KLAPA Budi se zora sama od sebe, zora budi papige, one vrištanjem probude mene, a u meni se probudi inspiracija. Za tkoga, za tšto? Za tklapsku tpismu. Te se proderen u fortu da nadglasan papige: "NISAN ROJEN DA BI KOPA!" ---------------- Kratki rječnik pojmova: klapa - spontano okupljen muški zbor izazvan ribon i vinon klapska pisma - ničin izazvano tuljenje spontano okupljenog muškog zbora izazvanog ribon i vinon sa prston u uvu profondo - duboko, otprilike tri tona ispo' prajca šoto voće (sotto voce) - ispo' glasa, u klasičnoj glazbi se ta dinamika označava s ppp (toliko piano pianissimo da ne može pianije) fjoret (fioret) - ukrasi sačinjeni od sitnih tonova oko glavne melodije, ono šta je Huljić doveja do savršenstva versi - stihovi, riči od kojih poneke traju satima dok se svi fioretti ispivaju kadenca (cadenza) - kad na kraju pisme klapa upadne u petlju debuleca (debolezza) - stanje tjelesne i duhovne klonulosti, letargične omamljenosti koje nastaje uslijed intezivnog emocionalnog izboja nastalog kao posljedica dubokog proživljavanja filozofski nikad dovoljno razjašnjenih versi (jedan se u nju zajubija, drugon se potopija brod, a treći se grebe za snošaj u Marice koja pere robu kraj broda za kojeg on tvrdi da je njegov) debuleca se efikasno liči litron do dvi vina po glavi muškog zbora između svake pisme |
PROBLEMI Svi mi imamo problema i trudimo ih se riješiti najbolje što možemo. U svrhu lakšeg riješenja, logično je problem najprije analizirati. A kad se konačno definira problem, onda postane jasno i zašto ga se ne može riješiti. Zato jer svako rješavanje problema dovodi do još većeg problema! Odustajanje od rješavanja problema bi vjerojatno riješilo problem samo od sebe, jer problemi ne postoje u prirodi sami od sebe, ali nije u našoj prirodi da odustanemo od rješavanja nerješivih problema. Mi sami stvaramo probleme pokušajima da ih riješimo i stoga smo ih mi stvorili takvima nerješivima kakvi jesu. Zato je svaki pokušaj rješavanja istih dokaz nedostatka inteligencije. Štoviše, samo postojanje problema je dokaz nedostatka inteligencije, jer inteligentan čovjek ne stvara problem bez potrebe. A i sama ta potreba za stvaranjem problema prije nego je uopće došlo do problema je također odraz niže inteligencije. Probleme dakle stvaraju glupani, a riješavaju nesposobni. Uglavnom se te obije odlike kriju u istim ljudima, pa isti čovjek problem stvara dok je glup i onda pokušava riješiti kad je nesposoban. A poneki možebitni pametan, odnosno čovjek u pauzi između gluposti i nesposobnosti (to se zove bljesak spoznaje), pobjegne vrišteći, odlazi na svjetionik ili na Himalayu i meditira, jer vidi da će među glupima i nesposobnima upasti u zamku neprekidnog stvaranja problema u pokušaju riješavanja istih. Inače, ta združena nakupina glupih i nesposobnih ljudi se zove civilizacija. |