Nepoznati Zagreb

31.01.2012., utorak

Biciklistička inspekcija u akciji: Trakošćanska ulica



Biciklistički inspektor u akciji mjerenja killer-rubnjaka koji garantirano unesrećuje svaku guzu na biciklističkom sicu. Snimio: Vanja


Uzduž Trakošćanske. Snimio: Vanja


Ovih dana me, usprkos hladnoći, ponovo sve više zanimaju biciklističke teme, a jedna od tih je vječno pitanje biciklističkih staza u Zagrebu: trebaju li one biti izgrađene kao do sada ili je možda dovoljno samo označiti smjerove kroz manje prometne ulice kao što sam predlagao u svom POSTU otprije nekoliko dana? isto tako, ako se staze već grade, kako ih treba graditi i u kojim ulicama?

A objekt mog promatranja je ovaj put novouređena Trakošćanska ulica na Trešnjevci, ogledni primjer za biciklističke staze "novog kova". Da se razumijemo, nisam protiv biciklističkih staza, dapače, čim ih je više tim bolje ... no, protiv sam da se one uguravaju bilo gdje i da se to čini na račun pješaka, a kad se već sve to i radi, nek barem konačni rezultat bude prihvatljiv svima. A ovaj "rezultat", biciklistička staza u Trakošćanskoj, to baš i nije i ja ju, u stvari, izbjegavam kad god mogu, jer mi ne donosi ono što bi jedna biciklistička staza morala donositi - brzo, sigurno i udobno kretanje biciklistima, ali i ostalim sudionicima u prometu.

Ako bi me natjerali da ovu stazu ocjenjujem ocjenama od 1 do 5 obzirom na ova tri glavna parametra, tada bih dao slijedeće:
Brzina: 3 (tako-tako, no nije povezana sa ostalim biciklistima pogodnim prometnim pravcima, previsoki su rubnjaci pa se vozi vrlo sporo)
Sigurnost: 2 (poprilično loše, staza je uska, 80 cm po smjeru, usred staze se nalaze neki hidranti, ide kroz glavni pješački tok što je nesigurno za obje strane)
Udobnost: 2 (poprilično loše, rubnjaci su previsoki i vožnja preko njih je neugodna, miješanje sa pješacima i prometom iz poprečnih ulica ometa vožnju)

Početak Trakošćanske kod Trešnjevačkog placa je preuzak za postavljanje biciklističke staze i tu nemam prigovora ... no, kako da biciklist dođe do početka staze koji se nalazi cca 100 metara od placa, kod kućnog broja 58? Po pločniku ne smije, dakle mora po kolniku, a to prelaženje kolnik-pločnik uzima vremena, pogotovo kad je promet gušći. Isto tako, staza završava kod jedne ugostiteljske terase kod Rasinjske ulice, nedaleko skretanja u Kranjčevićevu. Što dalje? Opet prelazak na kolnik i to još na opasnom mjestu - da je bar staza još nastavljena do Bisaške ulice ili do ostataka pruge "Samoborčeka", tu bi prijelaz bio lakši.



Početak biciklističke staze u Trakošćanskoj. Snimio: Vanja


Prelazak "jednotračne" staze u "dvotračnu" kod Loborske ulice. Snimio: Vanja


Širina staze je taman da se u nju ugura simbol bicikla ... hm. Snimio: Vanja


Uz sve to biciklistička staza ide po zapadnom pločniku ulice kojeg u potezu od 300 metara križa ni manje ni više nego 8 ulica (prosječno po jedna na svakih 37 metara!): svaka od njih nosi svoj par rubnjaka koji nisu dovoljno spušteni i čine vožnju po stazi sličnom šumskoj vožnji preko korijenja. Recimo, između Kneginečke i Rasinjske ulice ima svega 18 koraka, a između Kneginečke i Maruševečke su 24 koraka - taman dovoljno da vam otpadne stražnjica u te 2-3 minute vožnje uzduž ulice i to uz prosječna 4.5 centimetra rubnjaka (preporuka je ne više od 3 cm, što ja osobno smatram potpuno nepotrebnim).

Ako baš želite točne podatke o visini rubnjaka, imam ih, osobno sam ih izmjerio:

Loborska ulica: južni rubnjak 1 cm, sjeverni 7 cm
Belečka ulica: južni rubnjak 1 cm, sjeverni 3,5 cm
Melengradska ulica: južni rubnjak 3 cm, sjeverni 4 cm
Gotalovečka ulica: južni rubnjak ima kosinu (najbolje rješenje!!!), sjeverni 8 cm
Grebengradska ulica: južni rubnjak 4 cm, sjeverni 4 cm
Maruševečka ulica: južni rubnjak 4 cm, sjeverni 4 cm
Kneginečka ulica: južni rubnjak 5 cm, sjeverni 5 cm
Rasinjska ulica: južni rubnjak 6 cm

U prosjeku to iznosi gotovo 4,5 cm po rubnjaku - puno previše i sasvim nepotrebno, imajući u vidu ostala moguća rješenja (kosine za biciklističku stazu ili npr. kosine za izlat auta na Trakošćansku ulicu - vidi slijedeće fotke!).



Rubnjak kod Loborske - jedan od nižih i podnošljivih, iako ne i nužnih. Snimio: Vanja


Zašto ne uvijek ovako, sa kosinom? Snimio: Vanja


Ili ovako, u nivou, kao kod ovog izlaza iz garaže? Snimio: Vanja


Moj bi prijedlog bio da se staza umjesto po pločniku, gdje smeta i pješacima i trgovcima i biciklistima, stavi uz rub kolnika Trakošćanske (recimo, uz istočni rub, s te strane je puno manje poprečnih ulica). Kad bi se izbacilo desetak parkirnih mjesta dobila bi se lijepa, široka i sigurna biciklistička staza kojom bi se vjerojatno svi rado služili i ne bi smetala nikome (s te strane je i manje trgovačkih i drugih sadržaja).
Isto tako, možda još i bolje, mogla se povući i staza, odnosno "staza", bez građevinskih radova, kroz paralelnu malo prometnu Klenovničku ulicu. Vozilo bi se brže, sigurnije i udobnije, a bez oduzimanja prostora pješacima te još i uz uštedu novca potrošenog na stazu.

No, ajmo vidjeti što se još moglo učiniti kad je staza već stavljena sa zapadne strane: mogao se, recimo, ukloniti hidrant koji strši točno nasred staze kod Maruševečke ulice. Moglo se i naći neko drugo rješenje za ugostiteljsku terasu kod Rasinjske ulice, ovako ona pokriva čitav koridor staze. No, ti već spominjani rubnjaci su mi najveći misterij - izlazi iz garaža su napravljeni na odličan način, nisu spušteni već idu u ravnini pločnika i pješačke staze, ograđeni su stupićima i na Trakošćansku izlaze kosinom. Zašto se to nije moglo napraviti i za poprečne ulice koje su ionako prometno manje važne - ta kosina bi bio još jedan način usporavanja tog prometa pred izlazak na prometnu Trakošćansku ulicu?



Hidrant nasred staze. Snimio: Vanja


U svijetu se to pitanje odjeljivanja pješačkog, bciiklističkog i automobilskog prometa rješava na različite načine. U zapadnoj Evropi se izbjegava vođenje biciklističkih staza po pločniku, već su one najčešće sastavni dio kolnika, uglavnom u nivou dijela rezerviranog za motorna vozila, odijeljene samo horizontalnom signalizacijom i to većinom samo na raskršćima. Ponegdje gdje to nije tako napravljeno (npr. Ljubljana) su pješački i biciklistički dio pločnika odijeljeni malim rubnjakom - biciklistički dio na raskršću uopće nema rubnjaka, dok je pješački rubnjak nizak (oko 3 cm). Sličan pristup postoji ponegdje i u Zagrebu i čini mi se uglavnom OK (npr. Ulica Hrvatskog Sokola), osim što kod nas i nadalje postoje ti nepotrebni rubnjaci na biciklističkim stazama. Tokom razgovora u Uredu za razvoj i strateško palniranje rečeno mi je da su udruge slijepih i slabovidnih osoba zahtijevale postojanje rubnjaka (niskog, do 3 cm). I to je OK za pješačke staze, no zašto ih stavljati i na biciklističke pošto ih slijepci sasvim sigurno tamo neće upotrebljavati? U Ljubljani je to razdvajanje pješaka i biciklista po pitanju rubnjaka na raskršćima odlično napravljeno i ne sumnjam da bi se to moglo na taj način napraviti i u Zagrebu.



Kombinirana biciklističko-autobusno-taksi staza u glavnoj ulici u centru Aachena, Njemačka. Staza vodi ulicom, ne pločnikom, označena je prometnim znakom i rubnom bijelom crtom ... Snimio: Vanja


... osim na najprometnijim raskršćima gdje se upotrebljava i boja, a postoje čak i posebne trake za skretanje u prometne poprečne ulice. Snimio: Vanja


Jedna od najprometnijih biciklističkih staza u Koelnu, Njemačka, između kolnika, biciklističke staze i pločnika nema rubnjaka, samo stupići između kolnika i biciklističke staze. Snimio: Vanja


Ponovo Koeln, ista staza. Vidljivo je da biciklistička staza nema rubnjaka na raskršću, dok ih pločnik ima (vidi rub lijevo na kojem se uzdiže rubnjak). Snimio: Vanja


Još jednom Koeln, manje prometni pravac, ponovo je biciklistička staza unutar kolnika (dakle, bez rubnjaka), a pješaci imaju rubnjak. Snimio: Vanja


Kao zaključak: lijepo je što su zagrebački biciklisti dobili još jednu novu biciklističku stazu, no moram konstatirati da se zbog njenih manjkavosti ona baš neće puno upotrebljavati (ja ću je sasvim sigurno izbjegavati vozeći brže, sigurnije i udobnije kroz okolne ulice) i čini se da je na taj način samo potrošen novac uz suženje pješačkog dijela pločnika, a bez stvarne koristi za ikoga. Šteta, moglo se i bolje!



Na žutoj crti. Snimio: Vanja


- 10:48 - Komentari (8) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< siječanj, 2012 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (8)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (9)
Prosinac 2018 (14)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (7)
Rujan 2018 (4)
Kolovoz 2018 (7)
Srpanj 2018 (14)
Lipanj 2018 (11)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (5)
Ožujak 2018 (9)
Veljača 2018 (13)
Siječanj 2018 (15)
Prosinac 2017 (14)
Studeni 2017 (5)
Listopad 2017 (11)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (6)
Srpanj 2017 (3)
Lipanj 2017 (12)
Svibanj 2017 (16)
Travanj 2017 (15)
Ožujak 2017 (13)
Veljača 2017 (13)
Siječanj 2017 (21)
Prosinac 2016 (14)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (14)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (12)
Lipanj 2016 (14)
Svibanj 2016 (20)
Travanj 2016 (13)
Ožujak 2016 (11)
Veljača 2016 (15)
Siječanj 2016 (22)
Prosinac 2015 (20)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (15)
Rujan 2015 (17)
Kolovoz 2015 (9)
Srpanj 2015 (15)
Lipanj 2015 (14)
Svibanj 2015 (14)

Tema bloga:

Linkovi