nikolina29

petak, 30.06.2006.


moja duša
leti poput ptice
nema straha
ja sam mrtva

30.06.2006. u 23:37 • 1 KomentaraPrint#

srijeda, 28.06.2006.


svijet je magična
kugla
sada mrtva uživam
u potpunosti

28.06.2006. u 18:36 • 6 KomentaraPrint#

utorak, 27.06.2006.


novac kao breme
i socijalni kontakti
sada slobodna
lepršavo mrtva

27.06.2006. u 17:35 • 1 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 26.06.2006.


kukci i zvijeri
više nisu prijetnja
spokoj smrti
okružuje me mrtvu

26.06.2006. u 23:33 • 1 KomentaraPrint#

subota, 24.06.2006.


nikad više
lažni zagrljaji
samo radost smrti

24.06.2006. u 18:28 • 2 KomentaraPrint#

petak, 23.06.2006.


slobodna od tjelesnog
robovanja
sretna sam i mrtva

23.06.2006. u 21:18 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 22.06.2006.


koliko me radosti ovdje čekalo
trebalo je samo zakoračiti
hrabro umrijeti

22.06.2006. u 22:16 • 2 KomentaraPrint#

utorak, 20.06.2006.


smrt je
beskraj radosti

20.06.2006. u 20:15 • 2 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 19.06.2006.


život mi je izmicao
nisam bila dobra
ali sada mrtva
ja sam posve sretna

19.06.2006. u 19:14 • 3 KomentaraPrint#

nedjelja, 18.06.2006.


u životu vrijedi samo umrijeti
sada mrtva, ja sam sretna

18.06.2006. u 16:26 • 2 KomentaraPrint#

subota, 17.06.2006.

puno toga

riskirati vlastitu reputaciju
među tzv. ozbiljnim intelektualcima
napustiti kozmički antropocentrizam
biti zainteresirana za, kako neki kažu,
jedini pravi mit suvremene zapadne civilizacije
KURAC
biti otvorena za najrazličitije sf scenarije
igrati se pretpostavkama i konzekvencijama
do jaja
biti djetinjasta
(u pozitivnom smislu)
biti nedogmatična
biti (ponovno) otvorena svemirskim pitanjima
a ne samo zemaljskim
biti zainteresirana za mnogo šire metafizičke modele
biti pomalo opičena
biti postmoderna na n-tu potenciju
(zbog interesa za potpuno različite perspektive)
biti predmoderna na n-tu potenciju
(zbog interesa za onostrano)
distorzirati značenje pojma komunikacije
pretumbati gotovo sva metafizičko-religijska pitanja
prevrednovati jake ljudske prioritete, smislove i zaokupljenosti
relativizirati važnost čovjeka, otvoriti se i živome i neživome, i stvarima i duhovima, i mogućem i nemogućem
biti racionalnija od nevjernika
(zbog radikalne sumnje i u same prihvaćene racionalističke pretpostavke)
biti iracionalnija od nevjernika
(zbog ozbiljnog razmatranja nečega što se ne može "opovrgnuti", "dokazati", "provjeriti")
živjeti u mnogo kompleksnijem, bogatijem i zanimljivijem svijetu
igrati se vatrom koja istodobno izaziva uzbuđenje i jezu
unijeti (spoznajne) drugs,
(metodološki) sex
i (metafizički) rock ’n’ roll
u konsenzualnu stvarnost
umrijeti



17.06.2006. u 22:00 • 8 KomentaraPrint#

zagrobna dopisnica


Danas, moje tijelo već zaudara.
Boju mogu samo pretpostaviti.



17.06.2006. u 11:33 • 0 KomentaraPrint#

petak, 16.06.2006.

Polako ga je gurao i izvlačio. Osjećala sam vrh njegovog glavića kako dodiruje dno moje pičke. Zabijao mi je kurčinu do jaja i kad bi bio čitav u meni, još jače bi ga zabio, malo bi njime provrtio, pa bi ga lagano vadio. Tada bih ga ja snažno stegnula pičkom i on bi zaječao. Kakve li miline u toj jebačini koja me nakon samo nekoliko žustrijih pokreta dovodila do ruba novog orgazma. Željela sam da i on svrši, jer se toliko trudio da mi ugodi. Snažno sam ga obuhvatila i kukovima se sve jače nabijala na njegovu batinu. Prodori su sada bili još jači i žešći. Udaranje njegovih jaja po mom šupku i snažno bolno prodiranje dovelo me do ludog orgazma. Nikada do tada nisam tako osjetila muško svršavanje. Stenjao je kao lud dok je praznio svoja jaja u mojoj sretnoj i zadovoljnoj pizdi, koja ga je naprosto gutala.

U trenutku predaha zapalio je cigaretu. Jednu je dodao meni i smireno pušio. Nisam mogla izdržati pa sam obuhvatila njegovu kurčinu, blago sam raširila noge tresući se od uzbuđenja. Skupila sam kosu i napravila pundžu isto kao što je to radila gospođa do nas. Bile smo slične visine, obje smo imale izražene obline, tako da nisam strahovala da će Vedran u mraku raspoznati jednu od druge. Grudi su mi podrhtavale, bradavice se ukrutile, a usta se osušila. Nakon nekoliko pokreta moje ruke, njegov kurac počeo je rasti. Igrala sam se njegovim jajima i povremeno bih oblizala vrh njegovog rumenog glavića.

To me snažno uzbuđivalo, pa sam ga željno uvlačila u usta, osjećajući ga duboko u grlu. Polako me privukao na sebe. Klečeći, polako sam ga uvlačila u pičku. Jebali smo se tako sve dok ga nisam počela halapljivo uvlačiti. Tako najbrže svršim, a s ovim mladim pastuhom to je bilo još lakše. Tada me je okrenuo i s guza mi ga silovito strpao. Bilo je predivno. Držao me je za sise i jebao me poput životinje. Parili smo se žestoko, baš kao mužjak i ženka koji su se prepoznali i potpuno prepustili nagonu. Bilo mi je predivno i bila sam izvan sebe od zadovoljstva. Ipak, strahovala sam da se ne vrati moja susjeda ili još gore moj suprug.

U jednom trenutku sa zavjereničkim osmijehom je izustio:
- Kako se lijepo jebati s tobom!
- Hvala na komplimentu!
- Nema na čemu, može li i drugi puta?
- Naravno - uzvratila sam, dodavši da je za prvi put bilo i više nego izvrsno.

Šutjela sam i osjećala nelagodu što me je otkrio. Bila sam zbunjena i nisam znala što bih rekla. Zato je mali Vedran znao.
- Njih dvije su otputovale danas. Kad sam noćas dolazio tražio sam te u apartmanu jer sam znao da želiš biti sa mnom. Tvoj pohotljivi pogled i zavodljivo držanje govorili su mi sve. Nadam se da si i ti primijetila kako te želim. Na sreću ona više neće ljetovati ovdje.
- Misliš da ću ja ljetovati?
- Bilo bi lijepo. Usput, ovaj apartman će biti slobodan još sedam dana. Ako ti nije problem možemo se ovdje nalaziti dok ostali spavaju.
- Razmislit ću još.

Kad je prislonio svoje usne na moje znala sam da nemam šta razmišljati. Dane sam provodila u kupanju, sunčanju i šetnji. Svaku večer sam ostajala sjediti na terasi. Suprug bi odlazio u konobu ili bi spavao, a djeca su izmorena od kupanja spavala bez problema. Ja sam uživala više nego ikad. Bilo je to i više od uživanja. Poput bludnice sam podavala pizdu gazdinom sinu, mladiću s ogromnom kurčinom. On me jebao kao nitko i usrećivao beskrajno. I nije mi žao. Dapače. Jedva čekam sljedeće ljeto. Na kraju krajeva, ako se ne vratim na svoj otok, gazdinih sinova ima svugdje na Jadranu. Nadam se iskreno, s tako velikim kurcima poput Vedranovog. I tako jebežljivih.

16.06.2006. u 14:56 • 1 KomentaraPrint#

četvrtak, 15.06.2006.

šaputao si mi: "bejbi, čini mi se da si u ofsajdu"



*ni u životu, ni u smrti, nikada te neću preboljeti...


15.06.2006. u 16:02 • 3 KomentaraPrint#

utorak, 13.06.2006.

Puno toga

riskirati vlastitu reputaciju
među tzv. ozbiljnim intelektualcima
napustiti kozmički antropocentrizam
biti zainteresirana za, kako neki kažu,
jedini pravi mit suvremene zapadne civilizacije
KURAC
biti otvorena za najrazličitije sf scenarije
igrati se pretpostavkama i konzekvencijama
do jaja
biti djetinjasta
(u pozitivnom smislu)
biti nedogmatična
biti (ponovno) otvorena svemirskim pitanjima
a ne samo zemaljskim
biti zainteresirana za mnogo šire metafizičke modele
biti pomalo opičena
biti postmoderna na n-tu potenciju
(zbog interesa za potpuno različite perspektive)
biti predmoderna na n-tu potenciju
(zbog interesa za onostrano)
distorzirati značenje pojma komunikacije
pretumbati gotovo sva metafizičko-religijska pitanja
prevrednovati jake ljudske prioritete, smislove i zaokupljenosti
relativizirati važnost čovjeka, otvoriti se i živome i neživome, i stvarima i duhovima, i mogućem i nemogućem
biti racionalnija od nevjernika
(zbog radikalne sumnje i u same prihvaćene racionalističke pretpostavke)
biti iracionalnija od nevjernika
(zbog ozbiljnog razmatranja nečega što se ne može "opovrgnuti", "dokazati", "provjeriti")
živjeti u mnogo kompleksnijem, bogatijem i zanimljivijem svijetu
igrati se vatrom koja istodobno izaziva uzbuđenje i jezu
unijeti (spoznajne) drugs,
(metodološki) sex
i (metafizički) rock ’n’ roll
u konsenzualnu stvarnost.
Smrt.


13.06.2006. u 23:13 • 5 KomentaraPrint#

nedjelja, 11.06.2006.

Ako ovo čitate znači da sam mrtva. Moja se smrt dogodila u noći s nedjelje na ponedjeljak (s 4. na 5. lipnja) svojevoljno, znači, samoubojstvo. Kako se ovaj post našao ovdje? – pitate se. Razmislite.
Zabavna mi je pomisao da će virtualna JA nastaviti živjeti na neki perverzan način u ovom digitalnom polusvijetu.

Nemam pojma što će se događati kroz tjedan, odnosno što se događalo kroz protekli tjedan. Pretpostavljam da sam pokopana u zemlju i da su osmrtnice bile pristojno objavljene u Večernjem ili/i Jutarnjem. Ne znam. Ne želim sad razmišljati o tome. Mogu još samo napisati da se ne bojim i da će sve proteći vrlo glatko.



11.06.2006. u 23:23 • 7 KomentaraPrint#

nedjelja, 04.06.2006.

zbogom




*Ispričavam se svima koje sam slučajno ili namjerno povrijedila. Oprostite.




04.06.2006. u 22:50 • 18 KomentaraPrint#

HVALA!
HVALA!
HVALA!


Hvala svima vama koji ste me podržali, vratili su mi mogućnost komentiranja. cerek
Uvjerena sam da je zasluga samo vaša!


A sad brzo na posao, zaposliti prstiće, imam mnogo stvari koje vam želim objasniti o životu i svemiru i tako. KUSS kiss




04.06.2006. u 11:52 • 25 KomentaraPrint#

subota, 03.06.2006.

Zašto? zašto? zašto?

- nije dozvoljeno slanje spama i lanaca sreće
- vaš blog prijavljen je administratoru


Dogodilo se opet, ali ovaj put ja stvarno ne znam tko je i zašto to učinio. Nije mi jasno, trudim se da vas ne doživljavam sve kao grupu polupismenih imbecila, već kao blogere koji imaju nešto za reći. Čitam vas pažljivo i pažljivo komentiram. Nisam nikada ostavila dva ista komentara (kao npr. Jazzie) i onda se dogodi ovo! Zabrane mi komentiranje s obrazloženjem da spamam!!!! Neviđeno!

Apel: rolleyes
Molila bih sve blogere koji imaju zrno soli u glavi, a znam da vas ima, da u komentarima ostave rečenicu ili dvije, kojom ćete posvjedočiti da nisam spamer i da se radi o smišljenoj uroti nekih uvrijeđenih blogerskih "veličina". Možda mi nakon takve kolektivne i solidarne podrške vrate mogućnost komentiranja, jer otvaranje stalno novih blogova nema smisla! zujo


Nemojte me napustiti, molim vas!


03.06.2006. u 21:32 • 12 KomentaraPrint#

duša kolektivnog života krije se u književnosti

Danas bih zaista željela svoje blogerice (one bez istančanog afiniteta za književnost) uputiti na jedno zgodno mjesto. Zašto to činim? Zato jer svoje blogofrendice volim i želim im, bez dociranja, pokazati mjesto gdje se krije duša kulture, iliti suština kolektivnog postojanja. To mjesto je jezik, a jezik svoj puni zamah i svoje veličanstvene oblike ostvaruje u književnosti. Na blogu Božidara Kristića, u jednom zakutku, razvija se jedna od ponajboljih književnih diskusija na hrvatskom internet tržištu. Prvo ću vam istaknuti, po meni, najzanimljivije dionice, uz navođenje autorstva, a na kraju ću vam istaknuti i link gdje možete pronaći kompletnu književnu raspravu. Nadam se da ćete iskusiti bar desetinu mog oduševljenja, koje je bilo, golemo; gotovo orgazmičko.

nadam se da je mracno doba FAK-a i njihove neofasisticke propagande proslo. Jako mi je drago da si i ti bio medju onima (rijetkima) koji nisu zrtvovali svoj širi horizont radi krakotrajnog uzivanja u fasizoidnom valu samonametanja na pazaru taština. (nikolina)

Meni samo ide na živce moda po kojoj - kada se nešto hoće istaknuti kao dobro - da se tome kontrira s Fakom. A Fak je otac i majka današnje žive književne scene! Zanemariti to jest, po meni, autizam! (Come in)

Come in, give me a break! Pa Valent onda oduvijek čitao i nastupao u ''fakovskom duhu''. Naime, moja stara je studirala s njim i prati ga desetljećima i veli da je oduvijek nastupao žestoko, potpuno živeći svoju književnost. Mama također prati sve što on napiše pa sam možda i zbog toga i ja njegova obožavateljica. Come in, da zaključim, Valent je i prije Faka bio Fak i to je tak, a stara veli da je i fucker, ali ne faker, you know what I mean. (Lidy Blue)

upravo Radaković kao začetnik Faka stalno napominje vrijednost PRIČE (ono: uvod, početak, kraj), priče u kojoj se zna o čemu se radi i koja ima poantu. Ta komunikativnost je suprotna postmedernizmu koji se prazni u referencijalnosti i "intelektualističkim" digresijima. Valent je intelektualan, ali prepun referenci. Zamisli, kad bi npr. pokrila Valentove reference, parodiranja - što bi u njegovom tekstu (poetskom ili proznom) ostalo? (Come in)

Lidy, postmodernizam po sebi nije ni dobar loš, unutar njega će virtuozi napraviti upečatljive stvari koje će dirnuti duh i dušu, dok će intelektualci izvoditi tehničke perfekcije i zavoditi suhim poznavanjem postupaka što po sebi nije umjetnost. Radakovićev Sjaj epohe je nastao u epohi postmodernizma i treba ga promatrati unutar tih književno-povjesnih okvira, koje dakako nadilazi zbog uronjenosti u realnost. (Come in)

Čekaj malo, Come in, za razliku od Lidy Blue ja sam već pročitala Radakovićevu knjigu 'Ne to nisam ja' i upravo on, iako fakovac i novi realist pretjeruje u toj knjizi s postmodernističkim postupcima, mogla bih reći čak do paroksizma. (Anabella)

Mislim da pretjeruješ s 'tajnom fakovaca', jer osim Radakovića nitko od tih imena neće ostati u hrvatskoj duže od 50 godina itd., mislim toliko loše odnosno banalno pišu da je to evidentno, primjerice Nuhanović ispisuje urbani katastrofizam seljačkog podrijetla na dosadan način, Ferić ispisuje neurotični kompleks spolne neiživljenosti s paketom hipohondrije na dosadan način (o pedofiliji kod njega nema ni riječi) i da dalje ne nabrajam. (Lidy Blue)



Znači, obavezno kliknite na ovaj link i uključite se u raspravu!

03.06.2006. u 12:52 • 8 KomentaraPrint#

petak, 02.06.2006.

Masovni cinizam

Severina, 'Zabavljamo li se već?', besplatni tabloidi, Milko Valent, virtualna stvarnost, 'kupuj dok se ne ispovraćaš', Željka Ogresta, New Age, moć računala, ogromni šoping centri, plastična operacija, stripovski filmovi, ekološka proizvodnja/potrošnja. Sasvim površan i ciničan sklop. Reklama Toyote: 'Nove vrijednosti: štednja, njega - i tako to'; časopis Grazia: 'Stil je bitan'; beskrajno gledanje televizije dok je s druge strane ismijavaš; beskrajno čitanje blogova dok ih s druge strane ismijavaš. Nepovezanost, fragmentarnost, relativizam - sve do ogoljivanja i same predodžbe značenja (jer je postignuće racionalnosti bilo tako jadno?); prigrljivanje marginalnosti, a da se pritom zaboravlja s kojom lakoćom marginalnost postaje pomodnom.

Nikada, ni u jednoj od prethodnih civilizacija nisu velika metafizička pitanja, postojanje i smisao života izgledali tako beznadno dalekima i bespredmetnima. Nezadovoljstvo u kulturi poprimilo je novo svojstvo: očituje se kao sveopći, rašireni cinizam. Zbog erozije vrijednosti koju potiču progres i globalizacija, cinik se javlja posvuda. Taj, psihološki govoreći, rubni melankolik, pretvara se sada u masovni lik.

Zaista žalim ljude koji smatraju da su stvari poput držača za toalet papir, T-coma, Jazzie ili boca Coca-Cole ružne, jer takve ih stvari okružuju cijeli dan i vjerojatno se zbog tog osjećaju jadno.

02.06.2006. u 13:55 • 24 KomentaraPrint#

postich LOL

izvještaj mog dragog prijatelja: mah

Ja sam bio na promociji. Ludilo, Nikolina, šteta je što ti nisi bila. Još sam pod dojmom. Valent je zapalio Gornji grad stihovima. Izvodio je fanatično dobro svoje pjesme 'Alge', 'Koralji' i 'Kaos' iz svoje knjige ''Jazz, afrička vuna''. Izgovarao ih je brzometno, žestoko i puno razgovjetnije nego što ovi jadni reperi izgovaraju svoje 'bolesna braća' stiheke. Iza svake pjesme tišina se moga rezati nožem. Na kraju je zavaljao pjesme 'Urbana kćerka' i 'Uvodna djevojka', a zatim, nakon velikog pljeska, u potpunoj tišini dijelio je kao hostije publici svoje knjige 'Demnostracije u jezgri' i 'Isus u kampu'. Naravno, nisu svi dobili knjige, moj kompić se je živ pojeo jer je nestalo knjiga pa me sada žica da mu posudim dok pročitam. Stvarno šteta, Nikolina, što nisi bila. Znam da si na svojem blogu rekla da je Valent svršena priča, ali mogla si doći zbog literarnih i prijateljski razloga. Idem sad čitati. (Felga 02.06.2006. 00:16)

02.06.2006. u 10:31 • 2 KomentaraPrint#

četvrtak, 01.06.2006.

čemer bloga

Blog me opet razočarao, ta površna komunikacija. I ta prokleta mogućnost koju blog nudi; jednom tipkom možemo ubiti čovjeka. Upravo se zato ovdje kote neodgovorne osobe i oni koji nikada neće sazrijeti u međuljudskim odnosima. Žalim mlade i neformirane dečke i cure koji se ovdje uče društvenosti. Zašto sam opet gnjevna?

Zbližila sam se s jednom djevojkom preko bloga, kako to već ide, prvo komentari, zatim mejlovi. Stvari su išle i dalje, mejl za mejlom. I tako smo se mi dopisivale. Ona je iz Splita, na blogu se zove Parah Dox. Komunicirajući s njom baš sam se zaželjela opet malo u Split, udahnuti sol, uprljati ruke pijeskom i u džep pospremiti koju školjku. Vrlo sam je pristojno pitala je li moguće da se tako nešto dogodi, naravno, ja nisam pala jučer s kruške, znam i ja narodnu poslovicu da je svakoga gosta dva dana dosta, pa bih se tako i ja držala tog narodnog mudrozbora. Ali? Ali ona mi više ne piše niti slova. Sigurno bi bio dovoljan bilo kakav odgovor, bilo kakva rečenica. Bilo bi!
Ali ona je pritisnula dugme 'OFF Nikolina', već dva dana ja za nju ne postojim... niti kratka telegrafska poruka "NE!"... ništa, ubijena sam. Eto, takve su vam blogerice. zaliven

01.06.2006. u 00:14 • 29 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv






kako dalje?
Moram li?




tješite me na email