Nekoliko rečenica iz zadnjeg maila http://www.academlink.com/ o događajima koji su obilježili 2013. Jezik im je katastrofa, ali razumjet ćete što su htjeli reći :)
Neakademski akademci – korupcija
Korupcionaske afere u visokom obrazovanju potresle su javnost i ove godine – neke od njih bile su: prodaja ispita na Pravnom fakultetu u Osijeku... Ipak, naglasavamo i izuzetno pozdravljamo sto se traze nacini za resavanje takvih problema, tako da je, npr., vlada Hrvatske Odlukom o placama rektora i prorektora javnih sveucilista smanjila primanja 37 rektora i prorektora na sedam javnih sveucilista i Hrvatskom katolickom sveucilistu u Zagrebu, i to za 20 do 30%. Rektori sveucilista do tada su bili najbolje placeni javni sluzbenici u Hrvatskoj, a njihove place nadamasuju i premijerovu i ministarske...
Znanstvena (ne)izvrsnost
Znanstvenu javnost krajem godine uzburkala je izjava profesora Miroslava Radmana da je u Hrvatskoj u poslednjh 20 godina stvorena konfuzija pa se ne zna tko je istinski znanstvenik, a tko sarlatan i varalica. Jos zescu raspravu pokrenuo je dr. Slobodan Vukicevic, znanstvenik s Medicinskog fakulteta u Zagrebu koji je dodao kako je od 9000 znanstvenika u Hrvatskoj tek njih 40-ak vrhunskih prema svjetskim standardima. Podsecamo da je tokom celog prvog dela godine vodjena vrlo dinamicna rasprava o Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja sto ga je donijelo Nacionalno vijece za znanost pocetkom godine. Protiv novog Pravilnika najvise su prigovora imali drustvenjaci i humanisti jer je poostrio kriterije upravo za njih kako bi njihove discipline sto vise izjednacio s prirodnim i tehnickim. S druge strane, po recima pomocnika ministra za znanost i tehnologiju, dosadasnji uvjeti omogucavali su "izbor u najvisa znanstvena zvanja pojedincima bez relevantne znanstvene produkcije". Istrazivanje sprovedeno u periodu 1991-2005 pokazuje da u Hrvatskoj ima ukupno 16.208 aktivnih znanstvenika, od čega 5.021 u drustvenim, humanistickim i umjetnickim podrucjima. Od ovog broja 35%, odnosno oko 1.400 ih je u najvisem zvanju znanstvenog savjetnika s placom od 12.000 do 15.000 kn. Gotovo isključivo – oko 95% objavljuje na hrvatskom jeziku, a samo 4,2% u 15 godina je objavilo neki rad u relevantnim stranim casopisima – najvise sociolozi, psiholozi i arheolozi. Najbrojniji drustvenjaci – ekonomisti i pravnici vani su gotovo nevidljivi. Cak 65% njih u posljednjih 15 godina nije objavilo niti jednu knjigu, a tek 57,5% objavilo je najmanje jedan rad u hrvatskim casopisima...
Copy/paste – plagijarizam na velika vrata
Plagijarizam postaje sve rasprostranjenija pojava u akademskim i istrazivackim krugovima. Nezavisna istrazivanja pokazala su da univerzitetski profesori sve cesce prisvajaju autorske tekstove kolega i objavljuju ih kao svoje, a kradu i seminarske radove studenata, koji ovakvo ponasanje nastavnika ne prijavljuju jer nemaju poverenja u institucije i plase se sankcija. Na sve vece prisustvo plagijata na fakultetima prosle godine ukazao je i Odbor za profesionalnu etiku Beogradskog univerziteta, koji je tada predlozio Senatu UB da razmotri ovo pitanje. Plagijarizma ima i u naucnim radovima, sto je u otvorenom pismu ministru prosvete, nauke i tehnoloskog razvoja Srbije svojevremeno konstatovao Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci (CEON). Ovaj centar je ranije Ministarstvu prosvete podneo preliminarni izvestaj o plagijarizmu u casopisima koji se referisu u SCIndeksu i tada je odluceno da ise skljuce dva casopisa iz SCIndeksa zbog prevelikog broja evidentnih plagijata. Veliku buru u naucnim krugovima podiglo je ekspresno objavljivanje kvazinaucnih radova domacih kolega u prevarantskim casopisima iz regiona za cenu od 300 do 1.000 evra. Publikovanje ovih radova omogucava profesorima i naucnicima da brzo i lako sakupe bodove potrebne za prelazak u visa zvanja. Posto clanak u domacem casopisu vredi dva boda, a u stranom osam, pocela je masovna navala na objavljivanje radova u stranim casopisima. Medju casopisima sumnjivog kvaliteta dominiraju rumunski “Metalurgia International” i bosanski “TTEM” i “HealthMed”. Kotizacija u rumunskom casopisu kosta 300 evra, a u bosanskim 1.000. Sporno je sto te radove u ovim casopisima niko ne cita. Tako je casopis “Metalurgia International” nedavno objavio potpuno izmisljen clanak trojice profesora FON-a u kom se, izmedju ostalog, pominje “naucnik” Silja i njegovi rezultati iz „Mikijevog zabavnika“
| < | siječanj, 2014 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Novosti iz biblioteke Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu
Uređuje: dr. Blanka Pašagić
Kontakt
Portal za knjižničare i knjigoljupce
online
*****
Provjerite gdje je citiran časopis koji vas zanima!
******
Full text hrvatskih časopisa
Pristup elektroničkim verzijama inozemnih časopisa ostvaruje se autorizacijom preko IP adresnog prostora računala na ustanovama članicama, kao i preko CARNetovih modemskih ulaza (CMU) uz LDAP autorizaciju pristupa CMU-u.
Centar za online baze podataka
EBSCO
SCOPUS
- članak o bazi SCOPUS: Scopus database
SCIENCEDIRECT
- pristup samo časopisima označenim zelenom bojom Upute
http://www.springerlink.com
http://www.blackwell-synergy.com/
http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/home
http://www.oxfordjournals.org/
BESPLATNE BAZE PODATAKA
