....Jedan trenutak

Dole u dnu pise: “Is invisibility possible?
Invent your future with a career in science.”

Lijepa ideja od kanadskih kreativaca za Science Alberta Foundation, jednu non-profit organizaciju posvecenu povecanju naucne obrazovanosti i umanjivanja straha od iste.

Agencija: MacLaren McCann, Calgary, Canada
Creative Director: Mike Meadus
Art Directors: Brad Connell, Kelsey Horne
Copywriter: Andrew Payne

Nova pjesma od Madone stoji ekskluzivno svima na raspolaganju za slobodan download (samo 7 dana), zahvaljujuci MSN Live Earth stranici. Madonna je sama napisala pjesmu, inspirisana Live Earth pokretom i izvest ce je premijerno i uzivo tokom Live Earth UK.


MSN tim je (ponovo) pokrenuo http://liveaerth.msn.com, ekskluzivnu online destinaciju za Live Earth:The Concert for a Climate in Crisis.

Live Earth ce kulminirati 7/07/07 sa globalnim koncertom na sedam kontinenata sa lokacijama u US, UK, Japanu, Brazilu, Juznoj Africi, Kini, Australiji i Turskoj. Live Earth je puno vise od samog koncerta - napravljen je da bude katalizator za ljude koji dijele viziju i misiju za okruzenje u kojem zivimo: da pokrenemo velike koncerne na akciju.

Glava III. Samoglasnici
Strana 11
10 - Kad ostaje zijev
11 - Samoglasnik o iza nepcanih suglasnika
12 - Kada suglasnik se oduzima ili dodaje




Glava IV. Suglasnici
Strana 12




13 - Kako se dijele samoglasnici

Rijec je o jednoj od najnagradjivanijih reklama ove godine: GOLD Lion u Kanu, GRAND Clio, GOLD Clio u kategoriji Televizija, SILVER Clio u kategoriji Animacije, BRONZE Clio u kategoriji Vizualnih Efekata, GOLD na New York Festivalu, GOLD na London International Awards, GOLD na Eurobest, GOLD na Kinsale Shark Awards, GOLD na Epica Awards, GOLD na Art Director Club of Europe, SILVER na Art Directors Club of New York, SILVER NOMINATION na AD&D.

Agency: Leo Burnett, Milan, Italy
Creative Director: Enrico Dorizza
Art Director: Antonio Cortesi
Editing Company: Toboga, Milan
Visual Effects Company: Buf Compagnie Parigi, Paris
Director: Dario Piana
Editor: Michele Mortara
Composer: Vangelis
Production Company: Film Master, Milan
Animation Company: Buf Compagnie Parigi, Paris
Agency Producer: Renato Lamberti
Account Executive: Dario Peccerillo
Copywriter: Francesco Simonetti
Producer: Karim Bartoletti
Cinematographer: Dario Piana
Visual Effects Editor: Michele Mortara
Soundtrack: “Ask The Mountains”, Vangelis

Agency: Jung von Matt, Hamburg, Germany
Creative Directors: Jan Rexhausen, Doerte Spengler-Ahrens
Art Director: Pablo Schencke
Copywriter: Sergio Penzo
Photographer: Uwe Huettner

Cija je pjesma, prosudite sami. Neki svjetski forumi tvrde da je originalna pjesma zapravo "Ndarja" albanske pjevacice Soni Malaj, inace veliki albanski hit prosle godine.



No, meni je definitivno najneobicnija pjesma ukrajinskih izvodjaca: sieben, sieben, sieben, aju aju, ein zwei drei

Od ostalih, sada par dana poslije sjecam se da je Gruzija imala dobru pjesmu, Njemacka je poslala dobru pjesmu samo su se standardi na Evroviziji i nacini glasanja promijenili. Grcka ista kao skoro i svake godine, zaboravljiva melodija. Turska sa mozda i najlosijom pjesmom u posljednjih nekoliko godina. Spanci sa nekim ocajnim boy-bendom. Ruskinje su vjerovatno htjele da budu Sugarbabes iz Rusije, i nisu toliko lose bile.

Sta je jos bilo? Bosanskohercegovacka pjesma je bila losija od prethodne, no bolja od dvostruke Euro-vizionarke Alme Cardzic i jos nekih izvodjaca. Definitivno ima glas.

Engleska pjesma je...pitah se sta je ovo, ovako lose. Irska je opet igrala na melodiju, no ocigledno da se niko i ne sjeca sta su pjevali. Bugarska u nekom svom svijetu, nista posebno, vec vidjeno, i to ne jednom. Slovenija je isto fulila, totalno. Sa nekom koreografijom koju smo isto tako vise puta vidjeli. Mozda je vrijeme za Pepel in kri, ponovo. Madjarska, pjesma je napola, dok je slusate pomislite jos malo jos malo, no na kraju nista.

i za kraj kako kazu Ukrajinci:"Jetzt tanzen!"

VLCC grupa je indijska najveca grupacija, bolje reci konglomerat za ljepotu, mrsavljenje i fitness. Slike koje vidite su dio njihove kampanje za mrsavljenje.

Ono sto oni zele reci da se kilogrami mogu izgubiti i sa prilagodjavanjem velicine samih porcija.

Kako sami kazu:
“Drop Excess Baggage - We evaluate your gender, age, lifestyle and your ethnic background before formulating a scientific slimming plan. Our dieticians, nutrition & slimming experts, physiotherapists & therapeutic specialists ensure that you shed those extra pounds. - VLCC Slimming, Skin & Hair Services”

1.
Učiteljica pita djecu zna li tko urlikati kao vuk? Mali Ivica odgovara:
- "Moj djeda zna."
Učiteljica:
- "Ivice dovedi djeda u školu."
Ivica:
- "Evo djeda i pitajte ga."
Učiteljica:
- "Da li vi znate urlikati kao vuk ?"
Djed:
- "Nemam pojma."
Učiteljica:
- "Ivice zašto lažeš ?"
Ivica:
- "Ne lažem, već vi ne znate pitati djeda."
Učiteljica:
- "Pitaj ga Ivice ti."
Ivica se približi djedovome uhu i pita:
- "Djede kada si zadnji puta yebavao ?"
Djed odgovara:
- "AUUUUUUUUUUUUUU!"
--

2.
Imala Fata tri kćeri. Kad su se udavale dala im je
savjet. Fata:
- "Kćeri moje, ne želim da se potucate i patite
ko ja s vašim babom. Bitno je da ima sex-a. A sad kad mi odlazite pišite mi. Ali pište šifrirano jer će i babo čitat pisma. Pa bude ll bilo sexa pišite ima pite, ako nema pište nema pite."
Nakon mjesec dana stiže pismo od prve kćeri. Prva kći:
- "Nano zasad nam je dobro. Pitu imamo jednom mjesečno, ali još se kućimo, pa će vala kad se okućimo bit više pite."
Za par dana dolazi pismo od srednje kčeri.
Druga kći:
- "Nano pitu imamo svaki tjedan, ali pošto se kućimo vala će jednom doć bolja vremena."
Najmlađa Šemsa piše:
- "Nano, nama je super. Pitu imamo svaki dan, još k tome Haso poliže tepsiju, a ja kuvaću, pa ne moram uopšte da perem suđe..."
----

3.
Dosla Fata kod doktora. Kaze:
- "Doktore, bolan, Mujo je sad 300% impotentan."
- "Kako to", cudi se doktor: "znam da je bio impotentan 100%, kako sad odjednom 300%..."
- "Ma, bolan doktore", opet ce Fata: "juce Mujo pao niz stepenice, slomio sve prste i pregriz'o jezik."

Uvod
Strana 3:
1 - Sto je gramatika i kako se dijele
2 - Sto su glasovi
3 - Sto su oblici
4 - Sto su isnove



Strana 4:
5 - Sto je recenica



Strana 5:
6 - Pismena. A. Stampana. B. Pisana.
I. staroslovjenska pismena



Strana 6:
6 - II. a) Lapidarna pismena u bosanskim natpisima



Strana 7:
6 - II. b) Bosancica u rukopisu



Glava II.
Strana 8:
7 - Kako se dijele glasovi



Glava III. Samoglasnici
Strana 8-10:
8 - Kako se dijele samoglasnici
9 - Glasnovi zakoni samoglasnika

Paralelno sa postovima objavit cu nekoliko najbitnijih cinjenica, koje se i znaju i ne znaju ili ih ne zele da znaju, o bosanskom jeziku:
----------------------------


Bosanski jezik je zajednicki jezik za sve ljude koji zive u zemlji koja se jos prije naseljavanja Slavena na njeno tlo zove Bosna (u cije ime ukljucujem Bosnu, Hercegovinu i Sandzak). To je kako historijska - tako i trenutno aktualna cinjenica. Sve druge tvrdnje su nista drugo do manipulacije nejezicke prirode. Prva bosanska drzava koja je imala bana i neovisnu vladu osnovana je pocetkom X stoljeca. Iz tog perioda sacuvani su najstariji pisani spomenici u Bosni - takozvani stecci (natpisi na bogumilskim nadgrobnim plocama). Najstariji sacuvani bosanski i jedan od najstarijih tekstova sa juznoslavenskog jezicnog podrucja uopce je Povelja bana Kulina iz 1189. godine, u kojoj se reguliraju trgovinski odnosi bosanske drzave s Dubrovackom republikom.

Pisani jezik je upotrebljavan i mnogo ranije, ali za to, na zalost, danas ne postoje dokazi, zahvaljujuci vandalskim nasrtajima susjednih zemalja i napadima i pljacki bogatog kulturnog blaga zemlje Bosne. Od 1100-te do 1400-te Bosna je samostalno kraljevstvo, a jedno cijelo stoljece i najmocnija drzava na Balkanu s sjevernim granicama na rijeci Savi, juznim na Jadranu od Splita do Boke Kotorske, zapadnim u Lici, te istocnim granicama u danasnjem Kosovu. Prvo banovina, a zatim i kraljevina je vjesto odolijevala svim napadima izvana, i cak stavise - brzo se sirila. Srednjovijekovna Bosna je bila organizirana na feudalnim principima, a uporedo s drzavnim sistemom imala je i vlastitu, neovisnu bosansku crkvu, koja je zagovarala dualisticko ucenje (crkva je izmedju ostalog prihvatala Jevandjelje kao svetu knjigu, ali nije priznavala Kristovu bozanski prirodu).

Ime "bosanski jezik" prvi put se spominje 1300-te godine u djelu "Skazanie iziavlieno o pismenah" (Historija pisanih jezika) koju je napisao najpoznatiji vizantijski putopisac, Konstantin Filozof.

Prvi bosanski alfabet je bio glagoljica, ali nije dovoljno dokazana i izucena njegova rasprostranjenost. Na nekoliko bogumilskih stijena pronadjenih u zapadnoj Bosni zabiljezeni su i glagoljicni znakovi. Ali najstarije pismo koje je imalo svoju upotrebu na bosanskim dvorovima i u crkvenim spisima je posebno prilagodjena bosanska varijanta cirilicnog alfabeta, takozvana bosancica, izgradjena na osnovama klinastog pisma.

Tokom 13-og stoljeca je srednjovijekovna Bosna, zbog svoje hereticke krscanske vjere, manje ili vise bila na ratnoj nozi s vatikanskim papom, ili bolje receno svojim katolickim susjedima na koje je papa imao jak utjecaj. Sve je naposljetku dovelo do cinjenice da je kralj Tvrtko II Kotromanic bio prisiljen priznati papinu vrhovnu vlast i primiti 2000 katolickih franciskanskih svestenika i opata (kaludjera) koji bi prosirili katolicko ucenje u Bosni. Tokom misije svestenici su upotrebljavali latinski jezik, sto je u izvijesnoj mjeri utjecalo na srednjovijekovni bosanski jezik.

Bosna i Hercegovna je u 15-om stoljecu potpala pod osmansku vlast. Gotovo 400 godina turske okupacije utjecalo je na razvoj zemlje u svakom pogledu, bez obzira sto je Bosna u Osmanskoj Imperiji imala izvjestan stupanj autonomije, a bosanski bio cak i na dvoru sultana El-Fatiha priznat kao drugi sluzbeni jezik. I sâm veliki sultan je tecno govorio bosanski. Za vrijeme turske vrhovne vlasti znacajan je bio proces islamizacije Bosanaca, prije svega bogumilskog stanovnistva, koje je pronaslo dosta slicnosti vjere svojih pradjedova sa islamskim principima. Na taj nacin su elementi orijentalne civilizacije nesmetano prodrli u sve pore tadasnjeg bosanskog drustva.

Utjecaj orijentalnih jezika je na bosanski jezik bio je znacajan, te se veliki dio posudjenica udomacio u bosanskom jeziku, sto je primijetno cak i danas. One su se prirodno inkorporirale u jezik i kao i druge bosanske rijeci pronasle su svije mjesto cak i u moernom jezicnom sistemu. Poslijednjih decenija bosanski je jezik prihvatio i dosta germanizama i drugih stranih rijeci, ali ju usprkos svemu tome zadrzao jasnu posebnost i svoje jedinstvene osobine. Tokom cijelog osmanskog perioda bosanski je bio priznat kao sluzbeni jezik stanovnika Bosne i Hercegovine (iako je vecina stanovnika bosanskih gradova znala i vise stranih jezika), i bio oficijelno upotrebljavan u vladajucim institucijama u Carigradu.

Dio bosanskih pisaca i pjesnika je za vrijeme turskog perioda u Bosni stvarao na bosanskom jeziku, ali uz pomoc pojednostavljenog i prilagodjenog arapskog pisma. Ta literatura, kasnije nazvana "Alhamijado knjizevnost", veoma je znacajna za razvoj bosanskog jezika u tom periodu, jer je vecina bosanskih pisaca tog vremena pisala na arapskom, perzijskom i turskom (muslimani), ili na njemackom i latinskom (katolici), cija djelatnost na stranim jezicima je znacajno ostetila razvoj bosanske pisane rijeci. Pravoslavni bosanski Slaveni (u istocnoj Bosni i Hercegovini) bili su veoma slabo zastupljeni u literaturi jer su tada svojom velikom vecinom naseljavali ruralna podrucja BiH. Pravoslavni vlasi (nomadi ilirskog porijekla iz Bugarske i istocne Srbije) koje je turska vlast naselila u Krajini (granicnom pojasu prema Austro-Ugarskoj) tada su govorili staroiliskim jezikom, te nisu doprinosili razvoju zemaljskog bosanskog. Oni, osim toga, nisu imali razvijenu pisanu rijec.

Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je promijenila "staratelja" i okupirana od strane Austro-Ugarske. S tim je u Bosnu dosla i zapadna civilizacija, novi jezik, nova arhitektura, nova kultura. Bosna i Hercegovina je, kao i u Turskoj, dobila poseban status unutar Austro-Ugarske - kao treci entitet dvojne monarhije, a bosanski jezik je ponovo priznat kao sluzbeni. U to vrijme jezik je prihvatio veliki broj njemackih rijeci koje se i danas upotrijebljvaju, pored turcizama iz ranijeg perioda.

S druge strane su Srbi i Hrvati iz susjednih zemalja ponukani panslavistickim pokretom stvorili norme zajednickog pisanog jezika, u periodu Jugoslavije - buduceg srpsko-hrvatskog. Kao osnova za taj vjestacki jezik uzeta je studija Vuka Karadzica (reformatora "srpskog jezika"), koji je trazeci najciscu varijantu juznoslavenskih govora pronasao stokavsko narijecje bosanskog jezika istocne Hercegovine (koji inace ima ijekavski izgovor), preinacio ga u ekavski izgovor i dodao mu atribut srpski. Dakle, jedan dijalekat bosanskog jezika postao je na taj nacin osnova za buduci srpski i hrvatski literarni jezik. Iz svega toga je jednostavno izvesti zakljucak da je svaka tvrdnja da je bosanski jezik nastao pod utjecajem hrvatskog ili srpskog, ili da je on nekakav njihov toboznji dijalekat, potpuno neosnovana. Bosanski jezik je naprosto jezik koji kroz historiju paralelno postojao sa dva spomenuta i pored toga u mnogo slucajeva direktno utjecao na razvoj oba, posebo nakon Prvog svjetskog rata kada se pokusalo stvoriti jedinstven juznoslavenski jezik. Zato, kada govorimo o srpskom i hrvatskom kao posebnom jeziku, moramo govoriti i posebnom bosanskom jeziku.

Klikom na gornju sliku idete na link gdje je SPencer Tunick postavio seriju svojih fotografija iz Mexica.

Za one koji ne znaju Spencer je americki fotograf, rodjen 1967.godine koji je prije svega poznatim po svojim instalacijama golih ljudi. Na gornjoj fotografiji pozira mu 18.000 golih ljudi.

Danas je nemoguce osmisliti razvitak bilo cega bez baze podataka. Bez obzira da li pricamo o razvitku jednog magazina, jedne dobre kuhinje (restorana), potrebna nam je odredjena vrsta baze podataka. Jednako tako je i sa obrazovanjem.

Da bi se obrazovali potrebno je da procitamo odredjene knjige i tekstove, izvjezbamo odredjene zadatke te naucimo iz istih nesto. Zapravo mi kreiramo sopstvenu bazu podataka.

Puno je brze to uraditi ako svaka skola, svaka jedinica obrazovanja (skola, gimnazija, fakultet), ima svoju bazu podataka u vidu biblioteke ili vjezbaonice u vidu ucionice sa kompjuterima.

Svako od nas kod kuce posjeduje malu kucnu biblioteku knjiga samim tim ima jednu bazu podataka.

Da bi se cijeli ciklus ubrzao potrebno je napraviti sto veci broj baza podataka, posto u prvom koraku nece biti moguce napraviti jednu ili dvije, tri velike baze podataka.

Potrebne su nam baze podataka. Odlicne mogucnosti pruza nam i blogger.ba jer nudi besplatan hosting za bilo koju vrstu informacija, resursa.

Postoje naravno i organizovani pokusaji da se odredjena djela priblize onima kojima je znanje najpotrebnije. Primjer jedan imate ovdje. Ne ulazim u nerijesena autorska prava.

U skoroj buducnosti EU ce uvesti i tzv jezicki pasos u kojem ce stajati koliko osoba koja posjeduje isti govori stranih jezika. Isti ce omoguciti dalje usavrsavanje u zemljama u kojima se isti govori, bez potrebe za posebnim (obaveznim) pohadjanjem skola za strane jezike.

Potrebno je od engleskog jezika uciniti i uraditi sve da bude u jednakom rangu sa maternjim (bosanskim, hrvatskim i srpskim) jezikom u Bosni i Hercegovini. Engleski jezik je potrebno spustiti u prvi osnovne i ukinuti ucenje napamet lekcija jer od toga koristi nema. Metode odavno postoje, najbolje je potrebno prenijeti.
Jednako tako potrebna nam je dobra baza podataka za engleski jezik kao i odlican online prevodilac.

Reklama uradjena iz ugla objekta,a ne ugla zrtve, fina i optimisticna. Inace uradjena pri 3000fps, ludo, zar ne?

Ovdje cu se malo zadrzati na obrazovanju, odnosno razjasnjavanju prethodnog posta.

Ono sto je cilj nije da se samo ljudi iz vlasti ukljuce, nego da se napravi jedan sveobuhvatni front borbe da se u sljedecih deset godina dostigne standard koji danas ima Slovenija. To nije nemoguce, dapace, moguce je i bolji rezultat postici.

Kao sto vec napisah, potrebno je da svako od nas mimo clanova svoje porodice pomogne jos, najmanje, jednoj osobi, da se obrazuje.

Svaki veliki projekat pocinje malenim koracima. Radom sa slabijim ucenicima, radom sa ucenicima slabijeg imovinskog stanja. Kad sam ja isap u osnovnu skolu, nas nekoliko najboljih ucenika je u svoje slobodno vrijeme pomagalo boljim ucenicima, koji su na kraju imali ili vrlodobre ili odlicne ocjene iz predmeta u kojima su prije toga bili na granici prolaznosti.

Drzava nam u samom pocetku nece pomoci, mozda pojedini opstinski funkcioneri i rijetki na visim nivoima (bez obzira da li se radi o RS i/ili FBiH).

Drzava i njeni organi/mehanizmi se jos uvijek bavi razgradnjom, dok ja zelim da se bavim ujedinjenjem.

Ja ne zelim da prozivam pojedince, ja zelim da napravimo jednu zdravu listu, ne od ljudi sa vlasti nego od svih obrazovanih i visokoobrazovanih ljudi (obrati paznju da ovdje svaki put napisem i listu ljudi koji nemaju zavrsene fakultete no imaju znanja i volje, svaki pojedinac se broji).

Poznajem veliki broj pojedinaca, u Sarajevu i u Istocnom Sarajevu, u Banjaluci, i u Mostaru i u Tuzli i u Brckom i u Buzimu i mnogim drugim manjim mjestima gdje obrazovaniji ljudi razlicite starosti, samoinicijativno pomazu djecu koja slabije uce u skoli.

Ja se ovdje ne ogranicavam na djecu ljudi poginulih za vrijeme rata u BiH, nego mislim da svima (svoj djeci i starijima takodjer) u BiH od nas sviju treba pomoc. Savjetom, bespatnim casom iz matematike ili maternjeg jezika (bez obzira da li dijete svoj maternji jezik naziva bosanskim, srpskim ili hrvatskim).

Postoje razliciti oblici obrazovanja, najvaznije je sto ranije (najbolje jos prije osnovne skole) poceti usmjeravati najmladje da sakupljaju znanja. Neko ce savladati slova maternjeg neko ce savladati i engleski jezik pored maternjeg, itd.

Sustina je da se usmjeri trenutna stihija koja vlada u jedan sistem. Ovaj blog citaju mnogi, i ne samo ovaj, i mnoge druge na blogger.ba adresi. Iskoristite to pozitivno. Sistem se rusi geometrijskom progresijom ako mislite samo na sebe i samo na svoje nasljednike, mislite i na okolinu i gradite sto siru osnovu oko sebe, samo tako cete i vi jos vise i bolje prosperirati.

"Veliki gradovi imaju univerzitete - zato ih i spominjem. Ljudi koji zive vani (meni se cini iz moje perspektive) mogu pomoci vise studentima fakulteta nego srednjoskolcima ili onim u osnovnoj skoli (ili ranije). Govorim o stipendijama (i drugoj podrsci) za postdiplomski studij u inostranstvu."

Ovaj dio sto je kamasutra napisala, potpisujem u potpunosti, vec sam spomenuo (u postu ispod) jednog bh drzavljanina koji je pomogao desetostrukovecem broju bh. studenata. Svi su ti studenti danas ili zavrsili visokoskolske ustanove ili su zavrsili i postdiplomske studije zahvaljujuci njemu i stipendijama koje su isti dobijali od jedne EU clanice i njenih Univerziteta i Instituta.

Sve vas koji imate informacije da se negdje (bilo koji Univerzitet, Institut, itd) u Evropi ili u USA ili bilo gdje drugo nude stipendije i mogucnosti za dalje usavrsavanje bh ucenika/studenata, te iste informacije zelite da podijelite zamolit cu da iste (po mogucnosti sa detaljnim opisom sta i gdje i kako) posaljete na email adresu dnfblog@gmail.com

O proslosti i kako se ne mora stalno zivjeti u proslosti cu napisati posebni post, ovaj post je namijenjen obrazovanju.

U proslom postu sam postavio, moguci, cilj.

Prva i najveca prepreka na putu bolje sutra Bosne i Hercegovine je neobrazovanost.

Prvi i najjaci ubrzavajuci element su obrazovani i visokoobrazovani ljudi.

U nasoj zemlji se nakon 1995.godine izuzetno malo radilo na povecanju obrazovanosti (ne na povecanju pismenosti)

Alarmantno je da prema nekim podacima nepismenost (ovdje se podrazumijeva kao osnovna nepismenost) u BiH, bez obzira na naciju i dio, dostize i 15% stanovnistva.

Sa takvim stanovnistvem je kudikamo lakse manipulisati, takvo stanovnistvo je lakse drzati u strahu uz pomoc razlicitih mehanizama, o kojima ce kasnije biti vise rijeci.

Tu dolazimo do prvog i najvaznijeg ubrzavajuceg faktora: obrazovanih i visoko obrazovanih ljudi.

Visoko obrazovani ljudi bi imali prvi zadatak da svaki od njih "proizvede" min. dva-tri nova visoko obrazovana covjeka. Ovo ne znaci da bezuslovno te osobe moraju biti djeca tog istog visokoobrazovanog covjeka nego dapace. Visokoobrazovani ljudi bi imali zadatak da mimo clanova svoje porodice proizvedu jos najmanje jednog visokobrazovanog covjeka. Pomazuci te ljude savjetima, znanjem, podukom, pomoci u iznalazenju stipendija, finansijskoj pomoci, broj visokoobrazovanih bi svake tri do cetiri godine bivao dvostruko veci.

Jednako tako broj ljudi koji bi htjeli magistarske i doktorske radove raditi bi trebalo povecati, najbolji primjer je jedan pjevac, poznate bh. grupe, koji je po okoncanju svoje karijere radeci na raznim fakultetima i institutima, omogucio da vise od 10 bh.studenata magistrira i doktorira. Svijetal primjer.

Dakle, prvi korak je povecanje nivoa obrazovanosti na svim nivoima, na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

Osim osnovne pismenosti, potrebno je uvesti i obavezno srednje cetverogodisnje obrazovanje (nesto slicno su nasi susjedi u Hrvatskoj vec uradili).