Nepoznati Zagreb

16.07.2010., petak

Kak su se kupali naši stari ...

Ljeto je počelo, vrućina je stisla i sezona kupanja je već debelo počela tako da je sad pravi trenutak da se malo osvrnem u prošlost i složim mozaik raznih informacija i priča o tome kako su se i gdje kupali zagrepčani u bližoj i daljoj prošlosti. Pri tome zahvaljujem vjernim suradnicima GP-u (koji me je uputio na znanstveni članak koji me je zainteresirao za dalje istraživanje na tu temu) i VT-u (koji je zaslužan za većinu starih fotki i novinskih članaka u ovom postu)!

Elem, listajući znanstveni članak Ariane Štulhofer "Prilog istraživanju povijesti izgradnje športsko-reakreacionih objekata u Zagrebu" koji je objavljen u časopisu "Prostor" (broj 3/1995) prvi spomen ičega što može imati veze sa kupanjem je uređenje prvog maksimirskog jezera (od već postojećeg šumskog jezerca) 1839. godine te, nešto kasnije, 1846. godine, uređenje drugog jezera. Nije poznato da li je tu ikada postojalo uređeno kupalište, no spominje se da je 1923. na njemu odigrana prva međunarodna plivačka i vaterpolska utakmica.

No, sasvim je sigurno da se većina građana ljeti ipak kupala na Savi - prva civilna kupališta su bila na Trnju (sa odvojenim satima za muške i ženske kupače), a vojničko je bilo kod Savskoga mosta. Postoje podaci da je 1857. ograđen prvi prostor za kupanje vojnika na Savi. 1863, je sagrađena splav, a 1876. je kupalište bilo smješteno u Trnju, blizu civilnog kupališta, sa 14 kabina na obali i 4 na splavi. Krajem stoljeća je ono izgorjelo, a zatim je opet uređeno na mjestu gradskog kupališta na Savi.


Preneseno iz knjige „Tisućljetni Zagreb“, autori Musić, Sablić, Kampuš, Karman, izdanje "Školska knjiga", 1994.


Dio feljtona Zvonimira Milčeca, preneseno iz "Večernjeg lista", 29.07.1991.

Već 1862. je napravljen prvi nacrt za otvoreno građeno kupalište, no prvo takvo "pravo" kupalište Zagreb je dobio tek 1939., mali bazen na Šalati. Prvi zatvoreni bazen Zagreb dobiva 1928. u sklopu javnog kupališta "Terapija" u Mihanovićevoj ulici, nakon toga se tek 1958. gradi zatvoreni bazen u Daničićevoj i kasnije onaj na Savi.

Evo i liste značajnijih događaja vezanih uz javna kupališta i bazene grada Zagreba, od već spomenutih prapočetaka izgradnje kupališta na Savi pa zaključno sa 1975. godinom – navedene informacije su prenesene u skraćenom obliku iz već spomenutog znanstvenog članka Arijane Štulhofer.

1907. Izgrađen projekt za bazensko kupalište u savskom rukavcu blizu Cvjetnog naselja

1910. Gradsko zastupstvo odobrava dotaciju za gradnju novog savskog kupališta prema projektu Benka Deutscha na dijelu Save između Savske ceste i ušća potoka Črnomerca gdje je dotad bilo vojno kupalište. Ovo kupalište nije nikad sagrađeno.

1921. Gradska općina gradi novo javno kupalište na mjestu zapuštenog vojnog kupališta kod Cvjetne ceste. Imalo je 300 kabina i 2 košare za plivanje od 600 m2. 1925. je visoka voda odnijela splavi i dio kabina, a kupalište nije nikad obnovljeno.

1921. Bečki projektni biro je napravio projekt za veliko javno kupalište sa bazenskom dvoranom, kinom i restauracijom (lokacija nije naznačena).

1924. Hrvatski veslački klub traži dozvolu za preuređenje prirodnog bazena veličine 3200 m2 na sjevernoj obali Save između Gospodarićkinog i starog gradskog kupališta kojim bi se koristili sportaši, ali i građanstvo.

1924. Ivan Vlašić otvorio je drveno kupalište sa 40 kabina i gostionicom u Podsusedu, zapadno od kolnog mosta. Kupalište je radilo do 1945. godine.

1926. Obitelj Čumbrek iz Gredica izgradila je zapadno od trnjanske skele kupalište sa 30 kabina i malom plivačkom splavi.


Projekt zagrebačkog kupališta na Mažurancu autora arhitekta Vilka Ebera, objavljeno u časopisu "Svijet" 1926. godine. Priložio: VT

Projekt zagrebačkog kupališta na Mažurancu autora arhitekta Vilka Ebera, objavljeno u časopisu "Svijet" 1926. godine. Priložio: VT


Drugi dio projekta zagrebačkog kupališta na Mažurancu autora arhitekta Vilka Ebera, objavljeno u časopisu "Svijet" 1926. godine. Priložio: VT

1926. Gradska općina otkupila je od Zemljišne zajednice sela Horvati teren dužine 400 m i širine cca 55 m i namijenila ga izgradnji javnog gradskog kupališta.

1928. Izgrađeno gradsko savsko kupalište sa 900 kabina i 500 ormarića i tri plivačke košare na splavi.

1928. Arhitekti Franjo Bahovec i Anton Ulrich izradili su projekt gradskog kupališta na Savi. To je kompleks sa zatvorenim i otvorenim bazenima i ukupno 5 etaža korisnog prostora. Predviđeno je i produženje tramvajske pruge od Savske ceste do kupališta.

1930. Arhitekt Anton Ulrich izradio je projekt kupališta za Franju i Rudolfa Gospodarića na dva kata sa 330 kabina, 2 garderobe i 20 prostorija za športske klubove.


Kupalište kod Savskog mosta. Preneseno iz časopisa "Svijet", 1930. godina.


Kupalište kod Savskog mosta. Preneseno iz časopisa "Svijet", 1930. godina.


Kupalište kod Podsusedskog mosta. Preneseno iz časopisa "Svijet", 1930. godina.

1931. Izgrađen veslački dom "Uskok" prema projektu Antona Ulricha. Zgrada je sagrađena isključivo od drva i stakla i to je jedna od prvih zgrada u gradu koja je promicala odlike moderne.

1937. Gradski građevni ured izradio je projekt velikog bazenskog kupališta na mjestu današnjeg bazena u Daničićevoj. Predviđena je gradnja tri otvorena bazena uz tribine i prateće prostorije.

1939. Sagrađen je mali bazen na Šalati, prvi takav u Zagrebu. Projektant je bio Franjo Bahovec, a služio je samo članovima ATK "Zagreb".

1939. Gradsko poglavarstvo izradilo je osnovu za moderno gradsko bazensko kupalište na mjestu današnjeg bazena "Mladost". Planirana je bila gradnja dva bazena s pratećim prostorijama.

1940. Uz savski nasip izgrađen je plivački bazen športskog kluba "Marathon" prema projektu graditelja Branka Vlaha i uz konzultacije inženjera Stanka Bloudeka iz Ljubljane.

1941. Na natječaju za izgradnju zimskog plivališta "Srebreno" u Preradovićevoj ulici nagradu dobivaju arhitekti K. Jurišić, LJ. Gaj, A. Albini i D. Galić. Galićev projekt predviđao je mobilni ostakljeni krov iznad bazena, pomične tribine te vizualnu dostupnost sa ulice jer je cijelo pročelje trebalo biti ostakljeno.

1950.-1953. Arhitekt Zvonimir Požgaj izradio je projekt novog savskog kupališta u Trnju kod skele dužine od oko 200 metara sa montažnim kabinama i ostalom opremom.

1957.-1959. Zvonimir Požgaj radi projekt uređenja kupališta na Bundeku, predviđena su dva jezera (veće dimenzija 500 x 200 m) sa kapacitetom od 15 000 kupača. Kupalište nikad nije završeno prema projektu.

1958. Izgrađeno je zimsko kupalište na Trgu Sportova kao prvi zatvoreni športsko-rekreacijski objekt u Hrvatskoj. Izvedbeni projekt potpisuje arhitekt Franjo Bahovec.


Savsko kupalište 1958. godine. Preneseno iz monografije fotografa Pavla Cajzeka.


Savsko kupalište 1958. godine. Preneseno iz monografije fotografa Pavla Cajzeka.

1965. Izgrađen športski park s otvorenim kupalištem na Sveticama po projektu Franje Bahovca


Savsko kupalište sredinom 80-tih. Snimio (skenirani dijač): VT


Mjesto na kojem je bilo smješteno kupalište, stanje 2007. Snimio: Vanja


Metalno sidro za sidrenje splavi, jedini materijalni ostatak nekadašnjeg kupališta. Snimio: VT


Umjesto kupanjem sad se rekreira nogometom ... Snimio: VT

Kao dodatak, evo i nekoliko informacija o građenju javnih kupališta za održavanje osobne higijene siromašnijih građana Zagreba.

1834. Otvoreno je prvo javno kupalište, "Diana", u dvorištu kuće u Ilici 8. Te godine je također otvoreno i kupalište na Ksaveru (djelovalo 1844.-1857.) sa 14 soba za kupanje. No, zbog nedostatka kupača i udaljenosti od grada ono se 1844. pretvorilo u izletište sve dok nije izgorjelo 1857. godine i otada nije više obnavljano.

1905. Izgrađeno kupalište za školsku djecu u pučkoj školi na Laščini

1906. Izgrađeno gradsko pučko kupalište na Josipovačkoj cesti (danas Nazorovoj ulici).

1928. Izgrađeno je javno gradsko kupalište na Međašnom (danas Kvaternikovu) trgu sa 10 kada i 15 tuševa.

1928. Izgrađeno javno kupalište "Terapija" po projektu Rudolfa Lubynskog. Imalo je dio za fizikalnu terapiju i dio za zdrave posjetitelje, a od 1959. služi samo za terapijske svrhe. To je prvi zatvoreni bazen u Zagrebu.

1936. Gradska općina adaptirala je prostore u zgradi u Creskoj 5 i opremila sa 3 kade za novo javno kupalište.

Za kraj, evo serije napisa iz zagrebačkih novina (hvala VT-u na trudu oko prikupljanja!) koji se bave temom savskog kupališta u posljednjih 30-tak godina tokom kojih je dugo godina zanemareno kupalište izgorjelo,a nakon toga se više puta spominjala njegova obnova, no bez ikakvih konkretnih rezultata.


29.04.1987.


05.09.1988.


25.08.1989.


03.03.1990.


09.05.1990.


11.05.1990.


18.05.1990.


23.07.1990.


04.08.1993.


02.11.1993.


24.01.1994.


28.07.1995.


17.07.1996.


25.09.1998.


04.03.2003., o rekonstrukciji zgrade veslačkoga kluba.
- 11:00 - Komentari (16) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< srpanj, 2010 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Veljača 2020 (1)
Siječanj 2020 (9)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (1)
Listopad 2019 (2)
Rujan 2019 (6)
Kolovoz 2019 (13)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (7)
Svibanj 2019 (3)
Travanj 2019 (9)
Ožujak 2019 (8)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (9)
Prosinac 2018 (14)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (7)
Rujan 2018 (4)
Kolovoz 2018 (7)
Srpanj 2018 (14)
Lipanj 2018 (11)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (5)
Ožujak 2018 (9)
Veljača 2018 (13)
Siječanj 2018 (15)
Prosinac 2017 (14)
Studeni 2017 (5)
Listopad 2017 (11)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (6)
Srpanj 2017 (3)
Lipanj 2017 (12)
Svibanj 2017 (16)
Travanj 2017 (15)
Ožujak 2017 (13)
Veljača 2017 (13)
Siječanj 2017 (21)
Prosinac 2016 (14)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (14)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (12)
Lipanj 2016 (14)
Svibanj 2016 (20)
Travanj 2016 (13)
Ožujak 2016 (11)

Tema bloga:

Linkovi