Nenasilje

Ja vam slabo kontam ovo što vi ovdje radite. Mislim, divno je to što se trudite ali ne vidite da problem nije ni u nasilnicima ni u žrtvama. Problem je u društvu, u porodici, u svim državnim organima koji okreću glavu kada se desi nasilje. Ili optuže nekog drugog jer je tako lakše. Lakše je reći da niste krivi i da nešto nije vaš problem. I skoro svi to rade. Vide problem i ako se ne odnosi direktno na njih, okrenu glavu. Tako jednostavno. To vam je kao kad na mjestu gdje ima puno ljudi nekome treba pomoć. Svi misle da to nije njihova dužnost nego dužnost osobe do njih. I na kraju onaj kome treba pomoć, pomoć ne dobije. To je bezveze, ali su to ljudi. Ja vidim da se vi trudite, ali znam možda još jednu organizaciju koja radi sa mladima tako da se čuje njihov glas. Svi iskoriste mlade za projekte, peticije, strategije, dokumente, i ostalo, i kažu mladima da im je drago da su učestvovali i to je to. Nikada mi se nije pružila prilika da sa tim starijima odem u neku vladinu instituciju i budem tu dok se prikazuju i usvajaju rješenja. Pa da kažem da rješenje nije okupiti mlade na jednom mjestu, izdeklamovati par definicija, dati im da jedu i reći doviđenja. Rješenje je konsultovati mlade i stvarno ih uključiti u aktivnosti. Rješenje je dati nam da govorimo i onda kada su pred nama važni ljudi iz javnog života, a ne samo pred vršnjacima. I zato su mi pravo čudni ovi usamljeni pokušaji da ovaj svijet učinite boljim mjestom… JA

Oznake: nasilje, odgovornost, Vlada, vlast