Aura.
Kontraindikacije: netolerancija na mleko, bolesti bubrega i zučne kese i nizak pritisak. Postoji mnogo recepata za pripremu čaja od peršuna, a čitateljka portala Aura. Jednodnevna dijeta sa zelenim čajem i mlekom. Čaj sa mlekom apsorbuje se bolje, jer caj olakšava varenje mleka a mleko ublažava efekte kofeina.
Prirodni-www.datingvr.ru - Over the time it has been ranked as high as 641 099 in the world, while most of its traffic comes from Serbia, where it reached as high as 2 826 position. Moja preporuka da pravi zeleni čaj nabavite u radnji sa zdravom hranom, nemojte koristiti čaj u filter vrečicama, nećete osetiti nikakav efekat.
Ovaj prirodni lek za zubobolju deluje bukvalno u sekundi. Napravite ga sami, od samo dva sastojka koje imate u kući. Saznajte o čemu se radi. Svako ko je ikada doživeo zubobolju zna kako je to gadan bol, a da li ste se nekad zapitali kako uopšte dolazi do toga? Bol u zubu se javlja iz različitih razloga, ali u svakom od tih slučajeva dolazi do upale zubne pulpe, odnosno unutrašnjeg sloja zuba, piše ViralThread. Do te upale može doći iz brojnih razloga — karijes, kamenac, napukla plomba, povreda, infekcija… šta god da je uzrok, bol se javlja tek kad se pulpa upali, a za to postoji odličan prirodni lek. Naravno, kad vas boli zub, morate kod zubara, ali ovaj prirodni lek je odličan za prvu pomoć ili ako vas je zabolelo baš usred praznika i nijedan zubar ne radi. Magični lek ima samo dva sastojka — karanfilić u prahu i kokosovo ulje. Sve što treba da uradite jeste da pomešate ta dva i nanesete na zub i desni gde osećate bol nekoliko puta dnevno. Kokosovo ulje ima antibakterijska svojstva, ali u ovom slučaju je samo baza, a tajna je u karanfiliću, odnosno supstanci koju sadrži, a zove se — eugenol. Eugenol je organsko jedinjenje koje sadrži 10 atoma ugljenika i deluje kao prirodni anestetik. Ima ga i u drugim biljkama — cimet, lovor, bosiljak… ali nijedna od njih ne sadrži, ni blizu, toliku količinu eugenola.
Prirodni lijek za kosu
Sve što treba da uradite jeste da pomešate ta dva i nanesete na zub i desni gde osećate bol nekoliko puta dnevno. Svako ko je ikada doživeo zubobolju zna kako je to gadan bol, a da li ste se nekad zapitali kako uopšte dolazi do toga? All this time it was owned by Semir Tursunovic, it was hosted by SMART CLOUD HOSTING UK LTD and CloudFlare Inc.. U prokuvano i ohlađeno mleko do 70 stepeni ovo je važno — mleko ne sme da bude toplo, nego vruće dodajte 2 kašike zelenog čaja. Jednodnevna dijeta sa zelenim čajem i mlekom.
[Sexy usluge|Cure za upoznavanje sarajevo|Sex chat srbija]
Oznake: Prirodni-www.datingvr.ru
komentiraj (0) * ispiši * #
Viber profilne slike - Lijepe djevojke
Viber: kako saznati jeste li blokirani u porukama?
Click here: Viber profilne slike
Upravo zbog toga život izgleda lijepo. Facebook testira video umjesto statične profilne slike koji će uskoro biti dostupan svim korisnicima. Štedite memoriju telefona Glasovne poruke koje se razmenjuju preko četova na Viber-u automatski se čuvaju u telefonu, čime se opterećuje memorija, a vi često toga niste svesni.
Proti dnu poiščite sklop Slika. Jednostavno, instalirajte ga na svoj računar.
Viber: kako saznati jeste li blokirani u porukama? - Common causes usually include a recent upgrade or a bug that corrupted your files.
Aplikacija za besplatnu razmenu poruka i za međusobne pozive svih korisnika — Viber ima veliki broj opcija koje olakšavaju i poboljšavaju svakodnevnu upotrebu ovog servisa. Međutim, postoje i neke mogućnosti koje su malo manje poznate — a veoma korisne. Upravo vam one mogu pomoći da u potpunosti iskoristite potencijal Viber-a. Sakrijte da ste videli poruku Ukoliko želite da oni koji su vam poslali poruku ipak ne saznaju kada ste je vi videli kako ne biste morali odmah ili ikad na nju i da odgovorite — to je moguće na Viber-u. Štedite memoriju telefona Glasovne poruke koje se razmenjuju preko četova na Viber-u automatski se čuvaju u telefonu, čime se opterećuje memorija, a vi često toga niste svesni. Sklonite svoju sliku od javnosti Ako ne želite da vaša profilna slika sa Viber-a bude vidljiva svim korisnicima — i onim koji vam nisu prijatelji, jednostavno je možete sakriti od javnosti, kako bi bila dostupna samo onima koji su u vašoj listi kontakata. Viber pod šifrom Ukoliko želite da podignete bezbednost i privatnost podataka i poruka na Viberu — na viši nivo, to možete učiniti stavljanjem lozinke na svoj profil na Viberu. Na ovaj način niko ko ne zna vašu šifru neće moći da čita vaše poruke. Međutim, sa Viber ne nudi ovu opciju, nego je potrebno ovaj program preuzeti u bilo kom App Store-u i instalirati — što traje svega par minuta. Viber na računaru Ukoliko želite da iskoriste pogodnosti koje nudi Viber — onda morate instalirati Viber za svoj računar. Ovo je veoma jednostavno — potrebna vam je, naravno, samo internet konekcija, a Viber će biti potpuno isti kao i onaj koji koristite preko mobilnog telefona.
Kako staviti slika neka na pozadinu na viber
Kako ne bi zagušili memoriju telefona najbolje ih je obrisati, osim ako su vam važne. Its interface looks like the screenshot below. Beats To je ono što se događa kada vaše srce pripada nekome. Več o tem si lahko prebereš na. No need for a username or login information, simply activate by entering your phone number. Common causes usually include a recent upgrade or a bug that corrupted your files. Na ovaj način niko ko ne zna vašu šifru neće moći da čita vaše poruke. You can manually check the saved images just to make sure that your images have been successfully repaired. Ako vas zanima kako da poboljšate rad sa ovom aplikacijom, evo kako ćete to da učinite. Odaberite prioritet Saznajte tko da boravak. Kakšna naj bo slika in kdaj jo zamenjate lahko preberete. Sama aplikacija nema takvu opciju, ali ovaj koristan program možete lako preuzeti u bilo kom App Storeu i instalirati ga za par minuta.
[Polne bolesti oralnim putem|Kupnja preko interneta|Bus plus aplikacija iphone]
komentiraj (0) * ispiši * #
