Nepoznati Zagreb

09.07.2012., ponedjeljak

Kakav Cvjetni plac želite?

Želite li, kao nekad, sjediti na Cvjetnom placu bez plaćanja?
Želite li popiti vodu iz pumpe na trgu?
Želite li protočniji i pregledniji Cvjetni trg sa istovremeno bitno više javnih mjesta za sjedenje?

Tada podržite akciju inicijative "1 posto za grad" i potpišite peticiju kojoj možete pristupiti OVDJE, peticiju kojom se zahtijeva drugačiji pristup obnovi Cvjetnog trga


Snimio: Mario Anić

Donosim u cjelini tekst zahtjeva prenesen sa web stranice inicijative "1 posto za umjetnost" koja ugošćuje zahtjev inicijative "1 posto za grad"!

=================================
Grad Zagreb
Ured gradonačelnika
Gradska skupština
Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Zagreb, 17. lipnja 2012.

Predmet: Zahtjev za reorganizaciju, novu komunalnu opremu i promjenu načina upravljanja javnim prostorom Cvjetnog trga

Poštovani/a,

ovime tražimo male i financijski nezahtjevne intervencije u javni prostor Cvjetnoga trga čim bi se stanje na tome trgu, u odnosu na sadašnje, bitno popravilo. Naime, po najavama, rekonstrukcija Trga Petra Preradovića tj. Cvjetnog trga i obližnjih ulica izvodi se po gotovo dvadeset godina starom projektu čija je implementacija u prostor 1995. godine označila početak zagrebačke krize trgova. emeljna manifestacije te krize jest devastacija niza trgova (Trg burze, Iblerov, Langov, Kvaternikov) i općenito javnih prostora pod izlikom obnove, ali i neprihvatljivi načini upravljanja javnim prostorima, napose pješačkim zonama.

Izvorni projekt po kojem je Cvjetni trg incijalno teško devastiran, i prije i poslije njegove realizacije doživio je znatne i utemeljene kritike stručne i šire kulturne javnosti. Zato je ubrzo po završetku radova u prostor trga ponovo, i neuspješno, intervenirano s ciljem umanjivanja počinjene štete. Tako su, primjerice, umjesto novih mramornih stolova za cvjećare, na novoj lokaciji postavljeni novi kiosci kojih u izvornom projektu nije bilo, a koji od postavljanja neprimjereno blokiraju logične i frekventne komunikcacijske pravce i vizure od trga prema Preradovićevoj, odnosno Varšavskoj ulici.

Dodatni problem čine i tende tih cvjećarskih kisoka koje su preniske pa se za prolaz ispod njih treba saginjati.
Nadalje, ionako malobrojne klupe za kojima na trgu postoji velika potreba, s vremenom su najvećim dijelom postale nedostupne, pa čak i mjestimično uklonjene kako bi njihovo mjesto zauzeli štekati kojima gradska uprava javni prostor trga neprimjereno iznajmljuje.

Neodgovornim načinom upravljanja trgom, ali i širom pješačkom zonom, zaživjela je situacija u kojoj je više od trećine javnoga prostora Cvjetnoga trga de facto privatizirano štekatima, čime je efektivna slobodna površina trga bitno smanjena. Ti štekati, neki i na drvenim podestima, stoje čak i zimi kada uopće nisu u upotrebi i tako nepotrebno i neprimjereno zauzimaju javni prostor trga.

Ovdje ističemo da problem nije u štekatima kao takvima, već pitanju mjere i brige za javni interes tj. grad.
Iz svega navedenog proizlazi da Cvjetni trg svakako traži preuređenje budući da je devastiran - kako projektno, tako i naknadnim intervencijama, odnosno načinom na koji se tim prostorom danas upravlja. U tome smislu smatramo da bi – u budućnosti – svakako valjalo raspisati novi javni natječaj za uređenje toga važnog gradskog trga, ali da taj natječaj treba doći u neko povoljnije vrijeme, a ne sada kada je Zagreb - zahvaljujući poražavajućim načinima upravljanja gradom – doveden u predbankrotno stanje. Uvažavajući tu činjenicu smatramo da je najvaljena „obnova“ trga, koja se k tome izvodi po zastarjelom i katastrofalnom projektu, a čije se promjene na plohi trga svode na novo i skupo popločenje – nepotrebna i neprihvatljiva. Problem Cvjetnog trga nije u popločenju, već u organizaciji, opremi i načinu upravljanja. No, budući da se na trgu planiraju radovi o javnom trošku, te da će u tome smislu intervencija završiti nekakvom novom slikom trga, smatramo da i u toj situaciji ima mjesta za poboljšanja. Štoviše, i neovisno o planiranim radovima, smatramo da je stanje na trgu nužno i moguće popraviti malim intervencijama i to na razini temeljne komunalne opreme, odnosno reorganizacijom i promjenom načina upravljanja prostorom trga što je, dakle, njegov ključni problem.

ZAHTJEVI:

Tražimo da se izmijeni dosadašnji neprihvatljivi način organizacije i upravljanja Cvjetnim trgom te ozbiljno pristupi rješavanju problema komunalne opreme trga, sve to na način:

- da se nove kružne klupe, svaka s po 10 sjedalica, postave oko svakog drugog stabla na trgu. Time bi trg dobio 8 većih klupa, odnosno čak 80 besplatnih sjedećih mjesta što odgovara aktualnim potrebama. Postavljanje klupa s po tri sjedalice, kakve postoje sada, nije dovoljno.

- da se zabrani postavljanje štekata ispred velike klupe uz južnu ogradu crkve.
Ta je klupa sada potpuno blokirana neprimjereno umještenim štekatom.

- da se postojeći cvjećarski kiosci uklone i na taj način deblokiraju frekventni i logični pješački pravci na južnoj strani trga.

- da se na trgu istovremeno osigura kontinuitet cvjećarske djelatnosti kao prepoznatljive i tradicionalne djelatnosti na tome trgu, ali otprilike na način kako je to bilo uređeno do rekonstrukcije trga 1995. godine. Stoga predlažemo da se ponovo uvedu pomični boksevi i to uz svako drugo stablo na trgu. Trg bi time i dalje imao šest cvjećarskih punktova, a istovremeno bio bitno prohodniji. Boksove je moguće/potrebno dizajnerski oblikovati putem javnoga natječaja, a oni mogu biti prilagođeni na način da se cvijeće može u njima skladištiti preko noći.

- da površine iznajmljene za štekate budu striktno definirane i maksimalno smanjene u odnosu na dosadašnju praksu koja je doslovno uzurpirala trećinu javnog prostora trga. Na Cvjetnom trgu ima mjesta za štekate, ali oni moraju biti manji i poštovati komunikacijske i prostorne odnose, odnosno ulogu javnoga trga.
Primjerice, uz nužno bitno smanjivanje zauzete površine, štekate sa zapadne strane trga potrebno je primaknuti matičnim kafićima, tj. odmaknuti od klupa uz drvored. Sami štekati mogli bi ugostiti veći broj ljudi na manjoj površini već samom promjenom modela stolaca koji jednostavno trebaju biti manji.

- da se postavi fontana s pitkom vodom na mjestu sadašnje koja od početka ne radi te je nepraktična i iz nje se ne može piti. Dosadašnju fontanu može zamijeniti, primjerice, klasična zagrebačka zelena pumpa kakva je na tome trgu postojala do rekonstrukcije, a kakve postoje npr. i na Zrinjevcu i Britancu. U boljem slučaju, rješenje posve nove fontane s vodom za piće moguće je pronaći putem javnog natječaja.

- da se uklone četiri masivna mramorna rasvjetna stupa i uvede novi pristup rasvjeti trga s ciljem podizanja ambijentalnih i boravišnih kvaliteta mjesta. Dobar dio rasvjete izveden nakon rekonstrukcije trga 1995. do danas je s razlogom uklonjen, a jedini preostali su predmetni stupovi koje također treba maknuti.
Svu novu rasvjetu potrebno je izvesti vodeći brigo o scenariju svjetla i minimaliziranju svjetlosnog onečišćenja.

- da se razmotri eventualna rekonstrukcija povijesnog oglasnog stupa koji je nekad postojao na trgu.

Dio navedenih prijedloga ne iziskuje doslovno nikakva ili minimalna ulaganja, a njihovim usvajanjem stanje na trgu može se bitno popraviti. Aktualna „obnova“ trebala bi rezultirati rješavanjem aktualnih problema trga i na taj način odražavati evoluciju u shvaćanju i oblikovanju javnih prostora grada, a ne svoditi se na bespotrebno i skupo popločenje. Cvjetni trg ne treba biti kakav je bio prije prve rekonstrukcije, niti treba biti kakav je danas, on treba i vrlo lako može biti bolji. Dužnost je odgovorne gradske uprave grad poboljšavati, a ne ga kontinuirano degradirati i neprimjereno eksploatirati. Stoga očekujemo da će se tražena poboljšanja Cvjetnoga trga provesti, kako na korist građana, tako i same gradske uprave koja bi to omogućila.

S poštovanjem,
Za Inicijativu 1POSTOZAGRAD
Saša Šimpraga


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja
- 08:21 - Komentari (10) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< srpanj, 2012 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Veljača 2020 (2)
Siječanj 2020 (9)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (1)
Listopad 2019 (2)
Rujan 2019 (6)
Kolovoz 2019 (13)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (7)
Svibanj 2019 (3)
Travanj 2019 (9)
Ožujak 2019 (8)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (9)
Prosinac 2018 (14)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (7)
Rujan 2018 (4)
Kolovoz 2018 (7)
Srpanj 2018 (14)
Lipanj 2018 (11)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (5)
Ožujak 2018 (9)
Veljača 2018 (13)
Siječanj 2018 (15)
Prosinac 2017 (14)
Studeni 2017 (5)
Listopad 2017 (11)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (6)
Srpanj 2017 (3)
Lipanj 2017 (12)
Svibanj 2017 (16)
Travanj 2017 (15)
Ožujak 2017 (13)
Veljača 2017 (13)
Siječanj 2017 (21)
Prosinac 2016 (14)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (14)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (12)
Lipanj 2016 (14)
Svibanj 2016 (20)
Travanj 2016 (13)
Ožujak 2016 (11)

Tema bloga:

Linkovi